Povežite se sa nama

MONITORING

Ko sve mora da laže

Objavljeno prije

na

Šta kad u lažima kojima prikriva nasilje i bezakonje bude uhvaćen gradonačelnik jednog grada? U Crnoj Gori, ništa. On nastavi da prikriva tragove uvlačeći u svoju laž mnoge, od rođenih sinova do institucija. Najsvježiji je pokušaj Miomira Mugoše, gradonačelnika Podgorice, da lažući odbornike podgoričkog parlamenta izbjegne sankcije zbog svoje nezakonite odluke da preduzeću Carine proda preko 15 hiljada kvadrata zemljišta na Starom aerodromu u Podgorici.

Mugoša je tim poslom gradsku kasu, procjenjuje se, oštetio za oko 11 miliona eura.

Tužilaštvo je krajem aprila javno saopštilo da je Mugoša prodajom tog zemljišta prekršio zakon i prekoračio svoja ovlašćenja. Gradonačelnik je, pri tom, spornu zemlju prodao Carinama ignorišući odluku Vrhovnog suda koji je poništio suštinski isti ugovor između Carina i Mugoše iz 2007. Tužbu protiv gradonačelnika i Čeda Popovića, vlasnika Carina, podnijela je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) a prijavu zbog istog posla podnijela je i opoziciona SNP.

Tužiteljka Ranka Čarapić zatražila je i da ministarstvo finansija poništi tu gradonačelnikovu nezakonitu odluku. Ministar finansija Milorad Katnić to još nije učinio, ostavljajući Mugoši tako prostora i vremena da djela i nastavi da prikriva tragove. Novim bezakonjem i laganjem.

Po najnovijem planu, gradonačelnik pokušava da sopstvenu nezakonitu odluku stavi van snage, iako na to po zakonu nema pravo, tvrde u opoziciji, odnosno da natjera odbornike da naknadno glasaju za prodaju zemlje Carinama, što su u startu oni i trebali da učine, a ne gradonačelnik. Mali problem – zemlja koju odbornici treba da prodaju Carinama je već u vlasništvu Carina. Zato je gradonačelnik u dopisu upućenom odbornicima grada pred zakazanu sjednicu prosto – slagao da je zemlja gradska. Ništa lakše.

Gradonačelnikov plan omeo je na kratko poslanik SDP-a Raško Konjević. Konjević je prije sjednice SO Podgorica javno objavio podatak da se to zemljište ne vodi na grad već na Carine i upozorio da odbornici ne mogu prodavati tuđu svojinu.

Konjević za Monitor kaže: ,,Mugoša je odbornicima uputio odluku o prodaji zemljišta u čijem obrazloženju se navodi da je to zemljište u svojini Glavnog grada. To nije tačno jer je i dok razgovaramo, 16. maja, ta zemlja u vlasništvu kompanije Carine. Namjera je bila da se odbornicima podmetne da na osnovu neistinitog obrazloženja glasaju o prodaji tuđe imovine. Zamislite gradonačelnika koji neistinito obavještava odbornike”.

No Mugoša je opet pronašao izlaz. Sjednica je odložena za 24. maj, do kada gradonačelnik planira da će prodatu zemlju privremeno vratiti u vlasništvo grada, a potom opet prodati. U tom cilju Mugoša i vlasnik Carina raskinuli su ugovor o prodaji spornog zemljišta iz novembra 2011, a gradonačelnik se nada da će do naredne sjednice SO Podgorica iz Uprave za nekretnine stići list nepokretnosti da je zemlja uknjižena na grad.

SNP je zatražila da zbog afere Carine i plasiranja lažnih informacija odbornicima, Mugoša podnese ostavku. Mugoša ne haje. On i dalje tvrdi da je sve radio po zakonu.

,,Zašto Mugoša traži da skupština donese novu odluku o prodaji ako je sve urađeno po zakonu, kako je do nedavno tvrdio. Mugoša je u stvari tako priznao da je njegova odluka bila nezakonita”, kaže Konjević.

Odlučan da natjera odbornike da ozakone njegovu nezakonitu odluku, Mugoša im je udario na emocije. Pošto je grad prodajom spornog zemljišta oštetio za 11 miliona eura, gradonačelnik je odbornike pozvao da misle na gradsku kasu podsjećajući da je vlasnik Carina podnio zahtjev za naknadu štete u iznosu od 4,7 miliona eura koju trpi zbog novonastale situacije. U opoziciji tvrde da se Popović samo nekoliko dana kasnije, kada je raskinuo ugovor sa Mugošom, odrekao zahtjeva za naknadu štete. Gradonačelnik laže? Ne bi on.

IZ SNP-a su pozvali gradske odbornike da ne pristaju na Mugošino ponižavanje te ustanove. No, ako odbornici na narednoj sjednici i pristanu na Mugošinu igru, neće to biti prvi put. A neće biti ni jedini koje je gradonačelnik glavnog grada tjerao da lažu ili krše zakone u prikrivanju svojih nezakonitih odluka i nasilje.

Miljan Mugoša, sin gradonačelnika, je prethodne sedmice priznao da već tri godine pred sudom laže da nije udario urednika Vijesti Mihaila Jovovića. Tri godine se pred crnogorskim pravosuđem vodi farsični proces protiv Jovovića, urednika Vijesti i Mugošinog starijeg sina Miljana, jer crnogorsko tužilaštvo svim silama pokušava da od Jovovića napravi nasilnika, a od fizičkog napada gradonačelnika i njegovog sina na urednika Vijesti i fotoreportera te novine Borisa Pejovića, tek uzvraćanje u samoodbrani. Tužilaštvo je tako pristalo na naučnofantastičnu verziju tog događaja gradonačelnika, sina i Mugošinog vozača Dragana Radonjića – da su se branili od novinara Vijesti koji su ih napali iz klasične sačekuše, iz žbunja koje su za taj napad svježe zasadili.

Miljan Mugoša je inače diplomata koji je nakon incidenta isključen iz službe, pa opet vraćen. Kako li će Milanu Roćenu, ministru spoljnih poslova, koji je Miljana vratio u službu, pasti ovo priznanje Miljana Mugoše da je tri godine pred sudom lagao. Ili se to ne kosi sa službovanjem u Roćenovoj diplomatiji.

Stariji gradonačelnikov sin je objasnio je da je lagao jer ga je tako savjetovao prethodni branilac Zoran Vukčević. Vukčević je demantovao da je svog klijenta ikada savjetovao da laže.

Stručnjaci koje smo tim povodom kontaktirali objašnavaju da okrivljeni ima pravo da se brani laganjem te da zbog toga ne može krivično pravno odgovarati. No, to se, napominju oni, ne odnosi na svjedočenja gradonačelnika Mugoše i njegovog vozača. Gradonačelnik se iz čitave priče izvukao sa nekoliko stotina eura kazne. Niko po ranijim iskazima nije vidio da Miljan udara Jovovića.

Mugošin vozač je nakon što je Miljan priznao da je tri godine pred sudom lagao kazao da se ne sjeća ni kako ga je Jovović udario. I na ostala je pitanja imao isti odgovor. Jovovića tužilaštvo tereti za povredu mozga koje je navodno te noći nanio Radonjiću.

U te svrhe tužilaštvo je insistiralo na nekoliko vještačenja. Da je Radonjić povredu mozga zadobio u noći incidenta tvrdila je ljekarka Kliničkog centra Podgorice Milanka Raičević. Sa tim nalazom nijesu se složili Dragana Čukić, vještakinja medicinske struke, ali ni kolege iz regiona. Bez obzira na to tužilaštvo je ostalo pri svom.

,,Ima li bolje slike propasti ovog društva i dna koje smo dotakli, nego kada jedan jadni čovjek biva prinuđen da zarad svog šefa i njegovog sina nasilnika izmisli toliko stvari i pristane da prećuti sve ono što je te večeri zaista vidio. Vezir Silni pokušava da svog sina spasi neminovne robije priznanjem nasilja, a gura u zatvor i poniženje nedužnog vozača koji ne smije ništa da prizna!”, prokomentarisao je nove momente u procesu Željko Ivanović, direktor Vijesti.

Mihailo Jovović nakon Miljanovog priznanja da je lagao kaže: ,,Ja nisam nikoga napao i to se tačno vidi iz iskaza Miljana Mugoše koji u prvim izjavama kod istražnog sudije nije uopšte pominjao da sam ja ikoga udarao. Tek kad su se oni dogovorili, kad su složili priču, onda su svi počeli da pričaju da sam ja nekoga udarao”. Jovović je podsjetio da policajci nijesu htjeli da pretresu gradonačelnika, njegovog sina i vozača kako bi pronašli pištolj kojim je Jovoviću prijećeno te večeri.

Ključno je sada, smatraju stručnjaci, ne samo kako će sud cijeniti naknadno priznanje Mugoše poslije godina laži, nego i kako će se državno tužilaštvo odrediti prema svjedočenju vozača i gradonačelniku koga je sačuvalo krivičnopravnog progona, ali koji zbog toga nema pravo koje je ,,etički” obezbijedio sinu – da nekažnjeno laže u sudskom postupku.

Još je jedan slučaj Mugošinog nasilja prethodne sedmice aktuelizovan. Sutkinja Branka Radonjić obustavila je postupak protiv Vasilija Miličkovića, vlasnika privatne firme M&V Company, kog su Uprava policije i dio lokalne administracije Glavnog grada skoro godinu dana teretili za kršenje javnog reda i mira na sopstvenom posjedu, i koji je nekoliko puta sa svojom kćerkom zbog toga uhapšen.

Rješenje o eksproprijaciji na osnovu kog se krenulo u javne radove na Miličkovićevoj zemlji, Ustavni sud je proglasio nezakonitim.

Miličković je u sudnici pitao predstavnike policije zašto mu, uprkos svakodnevnim zahtjevima, nijesu pružili asistenciju u zaštiti njegove privatne imovine i spriječila da se sprovede nezakonito rješenje lokalne administracije.

Nijesu to jedini nezakoniti poslovi i afere u kojima je glavna zvijezda bio gradonačelnik Podgorice. Nemali broj njegovih odluka i gradske administracije pao je pred upravnim sudom. Koliki li se broj nezakonitosti, laži i nasilja krije iza njih, zapitali su se u opoziciji.

Sinovi, odbornici, ljekari, tužioci, policajci, vozači… Samo su dio brojnih koji su morali da lažu ili ignorišu laži jednog gradonačelnika dok on prikriva svoje laži i nasilje. Ako ga pravda stigne, to će biti samo jer je izgubio milost gospodara. Kažu, to je vrijeme blizu.

GRADSKI POSLOVI, UCJENE I DRŽAVNA POBJEDA
Konjević: Čedo Popović mi je prijetio

Raško Konjević podnio je prijavu policiji zbog prijetnji koje je preko telefona primio od vlasnika Carina Čeda Popovića. Popovićev poziv uslijedio je pošto je Konjević javno upozorio gradske odbornike da Miomir Mugoša pokušava da im podmetne da nezakonito Carinama prodaju zemlju koja je već u vlasništvu tog preduzeća, kako bi gradonačelnik prikrio svoje nezakonite odluke.

Konjević za Monitor kaže: ,,Ne poznajem Popovića lično niti sam se bilo kada ranije čuo sa njim. Pozvao me je u devet ujutru, sat vremena prije zasijedanja na kojem se raspravlja o temi za koju je on zainteresovan, govoreći da će ‘ako ne batalim sa pričom oko prodaje, on imati načina i mogućnosti da objavi niz tekstova o meni i mojoj porodici’. Kako shvatiti taj razgovor nego kao prijetnju”.

Konjević kaže da čeka reakciju nadležnih organa i da je siguran da Popović više neće ni pokušati da ga pozove. Popović je demantovao da je prijetio Konjeviću, ali ne i da ga je zvao. Samo je, kako je rekao, Konjeviću kazao da je red da se ,,prekine ovo tandaranje po medijima”.

,,Ako pogledate da samo dan ranije u jednom dnevnom listu osvane najgnusnija laž o mojoj navodnoj pripadnosti Srpskoj radikalnoj stranci, sredinom devedesetih, dovoljno sam iskusan da prepoznam matricu koja to vodi”, kaže Konjević, komentarišući pisanje državne Pobjede.

Državna novina, inače, već duži vremenski period iznosi laži, prijetnje i najgnusnije uvrede na račun predstavnika Vijesti i Monitora, ali i drugih neistomišljenika i kritičara režima. Socijademokratska partija tim povodom nikad nije reagovala.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo