Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: POSLODAVCI NE MARE ZA INVALIDE: Kad je predrasuda barijera

Objavljeno prije

na

Kolašinac Boško Rakočević više od tri decenije bio je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Tako dugo je tražio posao, tvrdi, jer su sugrađani imali jake predrasude prema njegovom invaliditetu. Sada je zaposlen u preduzeću Grinič trejd, čiji je vlasnik Zoran Rajković i ubijeđen je da je među rijetkima iz kategorije ,,lica s invaliditeom” koji u Kolašinu radi. Rakočević je, kaže, svjestan da je zakonski okvir koji reguliše odnos poslodavaca prema invalidima solidan. Imao je priliku da se uvjeri i koliko ga oni koji zapošljavaju izbjegavaju, pa čak, kako kaže, nekad i na svoju štetu.

,,Meni je bilo neshvatljivo, da ne kažem i neljudski, da su neki kod kojih sam tražio posao pristali da radije plaćaju državi ,,kaznene poene” u vidu posebnih doprinosa, nego da me gledaju na radnom mjestu. Nikad nijesam tražio nešto što ne bih mogao da radim, već samo ono što bih solidno obavljao i bio adekvatno plaćen. U tom nastojanju prošle su 32 godine, mijenjale se vlasti u Kolašinu, gasila i osnivala nova preduzeća, a za mene, osim sporadično, posla nije bilo. Uvijek sam odbijan uz isprazne birokratske odgovore”, kaže Rakočević za Monitor.

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom, poslodavac koji ima od 20 do 50 zaposlenih dužan je da zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom. U preduzećima s više od 50 zaposlenih trebalo bi da bude najmanje pet odsto invalida u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Poslodavci koji su to izbjegli da učine, dužni su da uplate poseban doprinos za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida.

,,Kako sam ja izračunao, umjesto da veći dio zarade dobiju od države, oni koji su odbili da zaposle mene ili nekog drugog sa sličnim problemima, plaćaju za to dopriose Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom. Zakon se primjenjuje već devet godina i zanimljivo bi bilo i na nivou države provjeriti koliko se njegove odredbe stvarno poštuju. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko je poslodavaca pristalo da zaposli osobe s ograničenim radnim sposobnostima. Tek tada bi bilo jasno gdje smo i kakva nam je svijest”, kaže Rakočević.

Tražio je posao i u privatnim firmama i u lokalnoj upravi, odnosno javnim preduzećima. Posebno je bio razočaran, kaže, kada su ga odbili u Vodovodu i Opštini. On smatra da bi upravo oni na vlasti trebalo prvi da pokažu društvenu odgovornost. Tada bi, ubijeđen je, i privatnici razmišljali drugačije.

,,Razočarenja je bilo puno. Dobijao sam odgovore da sada nije prilika za zapošljavanje, da sačekam…Čekao sam sve dok Rajković nije pristao da mi ponudi posao. Radim kao prodavac namještaja i zadovoljan sam. Iako, prema zakonu, imam pravo na asistenta za onaj dio posla koji zbog invaliditeta ne mogu da obavim, tu mogućnost nijesam koristio. Vlasnik preduzeća u kojem radim često mi i rado pomaže. Nadam se da je i on zadovoljan i da se nije pokajo što me je zaposlio. U svakom slučaju, pokazao je svojim primjerom da je daleko iznad preovlađujućeg nivoa svijesti u Kolašinu”, govori o svom iskustvu u Grinič trejdu Rakočević.

Zakonom obezbijeđene subvencije poslodavcima koji zapošljavaju ljude s invaliditeom su brojne. Među njima su, mogućnost korištenja kredita pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje tih osoba, učešće u finansiranju ličnih troškova njihovih asistenta i najavažnije, subvencije zarade. Učešće države u plati zaposlenih iz te kategorije iznosi i do 80 odsto.

,,Mislim da je neophodna i edukacija poslodavaca, drugim riječima, da ih neko detaljno upozna sa svim olakšicama koje im država garantuje. Možda bi to pobijedilo i predrasude i nedostatak društvene odgovornosti. Možda treba da prvo krenemo da mijenjamo svijest. Naučiti ljude da su i njihovi sugrađani s ograničenim radnim sposobnostima vrijedni zapošljavanja i da mogu biti dobri u poslovima, koji su prilagođeni njihovom problemu. Ne znam koliko tačno ima na evidenciji kolašinskog Zavoda za zapošljavanje ljudi sličnih meni, ali znam da ih nećete vidjeti u preduzećima ili lokalnim i državnim institucijama”, tvrdi Rakočević

Podatke o broju ljudi s invaliditetom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, nije bilo moguće dobiti do zaključenja ovog broja. Iz nekoliko kolašinskih preduzeća odbili su da pričaju o razlozima zbog kojih ne žele zapošljavati sugrađane s invaliditetom. Izuzimajući Rakočevića, niko od invalida nije želio gvoriti o svom iskustvu, uglavnom, višegodišnje neuspješne potrage za poslom.

Stanje u toj oblasti, ipak bi moglo biti uskoro promijenjeno projektom, koji, uz podršku Zavoda za zapošljavanje, sprovodi lokalna NVO Natura. I u toj organizaciji bili su svjesni da je osobama s ograničenim radnim sposobnostima teško do posla, pa će ih narednih mjeseci obučavati, a zatim pokušati i da zaposle.

,,Projektom će biti obuhvaćeno najmanje šest naših sugrađanki i sugrađana. S njima smo obavili pripremni razgovor, a u narednom periodu treba da se dogovorimo o koji su to poslovi koje bi željeli, odnosno mogli da obavljaju. Slijedi, zatim, obuka. Oni s kojima smo razgovrali i koji će, vjerovatno, biti uključeni u obuku, rekli su nam da je to prvi put da im je neko pokušao pomoći”, objašnjava Mikan Medenica, izvršni direktor NVO Natura.

On je siguran da je projekat potpuno opravdan i neophodan Kolašinu. U Naturi očekuju još zainteresovanih za obuku, ali i za kurseve engleskog jezika, koji su neizostavan dio projekta.

U narednom periodu ta će se organizacija pozabaviti i poslodavcima. Medenica kaže da je svjestan predrasuda, ali i činjenice da oni koji su u prilici da primaju nove radnike nijesu upoznati s detaljima subvencioniranja.

,,Moramo biti svjesni da sugrađanima s ograničenim sposobnostima treba dati šansu. Takođe, ti ljudi moraju znati da imaju pravo na rad, ali i da je dosta poslova koje mogu kvalitetno obavljati, uz pomoć ili bez asistenata. Ovo što ćemo mi raditi jeste početni korak, ali nadam se, da će imati dalekosežne efekte”, očekuju u Naturi.

Aktivisti te NVO narednih mjeseci radiće i na prevazilaženju arhitektonskih barijera za lica s invalditom. Do nekih važnih institucija, ustanova ili službi oni koji se otežano kreću još ne mogu dospjeti, iako je i taj problem, da je poštovan Zakon, davno trebalo da bude riješen.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo