Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: RAČUN CENTRA ZA KULTURU U BLOKADI: Novac pojele tužbe

Objavljeno prije

na

Jedna od ustanova s najvidljivijom i najuspješnijom djelatnošću u gradu, nosilac kulturnog života Kolašina – Centar za kulturu – zaposlenima ne može obezbijediti redovne zarade. Od prije nekoliko mjeseci muku muče i s blokiranim računom. Razloga za veliki zaostatak u isplati zarada, ali i za blokadu računa, objašnjavaju u lokalnoj upravi, mnogo je. Iz opštinske kase Centru se godišnje dotira oko 120.000 eura. Taj bi novac, s obzirom na to da je tokom minule dvije godine broj zaposlenih smanjen za 26, trebalo da bude dovoljan za redovne plate.

Međutim, u međuvremenu su iskrsli i brojni neplanirani izdaci. Promjena zakona je uslovila i znatno veće otpremnine za one koji su ostali bez posla, pa je i to dijelom uticalo na finansijsku situaciju u ustanovi. Radnicima koji su sporazumno raskinuli radni odnos ili proglašeni tehnološkim viškom, takođe, isplaćena su sva dugovanja, što je takođe bila znatna suma. Sada su zaposleni kolateralna šteta činjenice što bivša vlast članovima Savjeta od 2008. do 2014. godine nije isplaćivala naknade za članstvo u tom upravljačkom organu. Članovi Savjeta tek prošle godine dosjetili su se da nijesu primali nakanade, pa su podnijeli tužbe, a sud je odlučio u njihovu korist. Naravno, iznosi za naknade uvećani su i za sudske troškove i kamate, što je oko 60.000 eura ili polovine iznosa koji Centar dobija iz opštinske kase.

Članovi Savjeta Centra od septembra 2010. do oktobra 2014. godine, na osnovu pravosnažnih sudskih odluka, naplatili su 29.975 eura. Takođe, i 6.865 eura zatezne kamate i sudskih troškova. Predsjednik Savjeta Ranko Šćepanović, prema odluci suda, dobio je više od 8.000, a ostalih pet članova Nataša Šuković, Radojica Jovanović, Vladislav Medicinal, Budimirka Bojić i Zoran Obrenović od 2.530 do 5.390 eura.

,,U posljednje dvije godine mandata Savjet se nije sastao ni jedan put, tačnije posljednja sjednica održana je 16. novembra 2012. godine”, piše na sajtu Opštine, u rubrici Javni ili lični interes?

U toj rubrici, od proljetos, po nalogu predsjednice Opštine Željke Vuksanović, objavljuju se presude po tužbama bivših funkcionera iz koalicije Demokratske partije socijalista i Grupe građana.

Članovi Savjeta koji su imali mandat od 2008. do 2010. godine, prethodno su na isti način naplatili 15.290 eura. Dosuđena im je i zatezna kamata od 7.308 kao i naknada za troškove postupaka od 2.984 eura. Najviše, oko 4.620 s kamatom od preko 2.000 eura, dobio je predsjednik Dragan Vujisić. Članovi Savjeta Saša Jeknić. Zoran Rakočević i Svetislav Martinović, dobili su između 2.000 i 2.900, s kamatama od oko 1.300 eura. Kako je ranije objavljeno na sajtu Opštine, u tom periodu Savjet se sastao samo tri puta. Najveći ,,doprinos” za kulturu, očigledno im je bio što su broj zaposlenih u Centru povećali na čak 45.

U opštinskoj kasi, kažu u lokalnoj upravi, i pored dobre volje, nema novca da se isplate bar neke od dužnih zarada zaposlenima Centra. U izvršnoj vlasti smatraju da to nije pravedno, ali se ta situacija ne može izmijeniti, ,,jer je i lokalna uprava dodatno opterećne brojnim tužbama bivših funkcionera”.

Predsjednica Opštine Željka Vuksanović, nedavno, na sjednici Skupštine opštine, nagovijestila je da će najvjerovatnije predložiti smanjenje zaposlenih u Centru, sa devet na četiri radnika. Ona je to kazala odgovarajući na pitanje odbornika Vladimira Martinovića iz Demokrata, kojeg je zanimalo zbog čega se zaposlenima duguje toliko zarada.

„Čija je nadležnost i obaveza da se stanje u toj ustanovi sredi, jer ne mogu da shvatim da radnici te ustanove trpe zbog grešaka predhodne vlasti. Smatram da je izvršna vlast po hitnom postupku dužna da riješi tamošnju alarmantnu situaciju”, tvrdi Maritnović.

On je pozvao aktuelni Savjet Centra da nikako ne prihvati prijedlog predsjednice, te da izvršna vlast za dalje smanjenje broja zaposlenih neće imati njegovu podršku. Odbornik Demokrata predlaže da smanje zarade ako je potrebno ali da novih otpuštanja ne smije biti.

U opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista iz čijih redova su uglavnom članovi bivših savjeta, smatraju da Vuksanovićevu i njene saradnike nije trebalo da iznenadi blokada računa Centra za kulturu, već je trebalo da, i pored toga, obzbijede novac za zarade zaposlenima. Tako misli i bivši radnik i nekadašnji predjsednik sindikata Centra Vesko Rakočević.

,,Najnovijim ‘biserom’ da radnici Centra za kulturu nisu primili plate jer para nema i da je Opština ispunila sve obaveze predviđene budžetom kao i to da su ih iznenadile blokade bivših članova savjeta te ustanove, Vuksanović pokazuje koliko manipuliše iznoseći neistine kako građanima tako i zaposlenima te ustanove. Da li je moguće da sposobna predsjednica sa svojim ekspertskim timom nije predvidjela blokade koje nijesu pale s neba? Evidentno je bilo da će članovi bivših savjeta dobiti sudske sporove jer je i direktor sam priznao dugove koje im ustanova duguje”, kaže on.

Prema njegovim riječima, ,,predsjednici još nije jasno da je preuzimanjem vlasti preuzela i dugove koje će, kako stvari stoje, i sama prenijeti sljedećoj vlasti”. On smatra da njegove bivše kolege ne mogu biti zadovoljne ,,što predsjednica ima volju, ali nema para”.

I pored zaista nezavidne situacije, proteklih mejseci ta ustanova je potpuno ispunila planove svojih djelatnosti, a tako će, kako kaže direktor Branislav Jeknić, biti i narednih mjeseci. Pred njima je organizacija i koorganizacija najvažnijih događaja kulturnog ljeta, pa će devet zaposlenih raditi i bez zarada. Početkom jula pomoći će u oraganizaciji Festivala karikature, na kojem će učestvovati umjetnici iz nekoliko desetina država svijeta. Tradicionalno, Centar će biti podrška i organizatorima Tango kampa i Festivala alternativnog teatra, koji počinju u julu.

Ustanova će, najavljuje direktor, i ovog ljeta organizovati Etno kamp zahvaljujući istraživačkom radu i entuzijazmu KUD Mijat Mašković, ali i brojne književne večeri, izložbe i koncerte.

 

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo