Povežite se sa nama

MONITORING

Ko laže taj i krade

Objavljeno prije

na

Ranko Krivokapić se ućutao. Nikakav prekor, ultimatum, obećanje. Pozira. Prvo u Parizu, kraj Branislava Mićunovića Đage i slikara Dada Đurića kome je uručio Trinaestojulsku nagradu. Pa prije neki dan, dolje u Tivtu, kraj nasmijanog kanadskog biznismena Pitera Manka i uz zadovoljnog premijera Mila Đukanovića, obučenog u bijelo.

Krivokapić nije reagovao ni na vijest iz Ulcinja – da DPS njegovima u toj opštini neće dati mjesto predsjednika Skupštine i da će morati opet na izbore.

ZEMLJA OD OBEĆANJA: Pažljivi posmatrač crnogorske zbilje morao bi biti zabrinut zbog esdepeovske tišine. Ne zbog toga što bi SDP i Krivokapić mogli konačno da se trgnu i usprotive koalicionom partneru. Nego zbog toga što SDP ćuti sad kad se kalkuliše o vlasti. A SDP, poznato je, u vrijeme predizbornih i postizbornih računanja, uvijek ustane u odbranu Crne Gore i njenih resursa.

Da su se obećanja SDP-a ispunila, Crna Gora bi možda stvarno bila bajka o kojoj danas priča Đukanović.

Gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković (najsvježije predizborno obećanje predsjednika parlamenta) snosio bi bar ,,političku odgovornost” za izjave da su ,,Šarići korektni momci”. Zaboravljeno. Isti slučaj i sa obećanjem Ivana Brajovića, esdepe ministra unutrašnjih poslova, da će oko ,,afere Šarić” utvrditi „eventualne propuste na unutrašnjem planu”. Brajović je obećao i da će policija procijeniti da li slučajem Mugoša i Vijesti treba da se bavi i unutrašnja kontrola. Obećao.

Da je SDP radio što je i pričao, Elektroprivreda bi ostala u većinskom vlasništvu države. ,,Država Crna Gora mora zadržati srce elektroenergetskog sistema u većinskom vlasništvu”, volio je s vremena na vrijeme da priprijeti DPS-u Krivokapić.

Glavni odbor SDP-a u januaru prošle godine, pristaje da Elektroprivreda ipak bude prodata.

Krivokapić je imao objašnjenje. SDP je, po Krivokapiću u stvari spasio Elektroprivredu, samo što to niko ne shvata: ,,Briselskim rječnikom to bi se trebalo zvati šargarepa za investitora koji dobija preciznu obavezu uvećavanja profita i ukupne efikasnosti Elektroprivrede u narednih pet godina. Ako ispuni sve te uslove samo duguje priliku da nam vrati ono što smo prodali po cijeni koju on ponudi nama. Tako da se ne radi o gubitku nego čak vraćanju i toga što u narednih pet godina može biti ustupljeno stranom investitoru. Žao mi je što nije shvaćeno ali lakše je da se griješi prema SDP-u nego prema strateškim interesima Crne Gore”. Uh.

Da se lakše shvati: Krivokapić je nedjelju dana prije priče o šargarepi, a neposredno prije raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, izašao u javnost sa čvrstim stavom da dogovora sa DPS-om oko Elektroprivrede nema. To bi, međutim, značilo da neće biti ni predizborne koalicije DPS-SDP. Jer je i Đukanović bio jasan: „Ako to postane prepreka našoj koalicionoj saradnji, onda je poštenije izaći na izbore samostalno, odmjeriti se, i ko zna hoće li biti postizbornih koalicija i kako će one izgledati”. A onda je Krivokapić našao model da ,,spasi” i vlast i Elektroprivredu.

PRIVATIZACIJE: Prethodno su, po istom scenariju – uz ,,oštro protivljenje” SDP-a koji odustaje od stava u zadnji momenat – prodati: Telekom, Jugopetrol, KAP…

,,Ne treba da izvlačimo kapital iz Crne Gore. Ni velike kompanije u svijetu ne vode vlasnici, nego menadžeri. A pitanje uspjeha je pitanje efikasne kontrole od strane vlasnika. Reno je ponovo postao uspješan kada ga je država nacionalizovala,” govorio je Krivokapić 2004. godine. Iste godine prodat je Telekom.

Nekoliko dana prije prodaje Krivokapić je bio nepokolebljiv: ,,SDP je zaustavila prodaju Telekoma”. Krivokapić je bio toliko ubjedljiv da je i Nebojša Medojević, tada izvršni direktor Grupe za promjene, povjerovao da je Krivokapić zaustavio spornu prodaju. Slavilo se. Kad je Telekom prodat u znak protesta, predstavnici SDP-a napustili su sva privatizaciona tijela. Al su ih zajebali.

Izlazak SDP-a iz privatizacionih tijela Đukanoviću i Veselinu Vukotiću olakšao je posao. Socijaldemokrate su se, naravno, kasnije vratile. Šta će. Morali su, zbog referenduma i nezavisne Crne Gore.

Kad je 2002. godine privatizovan Jugopetrol, a grčki Helenik petroleum dobio ne samo monopol nad tržištem gorivom, već i diskreciono pravo raspolaganja nalazištima gasa i nafte u crnogorskom podmorju, socijademokrate su imale bolji izgovor: nijesu bili u Vladi. Napustili su je zbog potpisivanja Beogradskog sporazuma, ali su se vratili koji mjesec kasnije, nakon parlamentarnih izbora, obrazlažući odluku potrebom da se ojača procrnogorski blok.

Za Jugopetrol je bilo kasno, ali im je ta privatizacija dobro došla da povremeno, pred kakva izborna računanja, natrljaju to na nos Đukanoviću. Krivokapić ga je jednom čak javno prekorio: ,,Jugopetrol je mogao da finansira sport, kulturu, da plaća veće poreze nego što sada daje, a sada nema nikakvog profita. Te greške se nikako ne smeju ponoviti”. Đukanović je opet zaprijetio: ako nećeš s nama, ne moraš. Al onda nema vlasti. Krivokapić bi brzo prelomio. ,,Kada se već desila, mislim da je to ipak do sada najuspješnija privatizacija u Crnoj Gori”, odgovorio je svojevremeno profesoru Svetozaru Jovićeviću na optužbe da SDP samo trguje sa DPS-om.

Socijaldemokratska partija protivila se i najavljivala ,,konkretne korake” prema DPS-u ukoliko se raspiše tender za Kombinat aluminijuma. Tender je raspisan, vladajući savez sačuvan.

Za sada se, kada je riječ o privatizacijama, koje su ,,tačka razmimoilaženja između koalicionih partnera”, broji da je SDP spasio od prodaje Termoelektranu Pljevlja i Rudnika uglja. Ali, u esdepeovskom stilu, to je i dalje otvoreno pitanje. Funkcioneri SDP-a i čelnici Elektroprivrede Crne Gore smislili su Plan B – studiju o neisplativosti prodaje Termoelektrane i Rudnika. Nijesu, međutim, ništa učinili da taj plan realizuju.

PUCNJI U PRAZNO: Takođe, stali su u odbranu Tare. Nevladine organizacije obznanile su da su naknadne promjene teksta Deklaracije za zaštitu Tare, koje su dozvoljavale gradnju ,,Buk-Bijele”, dogovorila dva funkcionera DPS-a i SDP-a.

Bilo je tu još pucanja u prazno: SDP je tražio da Petnjica postane opština, pa su se zaćutali. Bili su se zainatili da smjene gradonačelnicu Bara Anku Vojvodić, čak i najavili raskid koalicije, ali im je Đukanović opet argumentovano objasnio da je bolje da odustanu od nauma. Ranko Krivokapić je svojevremeno izjavio da su kadrovi SDP-a pametniji od kadrova DPS-a. Valjda je mislio na onu: pametniji popušta.

Krivokapić je bio i protiv izbora Dragana Samardžića za načelnika Generalštaba crnogorske vojske. Samardžić je izabran. Nije bolje bilo ni kada su branili svoje partijske drugove. Mićo Orlandić je smijenjen sa pozicije šefa policije, jer nije radio po volji koalicionog partnera. U SDP-u nijesu shvatili da je to razlog. Isto je bilo i sa ministrom policije Andrijom Jovićevićem.

SDP I POSLIJE REFERENDUMA: Bilo je tu još mnogo toga…Na kraju, SDP koja od ’97. nije nastupala samostalno na izborima broji popriličan broj mjesta u raznim savjetima, upravnim odborima, ministarstvima, upravama, univerzitetu. Analitičari kažu, mnogo više nego što im pripada po snazi. SDP se ne obazire na optužbe. Ni na one da su ,,magična krpa za obraz DPS-a”…

Ostali su uz DPS i kada je referendum odložen za 2006. godinu. Nijesu dali vlast ni poslije referenduma iako su tvrdili da je nezavisnost Crne Gore jedini razlog zbog kog trpe DPS.

Razloga da se ostane uvijek ima. Da se sruši crkva na Rumiji, na primjer. Ili da se prekorjevaju oni koji ne ustaju kad svira himna. Pa popisi svake četiri godine…

Zašto onda Ranko Krivokapić ćuti? Možda je zamukao od tuge što mu se udarilo na državljanstvo. Neki izvori sa dvora tvrde da se oštro suprotstavljao prijedlogu da se ta naša svetinja nudi za 500 hiljada. Da se on pitao – ništa ispod šesto.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo