Kolašinac Milan Rakočević je u aprilu prošle godine pred kolašinskim Osnovnim sudom tužio Crnogorski elektroprenosni sistem (CEPS). Rakočević je tražio da mu se isplati nadoknada za, kako tvrdi, uzurpaciju zemljišta. On tvrdi da dalekovod na njegovom imanju u zaseoku Raičevini nema građevinsku niti upotrebnu dozvolu i da njegovoj porodici nikad nije isplaćena naknada za zemljište.
,,Iako je parcela moja i ja na to zemljište uredno plaćam porez , ispada da od nje ima koristi samo Elektroprenos, jer su njihovi objekti tamo. Ne mogu da se bavim poljoprivredom na svom zemljištu, da ga zalivam mlazom vode, da ravnam zemljište građevinskim mašinama, da gradim”, objašnjava on za Monitor.
„Dalekovod je građen prije 45 godina, a nikad nije plaćeno ništa za eksproprijaciju zemljišta. Nema, naravno, ni upotrebne ni građevinske dozvole, jer imovinsko-pravni odnosi nijesu riješeni”, kaže Rakočević.
Imao je, kako kaže, namjeru da se bavi vinogradarstvom, ali ni to ne smije, jer zbog dalekovoda nije moguće postaviti metalne konstrukcije za lozu. Na parceli u plodnoj Raičevini, čiji je vlasnik Rakočević, sada je moguće i bezbjedno samo košenje trave, ali ne i, recimo, skupljanje sijena u stogove.
Sve to je u svom nalazu nedavno potvrdio i sudski vještak elektro struke Branislav Ćalasan. U obimnom izvještaju za kolašinski Osnovni sud, on je precizno naveo šta sve vlasnik smije, a šta ne na svom imanju. Nedvosmisleno tvrdi da je Rakočevićeva parcela nakon izgradnje dalekovoda zemljište ograničene namjene.
„Generalno se može reći da je izgradnjom elektroenergetskog objekta okolno zemljište prešlo u kategoriju zemljišta ograničene namjene… Mnoge poljoprivredne djelatnosti su ograničene u koridoru dalekovod, a ono što je moguće je eksploatacija trave, opet sa problemom zabrane skupljanja u stogove. Poljoprivredne kulture ne mogu se zalijevati mlazom vode u koridoru, koji je teško definisati, jer zavisi od dometa mlaza vode, ali ide i preko 30 metara od užadi”, navodi Ćalasan u svom izvještaju.
On dalje navodi da u koridoru dalekovoda, 5,75 metara od najisturenijeg užeta, nije moguća ni dozvoljena gradnja stambenih objekata, ali ni sušara za sijeno, štala za životinje, staklenika, i sličnih poljoprivrednih objekata. Objekti izgrađeni u blizini dalekovoda, naglašava sudski vještak, u slučaju požara, ne smiju se gasiti mlazom vode, što komplikuje i poskupljuje PP zaštitu. Ćalasan navodi i da pravo službenosti, to jest pravo pristupa energetskim objektima – dalekovodu, dodatno smanjuje upotrebljivost zemljišta.
„Kako zakon definiše pravo službenosti za objekte od šireg društvenog značaja, to predstavlja dodatne probleme i smanjuje upotrebljivost zemljišta. Naime, teško da se može izgraditi trim staza, postaviti ukrasni zasadi ili ograda, dekorativno rastinje, ako se zna da sve to može biti uništeno dizalicama i mehanizacijom. U slučaju kvara ne gleda se mnogo na štetu, već se pristupa energetskim objektima i obavljaju hitne popravke”, podsjeća vještak.
Prema njegovim riječima, objekti kao što su dalekovodi 220 kV održavaju se uz učešće teške mehanizacije, što „neminovno pričinjava štetu oko objekta”.
Samo površnim čitanjem nalaza vještaka, tvrdi Rakočević, lako je zaključiti da se malo toga može raditi na tom imanju.
„ Uzurpirali su moju svojinu nasilnički i bahato, nije uspio nijedan pokušaj da se s njima dogovorim, zbog toga ubuduće zaposlenima i mehanizaciji Elektroprenosa neću dozvoliti da kroče na tu parcelu. Istrajaću i u sudskom sporu, jer je pravo na svojinu u civilizovanom svijetu jedno od osnovnih ljudskih prava. Lako je zaključiti koliko sam diskrimisan i da mi je to pravo uskraćeno i u pravnoj državi bi trebalo da pravda bude zadovoljena”, kaže Rakočević
Pored ograničenja koje dalekovod izaziva, a koje je konstatovao vještak elektrostruke, Rakočević i njegovi advokati, kako najavljuju, namjeravaju i da traže ispitivanje stepena zračenja. Sve to sudski postupak poskupljuje, ali Kolašinac kaže da će izdržati, jer je šteta koju mu nanosi CEPS, tvrdi, daleko veća.
„Nijesam usamljen u tome, na mnogim imanjima je tako. Međutim, ljudi su ili neupućeni, ili nemaju novca za pokretanje sudskih postupaka. Ja sam osjetio potrebu da pokušam da stanem na kraj ovom bezakonju. U posjedovnom listu mi piše da mi je svojina bez tereta i ograničenja, a stvarno je ograničena mnogo čime, sve zbog dalekovoda. Naravno da sve to smanjuje tržišnu vrijednost parcele, pa je ne mogu ni prodati onoliko koliko bi vrijedjela bez dalekovoda”.
Rakočević i njegovi advokati očekuju da se u kolašinskom Osnovnom sudu neće mnogo osvrtati na pravni stav Vrhovnog suda iz jula prošle godine, za koji smatraju da je „akt koji izaziva pravnu nesigurnost”.
Kako kaže, prema tom pravnom stavu, svi oni koji su do jula prošle godine imali pravo da se obeštete za izuzetu imovinu sada to više ne mogu.
„To se odnosi na sve one koji nijesu dobili nikakvu naknadu ili su dobili nepravične naknade za izuzeto zemljište. Vrhovni sud je donio takav stav, iako je ustavno i zakonsko stanje nepromijenjeno. Mislim da taj akt unosi nesigurnost, a nijesam usamljen u takvom mišljenju, to kažu i mnogi ljudi od struke. Ja se ipak nadam da će u kolašinskom Osnovnom sudu imati profesionalne hrabrosti i stručnosti da zaštite moje pravo na svojinu. Ako ne, idem dalje, sve do Strazbura”, kaže Rakočević.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice