Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: HAOS U SLUŽBI ZAŠTITE: Radnički aktivizam ili politika

Objavljeno prije

na

Kolašinska služba zaštite mjesecima je bez komandira. Sukobi između izvršne vlasti i sindikata te službe traju još od sistematizacije radnih mjesta, kojom je broj zaposlenih znatno smanjen. Upravna inspekcija nekoliko je puta zabranjivala rad komandiru Milošu Vlahoviću, koji je na to mjesto postavljen poslije smjene vlasti u Kolašinu jer, navodno, ne ispunjava uslove. Komandir kolašinske službe zaštite, kako je konstatovala inspekcija, nema položen stručni ispit za rad u državnim organima, kao ni pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja. Vlahović, takođe, kako se navodi u rješenju, ,,nema dokaza o radnom iskustvu na rukovodećim poslovima i poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu, niti ima položen stručni ispit za vršenje poslova rukovođenja službom zaštite.” Za inspekciju nije bilo dovoljno što je Vlahović mašinski inženjer sa zavidnim radnim stažom.

U velikom broju krivičnih prijava, koje su uslijedile poslije toga iz sindikata službe, teško se snaći i pravnim znalcima, a pokušaje Vlahovića da dođe na posao nekoliko puta su sprječavali njegovi podređeni. Predstavnici sindikata nekoliko su puta ulazak komandira u prostorije službe prijavljivali policiji, zbog ,,ometanja radnih aktivnosti”.

Iako sve vrijeme vatrogasci tvrde da žele samo da zaštite svoja radnička prava, njihove izjave protiv izvršne vlasti odavno su poprimile odlike političke borbe. Nerijetko su pozivali državne organe da stanu na kraj kolašinskoj vladajućoj koaliciji, ali i davali ideološki obojene izjave.

Predsjednik Sindikalne organizacije Službe zaštite Vuksan Popović nedavno je, kako tvrdi, uz punomoćje svojih kolega podnio nove krivične prijave protiv predsjednice Opštine Željke Vuksanović, glavne opštinske administratorke Perunike Popović i Vlahovića. Sve zbog, kako navodi, ,,nezakonitih radnji na štetu zaposlenih”. U međuvremenu, poništen je i konkurs, kojim je načelnik izabran za rukovodeće mjesto u službi.

Iz sindikata tvrde i da je Vlahović, dok mu je bio zabranjen rad, donosio rješenja o sistematizaciji te da je dvije godine na tom radnom mjesti bio ,,mimo zakona”.

,,Za sve vrijeme zabrane rada Vlahović je primao lične dohotke, ostavio bez posla 10 radnika, a napravio i ogromnu štetu građanima za troškove sudskh sporova. On nema petogodišnje radno iskustvo na rukovodećim mjestima, jer FAK, fabrika gdje je ranije radio, nikada nije imala službu sličnu našoj”, kažu u sindikatu.

U sindikatu tvrde da komandir nije imao ni položen stručni ispit, te da ga je naknadno položio. Činjenicu da polaganje stručnog ispita nije bilo organizovano godinama, te da su s kolašinskim načelnikom polagali i više od 10 njegovih kolega iz drugih opština, iz sindikata nijesu željeli da komentarišu. Oni tvrde i da je bivši komandir ispunjavao sve uslove na konkursu, ali da ,,iz političkih razloga nije ostao na toj funkciji”.

Sidikalci se nikada nijesu osvrtali na Vlahovićeve sposobnosti i profesionalnost, ali je njihov stav od početka bio jasna – ne žele ga za nadređenog. Više puta su se obraćali građanima navodeći da se kroz racionalizaciju, koju je u minule dvije godine sprovela lokalna uprava, smanjila i njihove mogućnosti da uspješno učestvuju u raznim akcijama. Sada ih je u toj službi svega 10 a, kako tvrde, „zaduženi su da pokrivaju više od 900 kvadratnih kilometara kolašinske opštine i 60 kilometara magistrale”.

Iako je broj zaposlenih u Službi zaštite tokom godine skoro prepolovljen, u kolašinskoj izvršnoj vlasti kažu da to neće biti na štetu građana. Prema statističkim podacima, kažu, tokom minulih godina vatrogasci nijesu bili prezaposleni, naprotiv.

,,Prema statističkim podacima za prethodnih šest godina, efektivno angažovanje po smjeni (grupi) u Službi zaštite iznosilo je tri odsto. Sada ih je ostalo 12 i to je sasvim dovoljno, a i da nije, ova zajednica ne može sebi dozvoliti neodgovornost da zaposli još ljudi u toj službi, a da im ne može obezbijediti plate”, kažu u Opštini.

Navode da, recimo u Plužinama, nema takve službe, da su u šavničkoj službi zaštite zaposlena tri, andrijevačkoj pet, a rožajskoj 12 radnika. U Mojkovcu, koji je prema broju stanovnika najsličniji Kolašinu, radi samo sedam pripadnika Službe zaštite.

,,Pripadnici kolašinske Službe zaštite gotovo su samo vatrogasci jer, za razliku od kolega iz nekih drugih opština, nijesu angažovani ni na preventivnim djelatnostima, ali ni na uslužnim. Prije sistematizacije bilo ih je 23, četvorica su otpuštena zbog faktičkog rada, sedmoro ih je proglašeno tehnološkim viškom”.

Vlahović je, kažu u izvršnoj vlasti, položio stručni ispit čim je polaganje bilo organizovano. Komentarišući troškove iz budžeta zbog brojnih tužbi vatrogasaca, predsjednica Opštine Željka Vuksanović nedavno je objelodanila da su pripadnici Službe zaštite, između ostalog, tužeći Opštinu za neiskorištene godišnje odmore, naplatili oko 100.000 eura od novca građana. Vatrogasci su od Opštine tražili nadokandu, tvrdeći da sedam godina nijesu bili na odmorima.

Bivši komandir te Službe, međutim, svjedočeći pred sudom, kazao je da su svi koristili odmore i to po nekoliko puta godišnje. On je kazao i da rješenja za odmore nijesu pisana, jer onda zaposlenima ne bi bile isplaćene beneficije po osnovu prekovremenog i noćnog rada, koje su uzimali, iako nijesu bili na poslu. Takođe, kazao je i da u internoj evidenciji nije zapisivano da su odsutni zbog odmora. I pored toga, sudskom odlukom odmori su im plaćeni.

Vatrogasci su podnosili tužbe i kada im nijesu isplaćivane zarade, kao i ostalima, zbog blokiranog računa, pa su uz kamate i sudske troškove naplaćivali potraživanja. Podnosili su tužbe i zbog toplog obroka. Samo advokatski troškovi tokom tih postupaka iznosili su osam hiljada eura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo