Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: RADNICI SPREMILI DOKAZE O NEZAKONITOJ PRIVATIZACIJI IMPREGNACIJE: Osam godina nepravde

Objavljeno prije

na

Glas predstavnika bivših radnika kolašinske Impregnacije, koja je od 2007. godine, nakon stečaja, postala vlasništvo Vektre Montenegro Dragana Brkovića, još nije dopro do nadležnih. Radnici su na osmu godišnjicu otkako su kao tehnološki višak ostali bez posla, objavili da imaju nove i nedvosmislene dokaze da je privatizacija izvedena nezakonito i pod vrlo sumnjivim okolnostima. Ono što su minulih godina slutili, sada je jasno.

Firma je, tvrde zaposleni, poklonjena Brkoviću, a podsjećaju i na činjenicu da za one koji su ostali bez posla kao tehnološki višak još nije završen socijalni program. Iako im je cilj da, prije svega, dobiju otpremnine koje im sljeduju, predstavnici zaposlenih će s pribavljenom dokumentacijom o privatizaciji, najavili su, i kod tužioca. Pozvali su nadležne organe, lokalnu i državnu vlast da im se pridruže u dokazivanju namjernog beskrupuloznog uništavanja preduzeća. Neće, kažu, odustati od nastojanja da ostvare svoje zakonsko pravo, ali i da objelodane nepoznate činjenice oko prodaje preduzeća u kojem su radili.

,,Stečaj je uveden tačno prije osma godina na zahtjev povjerioca PTP Pavić iz Valjeva, zbog duga od 2. 515 eura, dok je blokada bila 300.000 eura. Pri svemu tome, treba imati na umu činjenicu da je cjelokupna imovina preduzeća procijenjena na skoro četiri miliona eura. Nevjerovatno, ali istinito, tada je i sindikat tražio od Privrednog suda da se uvede klasični, a ne programirani stečaj. Pozivamo tadašnjeg predsjednika sindikata Gorana Šćepanovića, koji nam se nije obratio osam godina, da objasni svoje razloge za takav postupak”, kažu radnici. Za svoje tvrdnje nadležnima će ponuditi i obimnu dokumentaciju prikupljanu od 2007. godine od kako se i bore da ostvare svoja prava.

Kako kažu predstavnici radnika, način na koji je uveden stečaj ukazuje da cilj nije bio ozdravljenje kompanije i izmirenje povjerilaca, već da se, kroz nerealno smanjenju procjenu vrijednosti imovine omogući Vektri da jeftino dođe do nekretnina i opreme.

,,Na taj način Brković se domogao više od 200.000 kvadratnih metara građevinskog zemljišta. Da je sve oko stečaja već bilo dogovoreno ukazuje i činjenica da stečajni dužnik nije ni pokušao da donese plan reorganizacije, već je odmah tražen klasični stečaj.”

Predstavnici radnika tvrde da u Privrednom sudu ne postoje dokazi da je Brković ikada uplatio ni eura više od depozita za javno nedmetanje od oko 300. 000 eura. Prema kupoprodajnom ugovru, Impregnacija je Brkoviću prodata za oko 2, 83 milona eura. U aneksu ugovora između stečajnog dužnika i Vektre Montenegro iz avgusta 2008. godine, piše da je kupoprodajna cijena umanjena za 1,07 miliona eura, u skladu sa zaključkom Vlade br. 03-11018 od 28. decembra 2007.godine.

,,Predsjednik bjelopoljskog Privrednog suda Muzafer Hadžajlić nas je obavijestio da ne posjeduje dokumentaciju koja bi potvrdila da je kupac uplatio kupoprodajnu cijenu, umanjenu za iznos iz aneksa. Nigdje nijesmo našli ni obrazloženje za zaključak Vlade, kojim se umanjuje kupoprodajna cijena. Investicioni i socijalni program takođe su dugo bili daleko od očiju javnosti. Došli smo i do tih dokumenata i već na površan pogled jasno je da ništa nije ostvareno”, kažu zaposleni.

Oni podsjećaju i da je Brković u međuvremenu porušio hale i zgrade Impregnacije, a zemljište poravnao i pripremio za gradnju.

Građevinski objekti i zemljište na nekoliko lokacija s infrastrukturom na javnom nadmetanju za prodaju nekad uspješnog kolašinskog preduzeća procijenjeni su na svega 2,21 miliona eura. Osnovna sredstava i krupni inventar preduzeća procijenjeni su na samo 616.800 eura.

U vrijeme kada su nastojali da spriječe klasičnu prodaju Impregnacije Aleksandar Rakočević, jedan od većinskih vlasnika, tvrdio je da ,,postoji grupa koja je organizovano radila na uvođenju stečaja”. Tadašnji predsjednik Opštine Mileta Bulatović, takođe, oštro se protivio uvođenju stečaja.

Tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović zatražio je od Privrednog suda i stečajne uprave razumijevanje ,,kako bi se izbjegla prodaja”.

Radnicima je izuzetno čudno da je stečajni upravnik Milovan Ćulafić od Privrednog suda kao naknadu tražio ni manje ni više nego 23.000 eura. U obrazloženju svog zahtjeva Ćulafić je naveo da je ,,u vrlo kratkom roku od nekoliko mjeseci uspio da, i pored izuzetne složenosti i obima poslova” proda imovinu Impregnacije.

Vektra Nord, preduzeće osnovano nakon privatizacije Impregnacije, trenutno grca u problemima. Inspekcija rada je tokom kontrole krajem januara utvrdila da poslodavac zaposlenima u toj firmi duguje 23 zarade, kao i da im nije uplatio doprinose na obavezno socijalno osiguranje od jula 2010. godine. Zbog duga je u pogonima nekoliko puta isključivana struja. Fabrika ne radi od decembra prošle godine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo