Povežite se sa nama

MONITORING

Ko je bosov bos

Objavljeno prije

na

Jovica Lončar, jedan od osnivača Mat company, preko koje se sumnja da je oprano mnogo novca narko klana Darka Šarića, uhapšen je sredinom ove sedmice i saslušan kod Đurđine Nine Ivanović, specijalne tužiteljice za organizovani kriminal. I Darkov brat Duško, isljeđivan je u istom danu od strane specijalne tužiteljice. Lončar je, prema navodima medija, poricao da je za Šarića oprao 15 miliona eura, koje su navodno legalizovane preko dvije podgoričke banke. Monitor je ranije pisao da je MAT kompani vršila sumnjive transakcije preko Hipo Alpe Adrija banke. Nebojša Medojević je tvrdio više puta da je ovaj klan najviše novca oprao preko Prve banke braće Đukanović.

Do ovih operacija je došlo nekoliko dana pošto je procurjelo da Darko Šarić (41), pljevaljski narko-bos, navodno pokušava da se nagodi sa srpskim tužilaštvom, a za uzvrat traži kućni pritvor za sebe i slobodu za svog brata Duška.

Ovu špekulaciju je pokrenula podgorička Revija D, ali je uveliko pothranjuju izjave koje već duže vrijeme daje direktor srpske policije Milorad Veljović.

Mediji pišu kako je Šarić navodno spreman da uz imovinu koja mu je oduzeta plati državi još pet miliona eura na ime novčanog dijela kazne. U ostvarenju ove namjere, navodno, bi trebalo da mu pomognu saradnici koji imaju veze s američkom agenturom.

,,I dalje tvrdim da Šarić nije glavni, već da je iznad njega neko mnogo jači, ali u interesu istrage ne mogu da otkrivam o kome je riječ. Mogu samo da kažem da je dio tog vrha iz Srbije, a drugi je iz inostranstva,” rekao je direktor policije Veljović ovih dana za beogradski tabloid Alo.

Veljović smatra da bi Šariću bilo najbolje da se preda. ,,On nema drugog izlaza. Za njega bi bilo najbolje da se preda i objasni sve o načinu funkcionisanja te narko-grupe”, istakao je Veljović.

Prema tvrdnjama medija, Šarić je svjestan da će nadležni u Srbiji lako popustiti pod pritiscima iz Amerike. Zbog toga se svojim kanalima obratio tamošnjim policijskim strukturama nudeći da im ispriča sve što zna o krijumčarenju narkotika na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država.

Navodno, eventualni dogovor između Šarića i tužilaštva mogao bi biti poznat za nekoliko mjeseci, nakon usvajanja novog zakona o krivičnom postupku Srbije. Prema sadašnjem zakonu takav dogovor nije moguć jer je Šarić prvooptuženi za šverc tri tone kokaina iz Južne Amerike, ali se pronose vijesti kako bi po novom nacrtu zakona koji je u proceduri, nagodbu o priznanju krivice mogli da postignu svi, bez obzira na krivično djelo koje im se stavlja na teret.

Marko Nicović, član borda direktora međunarodne policije za narkotike smatra da bi, osim izmjene sadašnjeg zakona o krivičnom postupku, Šarićeva nagodba mogla da zavisi i od toga ,,kojeg je političara finansirao”.

Da je Darko Šarić nezgodan svjedok za neke političare, ali i funkcionere iz bezbjednosnih struktura, ukazuje i tvrdnja njegovog uhapšenog advokata Radovana Štrpca koji se tereti za pranje više desetina miliona eura od prodaje droge.

Zdenko Tomanović, advokat Darka Šarića pitao je optuženog Štrpca da li je Darko poznavao državni vrh Srbije i Crne Gore. ,,Apsolutno! Poznavao je i finansijski i politički vrh obje države. Pojedinci su bili na otvaranju diskoteke u Pljevljima,” rekao je Štrbac.

„Kao gost bio je i visokopozicionirani zvaničnik Državne bezbjednosti Srbije, iznenadio sam se kad sam ga vidio, jer mi Darko nikada nije pominjao da ga poznaje”, istakao je Štrbac. Na pitanje člana veća, sudije Vladimira Vučinića da li će Šarić reći i ko je taj čovjek iz DB, optuženi je odgovorio: „Hoće”.

Vučinić je na to konstatovao da bi ,,bilo dobro da znaju kad će to biti”.

„Ako već insistirate, mogu kroz pismene prijedloge da navedem sva ta imena, ali bi to ipak trebao da kaže onaj ko ih je pozvao”, naglasio je optuženi. Predsjednik vijeća, sudija Siniša Petrović je kazao da ne insistiraju.

Na drugom kraju bivše države južnoslovenskih naroda, ali i sadašnjeg zajedničkog tržišta njihovih kriminalaca, u Ljubljani je uz opsežne mjere bezbjednosti počelo suđenje Draganu Tošiću i još 15-torici optuženih u akciji Balkanski ratnik.

Sudsko vijeće je ispitivalo optužene i njihove veze sa Darkom Šarićem.

Tošić i još 13 osoba uhapšeni su 25. maja 2010 u Ljubljani, Kranju i Kopru, u opsežnoj operaciji tokom koje je pretreseno više od 30 kuća i zaplijenjena veća količina droge, novca i oružja. Kako saznaje Blic, u stanu uhapšenog Tošića, koji je porijeklom iz Crne Gore, a rođen u Ljubljani, nađena je njegova zajednička fotografija sa Darkom Šarićem.

Uhapšeni se sumnjiče da su u Italiju, Austriju i Španiju mjesečno prebacivali više od 200 kilograma kokaina, koji je u Šarićevoj organizaciji brodovima stizao do obala Jadranskog mora. Grupa je uhapšena kada su pokušali da prokrijumčare 2,17 tona kokaina ka Sredozemnom moru.

Kako je tada izjavio za Blic izvor uključen u istragu, Tošić je sa Šarićem u poslu od početka, a njihova saradnja evidentirana je još 2003, kada su srpska i slovenačka policija zajedno vodile istragu na rasvjetljavanju ubistva Miše Vujačića, tada šefa crnogorskog podzemlja u Sloveniji, koji je kao glavni konkurent uklonjen radi preuzimanja tržišta.

Miša Vujačić ubijen je u septembru 2003. u kockarnici ljubljanskog hotela Lev. U tadašnjeg bosa crnogorskog podzemlja u Sloveniji smrtonosne hice ispalio je Jovica Zindović iz Pljevalja, u to vrijeme suprug sestre Darka Šarića Danijele.

Osim Zindovića, slovenačka policija je za ubistvo osumnjičila i Slobadana Šepića i za njima raspisala međunarodne potjernice. Zindović je po potjernici uhapšen u Crnoj Gori u septembru 2008. godine, dok se Šepiću misteriozno gubi svaki trag u junu 2007. na putu iz Srbije u Crnu Goru.

U istrazi ubistva Vujačića, srpska i slovenačka policija tada su došle i do imena Dragana Tošića i Darka Šarića, ali i do motiva zločina. Vujačić , je u to vrijeme pod svojom kontrolom držao snabdjevanje narko-tržišta Njemačke i Švajcarske, a ubijen je kako bi primat u ovom poslu preuzeo Šarićev klan, naveo je izvor Blica. Taj izvor je kazao da je Tošićev klan, kao ćelija Šarićeve organizacije, po likvidaciji Vujačića preuzeo primat u poslu šverca kokaina u zapadnu Evropu.

Informacije o slovenačkom kraku Šarićevog klana su proslijeđene Američkoj službi za borbu protiv narkotika DEA.

,,Šarić nije imao ekipu samo u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori. Jake grupe imao je i u Bosni i Hrvatskoj, kao i u Italiji, Holandiji, Njemačkoj, Španiji… Dragan Tošić je imao kontakte sa vođama svih ovih Šarićevih ekipa. Bio je spona crnogorske ekipe sa ostalim Šarićevim saradnicima”, zaključio je izvor Blica.

U Srbiji je u toku suđenje koje je u vezi sa ovim, gdje optužnica tereti 20 osoba, od kojih dvije sarađuju kao svjedoci. U Beogradu se sudi 11-torici, a ostalima u odsustvu pošto su u bjekstvu, a među takvima je i Darko Šarić.

Suđenja nema samo u Crnoj Gori. Državna tužiteljica Ranka Čarapić optužila je za takvo stanje policiju, pošto oni, navodno, nijesu obezbijedili dovoljno dokaza za procesuiranje.

Sada se, izgleda, u fokusu zvanične istrage u Crnoj Gori našao pokojni Kotoranin Dragan Dudić Fric. „Očito je da je istraga o narko klanu otvorena tek nakon pritiska međunarodne zajednice, a da se mrtvi nastoje proglasiti najodgovornijim”, izjavio je član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević „i da ide u slijepo crijevo, a sve sa ciljem da se zatru tragovi koji vode do Prve banke, Mila Đukanovića i Stanka Subotića Caneta”. Medojević je Vijestima kazao da je istraga u Crnoj Gori bila politički dirigovana da bi se uklonili svi tragovi koji vode do veza politički eksponiranih osoba sa Šarićevim klanom.

Lider PZP-a, zatražio je da se pokrene procedura za razrješenje i Veselina Veljovića i Ranke Čarapić, zbog propusta i izostanka rezultata u borbi protiv organizovane kriminalne narko grupe.

Prema informacijama Monitora, Čarapićeva se požalila članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost, koji su je ispitivali ove sedmice, da mjere tajnog nadzora nijesu davale rezultate. Navodno, tehnika, kojom Veljović raspolaže nije mogla doskočiti Šarićevoj grupi. A istog dana kada je Čarapićeva naložila mjere tajnog nadzora nad Draganom Dudićem, sa kojim je Šarić poslovao, ovaj je ubijen. Da se naježiš.

Šta ako odbjegli narko bos stvarno progovori pred srpskim pravosuđem. Ako otkrije sve koji su ga štitili u Srbiji i Crnoj Gori. I one koji su bili iznad njega. “Crna Gora bi se tresla,” kaže sagovornik Monitora, koji je istraživao poslovanje narko klana u Crnoj Gori.

Darkov brat Duško, u rukama je crnogorskog pravosuđa. Ranka Čarapić je već najavila postupak protiv nekih istaknutih pripadnika ovog klana, na osnovu dokaza do kojih je došla srpska i italijanska policija. “Hoće li se usuditi Darko Šarić da govori o onima koji su iznad njega i o, recimo, vezama sa Prvom bankom. Da li su njegov brat i prijatelj Lončar samo taoci u rukama pravih vođa klana”, pita se sagovornik Monitora.

Priča se očito tek otvara. Ako suđenje u Beogradu otkrije ko je stvarni bos Darka Šarića, to bi bio pravi udarac organizovanom kriminalu na Balkanu.

Jaka pozadina

Kriminolog Dobrivoje Radovanović kaže da je pokušavao da shvati kako je moguće da momci iz Pljevalja organizuju toliki šverc droge. ,,Treba tu imati mnogo novca, treba organizovati prevoz, pretovar, utovar, distribuciju. Nikada nisam mislio da to mogu da urade osobe iz provincije. Uvijek sam smatrao da to sve radi neko mnogo sofisticiraniji. Mislio sam da je to grupa Amerika. Međutim, pogrešio sam, očigledno da postoji još nekoliko paralelnih narkogrupa”, kazao je dr Radovanović, dugogodišnji direktor Instituta za kriminologiju u Beogradu. Radovanović smatra da je Šarić veoma važna karika u švercu droge, ali kao i direktor policije Milorad Veljović ne misli da je on vrh narkobande.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada

 

 

 

Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.

Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.

Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.

Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.

Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.

Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim

Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje  konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone

 

 

Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.

Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.

Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine  budžetskih prihoda.

Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od  onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.

Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković  pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.

Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih,  da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.

Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.

Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.

Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?

Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i  jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).

Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane  uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.

Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.

Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i  ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?

Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.

Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.

Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto.  Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.

Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.

“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.

Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca,  najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.

Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.

Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo