Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEPAŽNJA TURISTA ZAPOŠLJAVA SPASIOCE: Ne na planinu bez vodiča

Objavljeno prije

na

Samo tokom minulih dana pripadnici Gorske službe spasa (GSS) dva puta su po više sati na kolašinskim planinama spasavali izgubljene i povrijeđene turiste. Iako je jedan planinar naknadno javio da se ipak snašao pa je akcija spasavanja prekinuta, tog su istog dana spasioci uložili mnogo napora.

Turista Dragan Dragašević (58) planinar iz Ljiga, neće dugo zaboraviti 14. jul, kada je na planini Tali slomio nogu. To je bio izuzetno težak i naporan dan i za kolašinske spasioce Zorana Bulatovića i Aleksandra Vukajlovića iz GSS te Aleksandra Popovića i Vidoja Šćepanovića iz PK Bjelasica.

Više od 10 sati je trajala akcija spasavanja koja je počela kada je rano poslijepodne stigla vijest da je planinar iz Srbije slomio nogu. Spasioci su krenuli prema planini Tali, svjesni da će samo dio puta moći vozilom. Tačnije, samo do katuna na Ropušnici. Dalje su morali pješke. Kako pričaju, na nekim djelovima planinskih staza prolazilo se s velikim naporom, naročito u povratku, dok su nosili povrijeđenog.

„Rastojanje koje planirani prolaze za tri sata mi smo prešli za sat i po.Stigli smo do vrha planine gdje je čekao povrijeđeni Dragašević sa još petnaestak planinara iz Ljiga. Spuštali smo se korak po korak i nosili povrijeđenog s puno pažnje kako bi se izbjegle dodatne komplikacije i bolovi. Bilo je dosta nizbrdica i kozjih staza, gdje teško dvojica mogu istovremeno. Akcija spasavanja je bila komplikovana i zahtjevna, ispoštovali smo sve standarde koji se traže u ovakvim situacija i uspjeli da povrijeđeni u imobilisanom stanju stigne do kola Hitne pomoći”, ispričali su kolašinski spasioci.

Imali su veliku pomoć i mještana s katuna Ropušnica. Podršku u spasavanju pružili su Dragan Glavičanin s bratom, Vlatko Mašković, Mijo Bukilić, Vule Jovanović. Bilo je već dva sata poslije ponoći kada je ekipa kolašinske Hitne pomoći sa specijalizovanim vozilom krenula ka Podgorici da povrijeđenog Dragaševića, prebaci u Klinički centar Crne Gore.

To je samo jedna od priča ljudi koji svakog ljeta nerijetko rizikuju i vlastitu sigurnost da bi spasli one kojima je pomoć potrebna. Više je razloga, tvrde spasioci, za nevolje turista kad krenu na pješačke ili planinarske ture. Najčešće, ipak, neoprez i nepripremljenost. Za razliku od Dragaševića, koji je iskusan planinar i nije bez znanja i vještina krenuo kolašinskim vrletima, na takve se poduhvate, kažu u Gorskoj službi spasavanja, odlučuju i mnogo manje vični i spretni. Nerijetko, izbjegavajući najnužnije troškove kao što je kupovina karte sa ucrtanim stazama.

Tokom minule dvije-tri godine bar desetak turista zalutalo je na području Nacionalnog parka Biogradska gora. Na sreću, intervencijom spasilaca svi su brzo locirani i vraćeni u grad nepovrijeđeni.

Te slučajeve pored napora spasilaca i opasnosti po turiste, prate i materijalni troškovi. Kako kaže direktor Nacionalnog parka Biogradska gora Saša Jeknić, najčešći razlozi zbog čega turisti ne mogu da se orijentišu u NP je činjenica da izbjegavaju da kupe mape, angažuju profesionalne vodiče ili što previše računaju na pomoć pametnih telefona.

„U NP je svaka pješačka staza obilježena i imamo mnogo putokaza. Takođe, turistima je na raspolaganju veliki broj mapa, čija je cijena od 1,5 do pet eura. Mogu da iznajme i licencirane vodiče, čije su usluge najeftinije u regionu. No, nekad, sve to izbjegnu i riješe sami da obiđu prašumu. Zadrže se duže nego što su planirali i onda krenu da se vraćaju prečicama i neobilježenim stazama, pa je jasno zbog čega i zalutaju. Računaju i na pomoć pametnih telefona, a kad se nađu na lokaciji gdje nema signala, onda ni tako ne mogu da se orijentišu”, kaže on.

Jeknić turistima preporučuje da koriste usluge vodiča, jer će se tako, kaže, na pravi način informisati o svakom detalju i bezbjedno završiti svoje pješačke ture. Prema njegovim riječima, bilo bi mnogo manje posla za sve, a za turiste više uživanja, kada bi koristili sve ono što im je na raspolaganju za bezbjedan obilazak Biogradske prašume.

Volonteri GSS, takođe, tvrde da se kroz prašumu ne može bez spasilaca. Oni podsjećaju da je mali broj ljudi, čak i među mještanima, koji besprijekorno poznaju taj dio kolašinske opštine, pa spasioci voloneteri ne mogu računati mnogo na pomoć sugrađana. Volonteri su nekada po cijelu noć tragali za izgubljenim turistima.

„Čak i kad precizno odredimo lokaciju, dešava se da se, u međuvremenu, turisti pomjere stotinak metara, pa nam to onda komplikuje potragu. Uglavnom zalutaju zbog svog nemara, ali koliko sam čuo i mještani ih nekad namjerno usmjere pogrešno. Ne shvataju da takve „šale” mogu biti vrlo opasne, a samo sticajem srećnih okolnosti do sada nijedan od zalutalih turista nije teže povrijeđen ili stradao”, tvrde GSS.

Jeknić se sjeća i zloupotreba, situacija kada su turisti lažno prijavljivali da su se izgubili. Na takve akcije “spasavanja” potroši se, kaže on, mnogo truda i novca, uzalud.

Jedna grupa turista, kaže, prosto zbog toga što su se umorili i bilo im je mučno da se pješke vraćaju, prijavili su da su zalutali. Kada su spasioci stigli do njih terenskim vozilom, zatekli su ih kako bezbrižno sjede na nekom proplanku i ručaju. Svaka od tih akcija veliki je napor za spasioce, s obzirom na sate uzaludnog pješačenja ili vožnje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo