Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Koga se Mugoša plaši

Objavljeno prije

na

U strahu su velike oči. Čovjek tada često sve vidi na kvadrat, a ponekad i na kub. Tako se i gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši prvo pričinilo da su mu prijetili ,,neki predsjednici sudova”. Onda je doživljaj smanjio i požalio se na jednog predsjednika, ali javnosti još ne otkriva njegov identitet. Bira zgodan trenutak. ,,Jedan od predsjednika sudova mi je lično prijetio i za to imam pisani dokaz koji ću objaviti kada ocijenim da je pravi trenutak i da je to opravdano”, obećao je Mugoša. Začinio je to: ,,Sud je protiv Glavnog grada, a u interesu nekih drugih stranaka”.

U Podgorici je locirano pet sudova. Sa toliko predsjednika. Selekcijom od strane medija za prijetnje Mugoši ,,osumnjičen” je predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović. I to zbog telegrama koji je gradonačelniku poslao prije nepune tri godine. Mugoša je tada po kafanama komentarisao smjenu predsjednika Gradske opštine Golubovci Čeda Dobrovića. Vijesti su objavile da je Mugoša dijelio negativne ocjene o radu sudija lijepeći im razne etikete. Radulović ga je telegramom upozorio da se ne bavi intrigama i izmišljotinama, već da iznese činjenice kada se bavi Upravnim sudom.

,,U telegramu sam od gradonačelnika tražio da iznese istinu. Ako se ovo što Mugoša sada priča odnosi na taj telegram, neka ga slobodno objavi”, kaže Radulović za Monitor.

Radulović kaže da se ne prepoznaje u Mugošinoj izjavi.

Mugoša se ljutnuo na Radulovića nakon što je Upravni sud poništio nekoliko nezakonitih odluka gradske administracije, pa je optuživao pojedine sudije da šuruju sa suprotnim stranama u sporovima.

Upravni sud je, pored ostalog, poništio odluku podgoričkog parlamenta o izboru Slavke Maraš za generalnog sekretara Skupštine Glavnog grada, po tužbi SDP-a. Poništio je i Mugošinu odluku da za predsjednika Skupštine Glavnog grada bude izabran Slavko Stojanović iz DPS-a, a nedavno je naredio Mugoši da objelodani spisak zaslužnih građana kojima je Opština podijelila stanove u posljednjih deset godina, što je tužbom tražila Branka Bošnjak, šef Kluba odbornika Pokreta za promjene.

Navodeći da „gradonačelnik voli da servira senzacije” i da tako doživljava i ovu njegovu izjavu, Bošnjak je kazala: ,,I ranije je on mahao papirima da ima neke dokaze, koje nikad nije iznio u javnost”.

Gradonačelnikovom izjavom pozabavile su se i više instance.

Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević pozvao je premijera Igora Lukšića da od policije i tužilaštva zatraži da ispitaju Mugošine optužbe. Rasvjetljavanje dokaza doprinijelo bi borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ,,što je naša evropska obaveza”. Ukoliko Mugošine tvrdnje nijesu tačne ,,onda predstavljaju pritisak na sudstvo i njegovu nezavisnost”, prokomentarisao je Konjević.

Lukšić je pozvao Mugošu da prezentira dokaze da mu je prijećeno.

,,Mugoša nije obavijestio nadležne organe, ministra pravde, predsjednicu Vrhovnog suda i Sudski savjet o bilo kakvoj opstrukciji te je stoga dužan da objasni svoje navode pred nadležnim organima”, odgovorio je Lukšić na poslaničko pitanje Konjevića.

Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić nije Mugošu pozvala na razgovor, kao što je hitno ranije uradila Srđanu Miliću i Nebojši Medojeviću povodom njihovih izjava. Ni Sudski savjet se nije sastajao povodom Mugošine izjave, a ni predsjednica Sudskog savjeta i Vrhovnog suda Vesna Medenica ne zna koji predsjednici sudova prepadaju sirotog Mugošu.

Socijaldemokrate su Mugošinu izjavu iskoristile da uzvrate udarac. Podsjetimo: Kada je prošlog ljeta Mugoša ponovo izabran za gradonačelnika Podgorice, tadašnji predsjednik Skupštine glavnog grada Crne Gore Raško Konjević iz SDP-a, koja se protivila izboru Mugoše, podnio je ostavku.

Konjević je najavio da će od ministra finansija Milorada Katnića tražiti da objavi kolika su kreditna zaduženja Glavnog grada.

Pedsjednik Odborničkog kluba SDP-a u Skupštini Glavnog grada Đorđe Suhih je optužio Mugošu da je pokušao da obmane odbornike, Vladu i državu za preko pola miliona eura, jer je napravio „pogrešnu” procjenu učešća Glavnog grada kao akcionara u AD Duvanski kombinat. Suhih primjećuje da „u posljednje vrijeme mnoge Mugošine odluke revidiraju i padaju na sudu”.

Mugoša je uzvratio u svom stilu: ,,Ganutljiv sam kad me SDP pokuša braniti. Neka tu energiju čuvaju za sebe i članove svoje familije, a ne da pritiskaju sudove za donošenje određenih odluka”.

Branka Bošnjak je alarmirala Upravni sud povodom Mugošinog bezakonja pošto je dva puta uzalud tražila spisak stanova koje je on dijelio zaslužnim građanima Podgorice. Uprkos odluci Upravnog suda Mugoša i Skupština glavnog grada nijesu dostavili taj spisak. Opozicija sumnja da su stanovi služili i za potkupljivanje ljudi. ,,Sigurna sam da su tu i neki koji su lično zadužili gradonačelnika ili njegovu partiju, a ne i glavni grad”, rekla je Bošnjak.

Šef Odborničkog kluba SNP- a Velizar Kaluđerović upozorio je: ,,Mugoša punu deceniju izbjegava da na pitanja odbornika Skupštine glavnog grada da precizne informacije kojim je licima od posebnog značaja za glavni grad dodijelio stanove”.

Kaluđerović računa da se tu radi o blizu 300 stanova. ,,Možemo samo da naslućujemo kolika se količina zloupotreba krije iza toga”.

I PZP je objavio da ,,tu ima raznih sudija koji su valjali gradonačelniku Mugoši, raznih estradnih umjetnika, čak i nekih koji nijesu iz Podgorice”.

Miomir Mugoša je više od decenije prvi čovjek glavnog grada Crne Gore. Njegov rad i nekoliko mandata pratile su razne kontroverze.

Pojedini sudski sporovi odavno su presuđeni na štetu grada Podgorice. Opozicija očekuje da Mugoša nikako ne može izbjeći odgovornost ni za to ni za druge nezakonite poslove.

Mugoša nije više član Predsjedništva DPS-a, a nije ni poslanik, pa nema imunitet. Upućeni tvrde da više nije miljenik vrha DPS-a. A nagomilalo se previše sudskih i ostalih sporova u koje je umiješan.

Da li je predosjetio da mu ni sudstvo više nije naklonjeno, pa je krenuo u preventivni napad? Za početak protiv anonimnog predsjednika nepoznatog suda.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo