Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEVRIJEME OPUSTOŠILO DONJU MORAČU: Nadležni ne nude pomoć

Objavljeno prije

na

Samo pola sata nevremena bilo je dovoljno da, u subotu 10. juna poslijepone, opustoši donjomoračke voćnjake i njive. Mještani nekoliko sela oko manastira Morača tvrde da su ostali bez cijele ljetine. U tom najpitomijem dijelu kolašinske opštine, poznatom po proizvodnji voća, povrća i žitarica, ono što je ostalo na imanjima nakon grada i oluje opisuju kao „totalnu štetu i katastrofu”. Nije ostalo, kažu, ni za sopstvene potrebe. Grad, veličine oraha, za kratko vrijeme je uništio veliki trud i mnogo uloženog novca. Moračko zelenilo bilo je skoro 24 sata prekriveno naslagama leda. Nevrijeme koje je, prije vremena, obralo i voće i povrće, ne pamte ni najstariji.

Miloica Lakićević, koji ima 78 godina, kaže da takvo pustošenje imanja ne pamte ni mnogo stariji od njega.

„Ja nijesam zapamtio ovu katostrofu. Znala je koja graška grada da padne i ranije, ali ono u subotu je nemoguće riječima opisati. Jedva sam uspio da se sklonim. Grad je prekrio zemlju, sravnio sa zemljom sve što smo posadili i omlatio voće. Mještani koji imaju blizu 100 godina, kažu da to nijesu zapamtili”, priča starina.

U selu Bare, u domaćinstvima Lakićevića, obradovali su se što su ih bar novinari posjetili. Tvrde da im još niko od nadležnih za poljoprivredu nije dolazio, a tim agronoma iz Opštine, koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu, i dalje čekaju.

„Još nas se niko nije sjetio. Slike sve govore. Jasno je da se ove godine nemamo čemu nadati, kada je riječ o usjevima. Kupovaćemo i za svoje potrebe, izgleda. Kasno je sada zbog velikih vrućina da se formiraju novi zasadi, od ovih uništenih nema vajde. Toliko truda i novca bačeno. Niko nam ne vjeruje, pa, valjda, će bar fotografije u novinama pokazati šta nas je zadesilo”, kažu Donjomoračani.

Sa svojih njiva i iz voćnjaka Blažo Lakićević svake godine zaradi oko 10.000 eura. Drugih prihoda nema, sedmočlanu porodicu izdržava prodajući voće i povrće, ali i cijenjeno moračko domaće kukuruzno brašno. Ove godine na taj novac neće moći računati.

„Ovo je prava katastrofa. Imao sam ralo i po kukuruza, 1.000 pritaka boranije, sve je uništeno, kao i pardajz, paprike i svo ostalo povrće. Neće biti ni sijena za stoku koju držim. Nevrijeme je livade uništilo, umrsilo travu, utjeralo je u zemlju, pa se kositi ne mogu. Šta da vam kažem jasno je sve, ako se zna da je cijela porodica minulih mjeseci radila na ovom imanju, a za pola sata je sve nestalo pred našim očima. Niti je bilo načina, niti smo što mogli spasiti. Hitno nam je potrebna pomoć i reakcija nadležnih. Za mnoge od nas je ovo nemoguće prevazići”, kaže on.

Njegov brat Vukosav – Vule , koji je takođe ostao na selu i tim poslom izdržava osmočlanu porodicu u istoj je situaciji. Nevrijeme je ratarske kulture i na njegovim njivama sravnilo sa zemljom. Uništeni su i voćnjaci. Prvo mrazem proljetos, a onda i gradom.

„Sa ove parcele izdržavam osam članova porodice. Svake godine sam sa parcele od 2.600 m2 imao više od 5.000 eura zarade. Zasadio sam bio oko 1.000 pritaka boranije, planirao sam i da uberem 1,5 tonu paradajza. Očekivao sam i preko tonu kukuruza. Naravno i povrće i žitarice za našu ishranu. Ostali smo bez svega toga. U voćnjaku je preko 500 stabala jabuka, šljiva, krušaka, oraha, trešanja, čak smo i kivi imali. Sve je uništeno. Prethodnih godina sam pekao po 1.000 litara rakije šljive, ove godine nijedan plod nije ostao”.

Lakićević kaže da je sa livade sa koje je prethodnih godina kupio po tri tone sijena, ovih dana jedva uspio da poplasti 300 kg. To će biti, naglašava, veliki problem, jer će biti prinuđen da kupuje sijeno za stoku.

On kaže da očekuje da im se bilo ko obrati sa državnog ili lokalnog nivoa. Njegovim komšijama i njemu olakšalo bi bar kada bi se zvanično ustanovila šteta napravljena nevremenom. Lakićević tvrdi da, ipak, imaju iskustvo da ih političari iz vlasti i opozicije posjećuju samo „15 dana ped izbore”.

„Tada nas se svi sjete, svima smo potrebni i nagrnu u Donju Moraču. Sada su oni nama potrebni kada je nevolja i kad nas je zadesilo ono što nije ni naše đedove. Nema veće muke za onog ko živi od poljoprivrede nego kad mu pred očima sve nestaje”.

Grad je „obrao” voće i povrće i u selu Đuđevina. I u tom dijelu Donje Morače mnoga domaćinstva žive isključivo od prodaje voća, povrća i kukuruznog brašna na pijacama u Kolašinu i Podgorici. To su jedini prihodi i Radojice – Raša Boškovića. On se prije nekoliko godina iz grada vratio u rodno selo i do sada bez problema poljoprivredom obezbjeđivao pristojan život za četvoročlanu porodicu.

„Ovo bih opisao kao totalnu štetu, jer dugog izraza nema. Uništen je krompir , kukuruz, boranija, paprika, paradajz. Voće će vjerovatno biti bez roda i naredne godine, jer mu treba dosta da se omladi. Neophodno je da nam neko što prije kompezuje bar dio štete kako bi mogli nastaviti dalje. Novac koji smo imali uložili smo u zasade, da ne računam naporan rad, dalje sami ne možemo”, kaže Bošković.

Pomoć od nadležnih očekuje i predsjednik MZ Manastir Morača Labud Radović. Kaže, kontaktirao je predsjednicu Opštine Željku Vuksanović i ona je obećala da će ekipa agronoma stići u selo. Nevrijeme je, kaže on, najžešće pogodilo centralni dio Donje Morače, sela Đuđevine, Bare, Vočje, i dio Ljute. Radović podsjeća da su nadu da će od voća zaraditi izgubili još proljetos, ali su očekivali prihode od povrća.

„Prvo mraz, pa onda grad. Sve to u jednoj godini i sve to na imanjima porodica kojima su to jedini prihodi. Ovu godinu ćemo dugo pamtiti. Pored štete na ratarskim i voćarskim kulturama, pola sata nevremena napravilo je ogromnu štetu i na putnoj infrastrukturi. To je takođe veliki problem. Većinu od tih saobraćajnica smo sami popravljali uz pomoć donotora, uglavnom, ljudi koji su rodom iz ovog kraja. Imali smo brojne planove za dalja ulaganja, da sebi olakšamo život i plasman proizvoda do tržišta”, kaže predsjednik MZ.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo