Povežite se sa nama

MONITORING

KO ŠTITI VIP ZATVORENIKE: Bijeli medvjedi ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Ove i protekle sedmice više bivših zaposlenih u spuškom zatvoru (ZIKS) svjedočilo je o privilegovanim zatvorenicima.

Najprije je bivša službenica ZIKS-a Ana Bakić ustvrdila da ima dokaze da je iz ZIKS-a nezakonito puštan da izađe bivši robijaš Haris Škrielj. Ona tvrdi da je Škrielj izlazio na po nekoliko sati, a da ga je jednom prilikom i srela u gradu. “Dozvoljavali su mu da tokom noći izađe da se vidi sa djevojkom. Jedne noći srela sam ga sa djevojkom kod zgrade Vektre u Podgorici, a trebalo je da bude u ćeliji. Rekao mi je da ćutim i ne pričam nikome ništa”, tvrdi Bakić.

Iz ZIKS-a su to negirali, tvrdeći da Škrielj nije imao nikakve pogodnosti tokom izdržavanja kazne. “On je 3. jula 2013. sproveden u KCCG da posjeti bolesnu majku. Drugih pogodnosti nije bilo”, tvrde iz Zavoda.

Uprava ZIKS-a nije međutim reagovala ni šturim demantijem kada su u sudnici ove sedmice bivši zatvorski čuvari kojima se sudi zbog bjekstva Jovice Zindovića u jesen prošle godine, ustvrdili da je Zindović uživao privilegije u zatvoru.

Bivši šef sprovodničke službe bjelopoljskog zatvora Safet Dizdarević kazao je da je Zindović po nečijem odobrenju imao uređen apartman sa mašinama za pranje i sušenje veša, te mašinom za pranje posuđa.

Dizdarević je kazao da bi i on i čuvari danas bili mrtvi da su 7. oktobra prošle godine sustigli i pucali na odbjeglog Zindovića. Zindović, bivši zet Darka Šarića, je bio u zatvoru zbog ubistva Luke Popovića, Šarićevog šuraka. Terećen je i za ubistvo Miša Vujačića, nekadašnjeg šefa crnogorskog podzemlja u Sloveniji, u septembru 2003. u kockarnici ljubljanskog hotela Lev. Iako je Slovenija tražila Zindovića, pisali su mediji, on nikada nije izručen toj zemlji, jer Podgorica sa Ljubljanom nije imala protokol o međusobnom iz-ručenju svojih građana.

Zindovićevo ime se pominjalo prije nekoliko godina i među grupom koja je optužena da je pripremala ubistvo Veselina Bujića, barskog biznismena sa policijskim dosijeom. Oni, među njima i Zindović, uhapšeni su u iznajmljenom stanu čiji je vlasnik Safet Kalić.

Čuvari tvrde da je Zindović bjekstvo na jesen prošle godine realizovao uz pomoć uprave ZIKS-a, koja mu je, tvrde, omogućila privilegije u zatvoru. Oni su, kažu, samo kolateralna šteta, jer su izvršavali naređenja kada je Zindović pobjegao. Zindović je pobjegao tokom posjete porodici. Posjeta je bila presedan, kazao je Dizdarević u sudnici, pošto je Zindoviću to bila druga posjeta porodici u razmaku od mjesec i po dana. Zatvorenicima se ne dozvoljava, objasnili su čuvari, ni da vide roditelje na samrti.

“Da nas je bilo petorica, bjekstvo nijesmo mogli spriječiti. Inače, uoči polaska za Mojkovac upozoreni smo da budemo ‘liberalni’, da djelujemo uljudno, da ne prepadamo ukućane “, kazao je bivši šef sprovodničke službe.

Načelnik bjelopoljskog zatvora Goran Šćekić optužio je direktora ZIKS-a Miljana Perovića da je on potpisao rješenja kojima je Zindoviću omogućeno da napusti zatvor nakon čega je pobjegao.

Pored Perovića on je za glavnog krivca označio Dragoljuba Bulatovića, tada-šnjeg pomoćnik direktora ZIKS-a, čija su naređenja izvršavali. Nakon bjekstva Zindovića, tvrdi Šćekić, Bulatović je dobio adekvatno namještenje. “Bulatović, koji je odradio zadatak u ovom slučaju, brzometno je smijenjen u ZIKS-u i pre-šao na drugu funkciju u Vladi Crne Gore” kazao je Šćekić,

Šćekić tvrdi i da Zindović nije po zakonu mogao biti smješten u bjelopoljski zatvor već je morao biti u Spužu. “Za ovog osuđenika bila je urađena soba za bračne posjete”, kazao je.

Da je Zindović bio privilegovan u zatvoru, te da je njegovo bjekstvo pripremano i aminovano od strane vrha bezbjednosnih službi i zatvorske uprave tvrdio je ranije Duško Popović, otac ubijenog Luke Popovića.

“U više navrata sam javno govorio o vezama ljudi iz vlasti, policije, tužilaštva i Agencije za nacionalnu bezbjednost sa Zindovićem i upozoravao na ovakav scenario, ali su se državni organi oglušili o sva moja upozorenja. Zindovića od početka štite Duško Marković i Veselin Veljović. Zbog toga me bjekstvo iz bjelopoljskog zatvora ubice našeg sina nije začudilo. Bilo je to očekivano i odrađeno je uz asistenciju bezbjednosnih službi jer je Zindović za njih bio nezgodan svjedok i tempirana bomba”, kazao je Popović Danu nakon bjekstva Zindovića.

On je ranije ukazivao i na mojkovačke veze Zindovića, o čemu je Monitor pisao. Popović je tada kazao da je Zindovića, između ostalih, navodno direktno štitio Veselin Veljović, sekretar Vijeća za bezbijednost i bivši šef Uprave policije.

,,Nema sumnje da je ujak Veselina Veljovića Raco Zindović umiješan u krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela. Prepiska, sada pokojnog, Sretena Zindovića (poginuo u saobraćajnoj nesreći, janura 2014. godine), policajca mojkovačke policije, sa telefona ubicine žene i Raca Zindovića, govori o obimnom dokaznom materijalu protiv ubice Zindovića, koji Raco sklanja iz svoje kuće prije dolaska policije iz Bijelog Polja da vrši pretres kuća Zindovića, u Babića polju, u Mojkovcu “, tvrdio je otac ubijenog Luke Popovića za naš nedjeljnik. Izvori Monitora tvrdili su i da je Veljovićev ujak vodio kafanu-kockarnicu u Vojnim zgradama u Mojkovcu, kojom je, u stvari, iz zatvora u Bijelom Polju navodno upravljao Jovica Zindović.

„Perović je povjerljiv čovjek Duška Markovića. On realizuje u zatvoru Markovićeve pogodbe. Zindović, a ni bilo ko drugi ne može imati povlastice bez njegovog odobrenja”, tvrdi za Monitor izvor upućen u odnose u bezbjednosnim službama.

Ime Miljana Perovića pominjalo se i u aferi crne trojke, kada je bivši zaposleni u ZIKS-u Brajuško Brajušković optužio Perovića i Veljovića da su koordinirali tzv. crnim trojkama, parapolicijskim jedinicama zaduženim za prebijanje novinara i Đukanovićevih političkih oponenata. Oni su to demantovali, a istragu je odbacilo prethodno tužilaštvo. Perović i Veljović su nekada zajedno radili u Specijalnoj antiterorističkoj jedinici(SAJ).

Akcija za ljudska prava (HRA) nedavno je objavila izvještaj o uslovima u ZIKS-u, čije je nalaze Monitor već objelodanio, a koji pokazuju da su uslovi većine zatvorenika ispod propisanih standarda. Zatvor je prebukiran, neadekvatno opremljen, sa zatvorenicima se skoro i ne radi u smislu resocijalizacije i psihološke podrške. Istovremeno, manji procenat zatvorenika, pokazuju svjedočenja bivših radnika ZIKS-a ali i zatvorenika, uživa privilegije. Oni, prema tim svjedočenjima, žive u apartmanima, a nerijetko mimo propisa napuštaju zatvor.

Zatvorenici za koje se tvrdilo da su privilegovani u zatvoru su oni za koje se sumnjalo da su svoje kriminalne uspjehe dužni vezama sa visokom politikom.

Monitor je pisao i o slučaju posebnog tretmana Duška Šarića u ZIKS-u. Sagovornik Monitora ispričao je da je mlađem Šariću uprava zatvora, kršeći Pravilnik o kućnom redu u ZIKS-u, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija i druge propise, omogućavala privilegije.

Šarić je navodno u zatvoru mogao da ,,naruči i nabavi sve” što mu je potrebno. Renovirao je kupatilo. ,,Naručio je i od svog novca kupio moderne tuš baterije. Napravljene su i kabine za pojedinačno tuširanje”, kazao je sagovornik Monitora, svjedok Šarićevih građevinskih poduhvata.

Sagovornik Monitora tvrdio je da nije bila rijetkost da Šarić boravi u kancelariji kod načelnika zatvora Gorana Šćekića, koji sada svjedoči o privilegijama Zindovića.

Pisalo se i o nagradnim vikendima uprave ZIKS-a za pokojnog Armina Mušu Osmanagića, vođu jednog od barskih klanova koji je povezivan sa bezbjednosnim službama. Jednom prilikom kada je dobio nagradni vikend, objavili su ranije mediji, Osmanagić je učestvovao u vatrenom obračunu u Baru. Tada je i ranjen.

I pored više svjedočenja od strane zaposlenih u ZIKS-u i zatvorenika o privilegijama pojedinih kriminalaca u Spužu, direktoru ZIKS-a Miljanu Peroviću ne pada na pamet da zbog toga ponudi ostavku. Pa ni reda radi, kao ono u oktobru prošle godine, kada je to učinio nakon bjekstva Jovice Zindovića, a ministar pravde Zoran Pažin odlučio da je – ne prihvati.

On je negdje davno, onako usput, negirao da pojedini zatvorenici imaju privilegovan status. To je valjda bilo dovoljno. Svjedočenja se ipak gomilaju.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo