Povežite se sa nama

FOKUS

Ko progoni ranjive služi tiraninu

Objavljeno prije

na

Prva Parada ponosa održana je sredinom nedjelje u Budvi. Oko 120 učesnika Parade u metropoli crnogorskog turizma dočekani su kamenjem, flašama, pepeljarama, stolicama, bakljama… Njih je napadalo oko 500 ljudi. Bilans nekoliko povrijeđenih i preko 20 uhapšenih.

,,Prajd je uspio”, izjavio je Zdravko Cimbaljević, direktor organizatora LGBT Foruma Progres. Ipak, Cimbaljević je priznao da nije očekivao toliko negativnu reakciju građana, ali i primijetio: ,,Ovo je prava slika Crne Gore”.

,,Da nije bilo policije, mi bi danas bili linčovani”, kazao je jedan od organizatora Aleksandar Saša Zeković. SeaSide Pride je obezbjeđivalo više od 400 policajaca i specijalaca.

I pored upornih nagovaranja od strane organizatora da prisustvuje Paradi, pozivu se nije odazvao onaj kome je primarni posao da štiti manjinska prava – ministar Suad Numanović.

,,Najbitnije je da parada protekne u miru i bezbjednosti. Za mene je manje bitno da li će ministar da prisustvuje iako ministar daje punu podršku organizovanju Parade ponosa”, rekao je sa distance ministar za ljudska i manjinska prava.

Numanović je poslao pomoćnike Sabahudina Delića i Blanku Radošević-Marović, koji su tokom Parade lakše povrijeđeni. Mediji javljaju da je ,,ombudsmana Šućka Bakovića pogodila jedna žena šišarkom u rame, a njegovu zamjenicu Marijanu Laković kamenicom”.

Dešavanja u Budvi imala su odjeka i u parlamentu, gdje je tokom zbivanja u Budvi tekao premijerski sat. Premijer Milo Đukanović je odgovarajući na pitanje lidera SNP-a Srđana Milića zašto sa svojim ministrima nije pošao u Budvu da brani prava seksualnih manjina, rekao: ,,Ja sam za to da riječima i djelima zaštitimo prava LGBT osoba”.

Primjetno je da Paradi nije prisustvovao nijedan visoki državni funkcioner. Ni opozicija se nije pretrgla. Osim pomoćnika i savjetnika koji se usko bave ovim pitanjima, te NVO aktivista, izostala je i podrška javnih ličnosti.

Istovremeno pokazalo se da dio ,,građanstva” nije puno odmakao od ’90-ih, pa ih nije potrebno posebno animirati kada ranjivoj manjini treba razbiti glavu. Iako pojedini mediji za nasilje optužuju navijačke grupe, primjetno je bilo da su se brojni ,,normalni” gosti budvanskih lokala pridružili hajci.

Najznakovitija je tvrdnja da su učesnici Parade nošenjem crnogorske zastave isprovocirali okupljene patriote koji su ih gađali s čim su stigli.

„Voljela bih da su naši građani ovako govorljivi kada je u pitanju organizovani kriminal, korupcija, divlja gradnja”, kazala je jedna od učesnica Parade profesorica Božena Jelušić. Poznato je iz teorije a mi smo provjerili na vlastitim leđima: ko progoni ranjive, služi tiraninu.

Prema nezvaničnim informacijama održavanju Parade u Budvi protivio se potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. On, kako su prenijele Vijesti, smatra da sada nije pravi trenutak za to zbog turističke sezone, i da nije dobro da turisti odu sa slikom policijskih kordona iz Budve. Marović je napominjao da poznate turističke destinacije nijesu imale Paradu ponosa.

I prije Parade bilo je jasno da se ona organizuje na brzu ruku. Ranije je LGBT Forum Progres zakazivao, pa zbog bezbjednosti otkazivao prajd u Podgorici. Onda je novoformirana LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, početkom jula, iznenada za prvu povorku ponosa odredila 27. oktobar u Podgorici.

To je dvije organizacije koje štite prava seksualnih manjina dovelo u sukob. Cimbaljevićeva NVO, koja ističe da je prva počela sa promocijom prava seksualnih manjina, nakon najave Kvira saopštila je da je još rano za paradu ponosa u Crnoj Gori. U borbi za prvenstvo, koju neki tumače i kao trku za inostrane grantove, Progres je najavio paradu na primorju. Nakon najave parade u Budvi, predstavnici Kvira su izjavili da ih raduje što su pozitivno uticali na kolege iz Progresa koji su od oštrog suprostavljanja organizovanju Povorke relativno brzo promijenili stav.

Asocijaciju Kvir Montenegro predstavlja Danijel Kalezić i ona je bliska NVO Juventas, na čelu sa Ivanom Vujović, koja se takođe bavi zaštitom prava homoseksualaca i lezbejki. LBGT Forum Progres predstavljaju Cimbaljević i Zeković, i imaju podršku premijerovog savjetnika za ljudska prava Jovana Kojičića.

Samo tri dana prije održavanja, objelodanjeno je mjesto i vrijeme parade. Odmah su krenule opstrukcije od odbijanja prevoznika da prevezu učesnike u Budvu, do jednodnevnog pisanja peticije građana Budve da se zabrani održavanje. O zabrani se raspravljalo i u SO Budve. Dan prije održavanja parade Budva je oblijepljena čituljama sa imenom direktora LGBT Foruma Progres. Cimbaljević je prva osoba u Crnoj Gori koja se prije tri godine javno deklarisala kao homoseksualac: ,,Odbacila me je i porodica, iako sam iskren i uvjeren da činim pravu stvar. Nijesam bio protiv bilo koga, a svi su bili protiv mene. Ranije je bilo više onih koji su me pljuvali, psovali i tukli, nažalost i danas ih je dosta”, kazao je on.

,,Biće to dokaz sazrijevanja društva na evropskom putu”, kazao je najavljujući Paradu ministar Numanović. Govorio je ministar i o Strategiji unapređenja kvaliteta života LGBT osoba za period 2013-2018, o Akcionom planu za tekuću godinu. Pokazalo se da agende i strategije, bez policije ne vrijede ništa. Ipak je Numanović iskorak u odnosu na prethodnog ministra ljudskih i manjinskih prava Ferhata Dinošu koji je iako zadužen da štiti prava i LGBT populacije ostao upamćen po izjavi da ,,ne bi bio srećan ako u Crnoj Gori ima homoseksualaca”.

S druge strane NVO aktivisti su zadovoljni jer su od nevidljive manjine koju su šikanirali i tukli čak i pripadnici policije, uspjeli da sa policijom i Vladom uspostave saradnju. ,,Svaki napad i udarac neću tretirati porazom već ohrabrenošću da se moram boriti jače i istrajnije”, napisao je na svom Fejsbuk profilu, nakon Parade, Cimbaljević.

Vlada i policija su dobile čestitke za obezbjeđenje parade od britanske, holandske i američke ambasade i brojnih međunarodnih organizacija. A domaćoj sceni su, nakon nacionalnih, dali još jednu temu za nadgornjavanje, podjele i sukobe. Samo da se skrenu misli sa sumornih tema kao što je KAP, rebalans, struja…

Bitno je ne suprostavljati međusobno žrtve i ranjive grupe. Pripadnici LGBT imaju prva da to budu, da iskažu to što jesu, na način na koji misle da je najbolji. Mi ostali dužni smo da to poštujemo, a država da ta prava štiti.

Ovakvi događaji imaju visok manipulativni kapacitet, a ova vlast je majstor da ga iskoristi. Da se pokaže kao zaštitnik manjine, kad je to ništa ne košta. Nikako ne smijemo zaboraviti – iste one jake policijske snage koje su štitile učesnice i učesnike Parade od nasilnika, krenuće i na mirne demonstrante protiv režima. Samo ako im bude naređeno.

Ponos i sram

Budva, u srijedu, na dan prvog gej prajda u Crnoj Gori, oko podne. Grupe policajaca na magistrali zaustavljaju saobraćaj i pretresaju ljude, a u manjim grupama razni rodovi policije stoje uz ulicu koja vodi do centra.

Niz šetalište koje ide prema Gradskoj kafani i zidinama Starog grada, kordon policije u nindža uniforma i sa plastičnim štitovima stoji nasred ulice. Sa strane je ,,publika” nagmilana ispred kafića i pored puta, grlata i agresivna.

Nasilje je u vazduhu. Masa okupljenih izgleda kao da su zahvaćeni groznicom ,,akcije” koju očekuju. Neki pokušavaju da debatuju sa policajcima koji ih uglavnom ignorišu. Jedan pita ,,Što hapsite ovu djecu”, misleći na pripadnike grupica momaka, uglavnom jako mladih, usijanih pogeda koji idu okolo, došaptavaju se i pokušavaju da provociraju policajce. Momak koji stoji blizu opisuje ih nekome preko mobilnoga: ,,Popili su po dva tri Redbull-a, mnogi nešto i ušmrknuli i nasrtaće do sjutra”.

Odjedanput počinje stampedo protivnika Parade pred kordonom policije. Vlada opšta panika, niko ne zna što će sljedeće da se desi i svi počinju da trče. Policajci uspijevaju da održe ,,liniju” sa stranu ulice i da spriječe totalni haos koji bi rezultirao pridruživanjem ,,posmatrača” grupama momaka koje traže kavgu sa učesnicima prajda.

Po horskim uzvicima ,,Ubij, ubij pedera” saznajemo da je parada krenula od zidina, pa pored marine i stare autobuske, natrag do zidina. Teško joj se bilo pridružiti jer policija, koja ništa nije prepuštala slučaju, nije dozvoljavala prolaz. Na kraju smo prošli kao novinari zahvaljujući mome fotoaparatu koji je izgredao dovoljno profesionalno. Izmiješali smo se sa stotinak ljudi koji su nosili dugine zastave, koje su i simbol mira i gej pokreta za ravnopravnost, sa zvaničnicima u odijelima, ljudima iz stranih organizacija i ambasada, aktivistima iz NVO-a i ljudima koju su došli da budu tu i pokažu solidarnost. Polako smo se kretali pored mora, dok smo sa usidrenih barki zasipani vodom i psovkama uz sve vrste opise onoga sto ,,pederi” rade jedni drugima. Količina agresije je bila šokantna, kao i broj i uzrast ljudi koji su je ispoljavali.

Sa druge strane je povorku oivičavao bedem tijela policajaca odvajajući je od mase koja po verbalnoj agresivnoti i gadostima koje je upućivala učesnicima prajda nije zaostajala za ljudima sa barki. Nekoliko žena je vikalo kako pederi kvare djecu, kako su bolesni, perverzni…

,,Pusti me da prođem”, rekla je žena policajcu koji joj je odgovorio da ne može. ,,Kaži mu da si lezbejka pa će te pustit”, stigao je komentar iz mase.

Na uvrede i psovke učesnici prajda su ,,uzvraćali dižući svoje transparente na kojima je pisalo Love is love, Jednakost za sve…

Protivnici Parade se nijesu zadržali na verbalnom nasilju. Kada je povorka prolazila pored stare autobuske zasuti smo kišom kamenja. Pratila ih je kiša otrovnih komentara iz bašte i sa krova obližnje građevine. Policajci koji su obezbjeđivali kraj Parade su iz petnih žila pokušavali da nas pomjere naprijed dok su ljudi pokušavali da izbjegnu kišu projektila. Žena pored nas je pogođena kamenom u prst koji je vjerovatno bio slomljen, jer je na naše oči mijenjao i veličinu i boju. Ja sam dobila kamen u leđa, a pogođeni su i mnogi drugi.

Učesnici u prajdu su nastavili dalje uspravni i ponosni. Prava se, na žalost, ne dobijaju na tacni nego se za njih mora boriti.

Što se Crne Gore tiče za nju reakcija na prajd treba da bude poziv na buđenje. Nekoliko upućenih ljudi koji su nam rekli da nijesu imali iluzija o razmjerama homofobije u Crnoj Gori, su nam takođe rekli da su bili šokirani količinom nasilja i mržnje koja je u srijedu vladala Budvom.

Ranija iskustva

Prvi javno deklarisani homoseksualac u tadašnjoj Srbiji i Crnoj Gori Atila Kovač je 2005. u Podgorici pokušavajući da uđe u zgradu TV Crne Gore na zakazano gostovanje, jedva izvukao živu glavu. Desetine Varvara su ga zasule kamenicama i psovkama, a spasle su ga jake policijske snage. U gužvi koja je trajala gotovo 40 minuta povrijeđena su dva policajca. Kovač je tada javno pozvao na organizovanje Parade ponosa u Crnoj Gori.

Podgorička Parada ponosa zakazana za 31. maj 2011. otkazana je zbog otvorenih prijetnji nasiljem.

Predrag NIKOLIĆ – Radmila STOJANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo