Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: PROPUSTI OD 1, 6 MILONA EURA: Projekat decenije opet na popravnom

Objavljeno prije

na

„Opet preslagujemo kockice”, kažu u šali, ali ne bez gorčine Kolašinci na vijest da će biti rekonstrisan dio ulice s kaldrmom koja prolazi pored Centra za kulturu. Ta ulica, pješačka zona i dva trga uređeni su 2006. godine, projektom kojim se bivša vlast dugo dičila. Na žalost, kvalitet urađenog nije mogao biti razlog za ponos, jer je veći dio kaldrme do sada nekoliko puta preslagivan, pa i pored toga ta je ulica izazov i za teretna vozila. Zbog, kako kažu poznavaoci građevinskih radova, nekvalitetno urađene podloge, kamene kocke su se vrlo brzo spustile i napravile duboka ulegnuća na više mjesta.

Kako je saopšteno iz izvršne vlasti, narednih dana popravljaće se samo „50 najkritičnijih metara”, jer za toliko ima novca. Radove će izvoditi Komunalno preduzeće, a još nije poznato kolika će biti cijena još jedne popravke. Jasno je samo da neće biti o trošku onog ko je rekonstruišući centar napravio mnogo propusta.

“O eventualnoj rekonstrukciji cijele ulice kao i gradskog trga lokalna uprava će donijeti odluku kada bude gotov projekat rekonstrukcije na osnovu kojeg će se moći zaključiti šta je najbolje uraditi, Sve to u cilju nastojanja da se scenario prethodne rekonstrukcije užeg gradskog jezgra ne ponovi”, – kazali su u Opštini.

Predstavnici aktuelne vlasti još ne mogu da saopšte da li razmišljaju i o potpunom uklanjanju kaldrme i postavljanju asfalta, što je ranije bila jedna od ideja. Očigledno je da će za sada biti popravljan dio po dio ulice, kako bi se jezgro grada dovelo u red. Slični poslovi ni do sada nijesu davali trajnije rezultate, niti im je vijek bio duži od jedne sezone.

A jedanaest godina nakon što je gradski centar dobio “novo ruho”, još nema odgovra na pitanje koliko je to tačno koštalo građane Kolašina. “Investicija decenije”, kako je koalicija Demokratske partije socijalista i Grupe građana zvala postavljanje kaldrme i drvenih pragova po trgovima i ulicama, samo je djelimično bila transprentna i to nakon, po deset puta postavljenih odborničkih pitanja i interesovanja javnosti.

Nepotpune informacije funkcioneri su nerado davali, a detalji ugovra između Opštine i bjelopoljskog preduzeća Perošević, koje je izvodilo radove, nijesu poznati. Očigledna je činjenica da je kolašinska kaldrma, nakon rekonstrukcije popravljana bar šest puta i to o trošku građana.

Krajem 2011. godine do odbornika, ali i do novinara, prvi su put došle informacije o cijeni izvođenja dijela radova. Navodno, novo ruho dva gradska trga koštalo je 1,6 miliona eura. Iz lokalne uprave još nijesu odgovorili ni novinarima ni opozicionim odbornicima koliko su koštale naknadne popravke i da li je izvošač radova snosio posljedice, zbog, sada je očigledno, nekvalitetno obavljenog posla. .

Za „papire ” o tom kao i za još nekim opštinskim poslovima u ljeto 2011. godine su se interesovali inspektori i vještaci, tokom istrage u kolašinskoj lokalnoj upravi, u predkrivičnom postupku, po nalogu državnog tužioca. Istraga je pokrenuta na osnovu tužbe Socijlademokratske partije protiv tadašnjeg gradonačelnika Milete Bulatovića i predsjednika Skupštine opštine Mila Šukovića.

Prema nepotpunim informacijama iz tadašnjeg sekreterijata za finasije, za uređenje centralne gradske zone od 2006 do 20011. godine, plaćeni su sljedeći iznosi – 2006 – 79.063, 2007 – 878. 201, 2008 – 375.498, 2010 – 111.372, a dvije godine kasnije 73.276 eura.

Bivši sekretar za finansije Luka Medenica tada je otkrio da su, pored preduzeća Perošević, kao dobavljači bili angažovani i Granit-Peščar-Ljug, za granitne ploče i kocku, a za stubove za rasvjetu Elektromont i kraljevačka Amiga a za sadnice Lepo Polje SZTR i još firma Saniteko, za koju se ne navodi šta je dobavljala.

Prije izvjesnog vremena Opština je uspjela da izmiri obaveze prema izvođaču radova, jer je vlasnik preduzeća Nenad Perošević, kako je saopšteno novinarima, „oprostio preostali dug”.

Kakve su bile međusobne obaveze između Peroševića i lokane uprave vrlo je teško utvrditi. Nakon što je izveo radove, a nije mu plaćeno, lokalna uprava je našla način za kompenzaciju jednog dijela duga, pa je 2009. godine dala garanciju na kredit, to jest pod hipoteku dala zemljište u Bakovićima, kao jamstvo za Peroševićev kredit od 200.000 eura kod NLB Banke Montenegro AD Podgorica. Banka je kasnije aktivirala garanciju, tako da je s opštinskog računa skinula 88.000 eura i tada je račun i blokiran. Prema onome što je kazao Medenica 2014. godine dug koji se odnosi na taj kredit bio je nešto veći od 100.000 eura.

Vlasnik preduzeća koje je realizovalo u Kolašinu projekat vrijedan 1,6 miliona eura, godinama je tvrdio da nije istina da su radovi urađeni nekvalittno. Prema njegovim riječima, „propuste” tokom izvođenja radova izmislili su novinari i zlonamjerni Kolašinci. Osnovni razlog ulegnuća na kaldrmi, za koju tvrdi da je rađena po uzoru na onu u Beču, čest je prolazak utovrenih kamiona kroz gradsko jezgro.

Perošević tvrdi da je jedini problem što „Kolašinci nijesu znali da cijene što su im gradski trgovi i ulice oko njih urađene po uzoru na bečke ili ruske”. Nije mu jasno zbog čega novinare godinama interesuju detalji tog posla.

„U mojoj saradnji s kolašinskom lokanom upravom nije bilo ni mita ni korupcije niti ličnih interesa. Sve je urađeno ljudski, po zakonu i na obostrano zadovoljstvo. Ostalo je plod zle namjere”, – branio se od optužbi bjelopoljski preduzetnik.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo