Povežite se sa nama

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Potpredsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravoduđe i antikorupciju Momo Koprivica ima isti broj savjetnika, pet, kao i njegov partijski lider. No, za razliku od Bečića okružio se i onima koji mogu da mu pomognu u oblastima za koje je nadležan.  Jedan od savjetnika mu je tako  Milan Popović, bivši profesor Pravnog fakulteta, istaknuti građanski aktivista,  toretičar savremenog društva, sociolog, politikolog.

Koprivicu savjetuje i Vladan Raičević, magistar kriminalistike i bezbjednosti, bivši poslanik Pokreta za promjene (PzP) i član Odbora za antikorupciju.

Savjetnica Koprivice je i magistrica filozofskih nauka Gordana Krcunović, saradnica u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. U jednom od svojih autorskih članaka ona tvrdi da je – kultura superiornija od politike.

Da se ne kvari prosjek, tu si i partijske kolege Branko Vuković, politikolog, bivši odbornik Demokrata u Skupštini Podgorice, kao i Nihad Rastoder, član Opštinskog Odbora Demokrata u Petnjici.

Partijske kadrove za savjetnike birao je i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose Ervin Ibrahimović. savjetuje ga Adaleta Pecević predsjednica Foruma mladih Bošnjačke stranke Tuzi.  Ibrahimović je doduše za savjetnike birao i djecu svojih partijskih saboraca. Savjetuje ga i Adel Nurković, sin nekadašnjg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića. I Mirza Muratović, suprug  predsjednice Foruma žena BS Sabine Muratović.

Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama ima dva savjetnika -. Zorana Dubljevića, profesora engleskog jezika i Dragana Vukića, član Socijalističke narodne partije (SNP), koji je ranije bio savjetnik potpredsjednika Vlade za demografiju i mlade Dragoslava Šćekića, takođe iz redova SNP.

Potpredsjedniku Vlade za ekonomsku politiku Niku Đeljošaju savjetnik za odnose sa javnošću je član glavnog odbora njegove stranke Albanske alternative Albert Bikaj. Savjetuje ga i drugi član glavnog odbora Edin Kraja. Savjetnica i šefica Đeljošajevog kabineta je profesorica ruskog jezika Tatjana Bulatović

Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove nema savjetnika.

Premijer Milojko Spajić ima najviše savjetnika, čak osam. Ekonomistkinja Milena Milović je savjetnica premijera za ekonomsku politiku. Ona je bivša generalna direktorica Direktorata za obračun, kontrolu i politiku zarada u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja. Bila je jedan od ključnih ljudi u timu za izradu reformskog programa Evropa sad. Nije članica nijedne političke partije.

Spajićeva savjetnica za vanjske poslove je i Milica Perišić, profesorica francuskog jezika. Obavljala je poslove generalne sekretarke u Ministarstvu vanjskih poslova, a radila je i kao generalna sekretarka u Fondaciji Petrović Njegoš.

Spajić ima najviše savjetnika za medije. Premijerova savjetnica i rukovoditeljka Službe za odnose s javnošću je Jovana Bojović. Od 2018. do 2020. godine bila je zamjenica šefa Kabineta predsjednika Vlade. Dugogodišnji novinari Veliša Jovanović i Ljubica Milićević su savjetnici premijera za medije, a Ana Dulović iz PES-a savjetnica za digitalne medije.

Vučić Ćetković savjetnik je predsjednika Vlade za kulturu i mlade. Bio je direktor JU Muzeji i galerije Podgorice, pojedini mediji su ga nakon  izbora na ovu funkciju prozivali zbog veza sa DPS-om, a za njegovog mandata u Muzejima i galerijama je podnijeta prijava protiv NN lica zbog nestanka 150 muzejskih predmeta.

Bilo je još Spajićevih savjetnika o kojima su pisali mediji. Todor Goranović je  premijerov savjetnik za bezbjednost i odbranu. Bivši je direktor Direktorata za obavještajno-bezbjednosne poslove Ministarstva odbrane. U ljeto 2022.  ekspresno je vraćen u Podgoricu iz NATO sjedišta u Briselu, a pola godine kasnije napustio je i Vojsku Crne Gore.Mediji su pisali da je povratak Goranovića iz štaba NATO navodno bio uslovljen ,,bezbjedonosnim problemom”, što je on demantovao.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ima šest savjetnika. Njihove biografije su dostupne na sajtu, za razliku od vladinih savjetnika.

Savjetnica za medije predsjednika  je Milica Marinović, bivša novinarka. Bivši direktor ANB Dejan Vukšić savjetuje ga za oblast bezbjednosti i odbrane. Bio je advokat i sudija, a 2020.  predsjednika Skupštine opštine Kotor.  Pravnik Ivan Šikmanovićsavjetnik je zapravna pitanja. Radio je kao savjetnik u MUP-u,  načelnik u Ministarstvu javne uprave, a u dok je bio premijer Zdravka Krivokapića savjetovao je za pravna pitanja. Mladen Grgić je savjetnik za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju, Radio je u OEBS-u, UNHCR-u i Vijeću Evrope, kao konsultant u privatnom sekrtoru, bio je na čelu Agencije za investicije Crne Gore.

Savjetnica za vanjsku politiku je Marija Lakić Barfus, profesorica engleskog jezika, sa stažom u diplomatiji od 2005. godine. Ekonomistkinja Olivera Vukajlović je savjetnica za održivi razvoj. U 42. i 43. Vladi obavljala je funkciju Generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić ima četiri savjetnika. Savjetuje ga  književnik i publicista Želidrag Nikčević, član Političkog savjeta Mandićeve stranke. Nikčević je bio član žirija koji je 1993. dodijelio nagradu Risto Ratković – Radovanu Karadžiću. Jedan je od osnivača ogranka u Crnoj Gori – Demokratske stranke iz Srbije. Nakon što je taj projekat propao Nikčević je postao član Kilibardine Narodne stranke. Izabran je  1996. godine za poslanika u Skupštini Savezne republike Jugoslavije.Nakon raskola u Narodnoj stranci pridružio se frakciji Božidara Bojovića, i postao predsjednik 1998. Srpske narodne stranke. Tada postaje i ministar bez portfelja u Vladi SRJ Momira Bulatovića. Krajem 90-ih bio je urednik Ju info televizije, pod kontrolom Miloševićevog režima.

Mandićev savjetnik je i pravnik Matija Medojević, koji je od 2014. do 2021. obavljao poslove savjetnika u Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki i Ministarstvu javne uprave. Bio je ekspert za pravne poslove u „Berzi električne energije“ gdje je od septembra 2021. do januara 2024. godine bio i izvršni direktor.

Tu je i advokatica Žana Praščević-Milačić, supruga lidera Prave Crne Gore Marka Milačića. U Krivokapićevoj vladi bila je generalna sekretarka.

Mandića savjetuje i dugogodišnji funkcioner NOVE i poslanik Janko Milatović.  A od septembra ove godine i bivši sudija Ustavnog suda Milorad Gogić.  Angažovan je po ugovoru o djelu, obzirom da je odnedavno penzioner.

 Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo