Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KO ĆE BITI NOVI DIREKTOR/ICA CNP-A: U krugu familije

Objavljeno prije

na

Umjesto najave bogatog repertoara i premijera, dvije udarne vijesti iz Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) su da je sa nacionalnog teatra nestala petina krova i da je ovogodišnja pozorišna sezona počela bez direktora.

Mediji bliski vlasti objavili su da je novi ministar kulture Pavle Goranović počeo čistku i da se prvi na udaru našao direktor CNP-a Janko Ljumović. Da to nije tačno tvrdi Ljumović i kaže da se nakon sedam i po godina samovoljno povlači sa tog mjesta. Ugovor o radu mu je istekao 1. juna, pa je od tog datuma potpisao novi ugovor po kome je bio v.d. direktora do početka nove sezone 1. oktobra.

Iako ne želi dalje da bude direktor, iz Ministarstva kulture mu je, preko Pobjede, poručeno, da formalno ne može da ode sa mjesta direktora dok ga ne razriješi Vlada jer ga je ona i imenovala na tu funkciju.

Precizno imenovao ga je 2008. tada novi ministar kulture Branislav Mićunović, koji mu je ustupio svoju direktorsku fotelju u CNP-u. Krajem prošle godine odlučeno je da će Mićunović biti novi ambasador u Beogradu, a Ljumović je slovio za jednog od najozbiljnijih kandidata za ministra kuture. U martu je za ministra izabran Goranović. A skoro pola godine Ministarstvo kulture je bilo bez prvog čovjeka, v.d. ministra za kulturu bio je vicepremijer Duško Marković. Zabrinjavajuće je da bi se slična priča mogla ponoviti i u CNP-u, koji pored nemanja poslovnog i umjetničkog direktora ima i manjak članova Savjeta CNP-a i već skoro godinu dana jedva funkcioniše sa tri člana od predviđenih pet.

Ljumović napušta CNP uz obrazloženje da je odlučio da se ,,posveti akademskoj karijeri i radu sa studentima kao i daljem razvoju projekata iz oblasti umjetničke produkcije”. Akademsku karijeru Ljumović gradi još od 2007. na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje je vanredni profesor i rukovodilac programa Produkcija. Pored matičnog, angažovan je na Fakultetu likovnih umjetnosti i Fakultetu političkih nauka.

Ljumović je bio član petočlane izborne komisije koja je, početkom godine, sprovela izborni proces kojim je za rektorku izabrana dekanka FDU Radmila Vojvodić. U martu je Ljumović izabran za člana Savjeta za visoko obrazovanje. I kad je bilo izvjesno da će nova rektorka biti Vojvodićeva, UCG je po prvi put svoj jubilej proslavio izvan svog zdanja, u aprilu je svečana akademija povodom četiri decenije od osnivanja UCG održana u CNP-u.

Kratke rekapitulacije Ljumovićevog direktorovanja svode se na to da je za vrijeme njegovog mandata intenzivirao pozorišna gostovanja teatara iz okruženja, a takođe i gostovanja CNP-a na scenama u regionu, te da je otvorio vrata pozorišta za razne kulturne, ali i komercijalne projekte.

Na česte optužbe da je CNP zarobljen od strane bračnog para Mićunović-Vojvodić, Ljumović je prije par godina Monitoru odgovorio da je nacionalni teatar slobodan i da ne zavisi od jednog ministra ili direktora.

Sada kada se sumiraju rezultati o slobodi najbolje govori repertoar u proteklih sedam i po godina. Sezonu 2007/08. obilježila je premijera komada Danilo u režiji Radmile Vojvodić, sezonu 2008/09. otvorila je podgorička premijera Balkanske carice, Radmile Vojvodić.

Sezona 2010. otvorena je premijernim izvođenjem nove postavke Gogoljevog Revizora u režiserskom debiju Veljka Mićunovića, sina bračnog para Mićunović-Vojvodić, nakon četiri dana Bijenale crnogorskog teatra otvoreno je predstavom Na ljetovanju, Radmile Vojović, a krajem oktobra, za jubilej Petar I – 180 godina izvedena je predstava Branislava Mićunovića San o Svetom Petru Cetinjskom.

Sljedećih godina slično – prva premijera sezone 2011.je Konte Zanović, režirala je i dramaturški obradila Radmila Vojvodić. Dan CNP-a, 1. novembar, 2012. obilježilo je premijerno izvođenje Egzistencije, autorski projekat rediteljke Radmile Vojvodić i koprodukcija sa Međunarodnim festivalom Kotor Art. Jubilej 60 godina postojanja CNP-a obilježen je 2013. premijerom predstave Everyman Đilas, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić…

Pogodno je bilo to što je Ljumović pored toga što je obavljao funkcije direktora CNP-a i Bijenala crnogorskog pozorišta, bio i organizacioni direktor Kotor Arta pa je Vojvodić često imala dvije premijere svojih predstava jednu u Kotoru, drugu u Podgorici.

Nije jedini Ljumović forsirao najizvođeniju crnogorsku rediteljku, žiri sastavljen od pozorišnih djelatnika uredno je skoro svake godine Vojvodićevoj dijelio nagrade za njena pozorišna ostvarenja.

Presedan u otvaranju sezona i proslavi jubileja desio se jedino kada je na startu sezone 2011. Tereza Kesovija održala koncert u CNP-u. Moralo se, Kesovija je kazala da koncert duguje Vladi Crne Gore. Do koncerta je došlo na inicijativu tadašnjeg ministra kulture Branislava Mićunovića, pod pokroviteljstvom Vlade i Prve banke. Okupljanje je bilo zatvorenog tipa, a Ljumović je izjavio da je pozorište „uvijek pitanje odabranih i elita” i kasnije naglasio da je ta njegova izjava pogrešno protumačena.

CNP do sada nije izvještavala javnost o cijeni predstava, posebno onih najskupljih. Povremenu se saznavalo za koštanje nekih: udruženo Ministarstvo i CNP su za predstavu Na ljetovanju izdvojili 270 hiljada eura, ranije je pomogla i Prva banka pa je dala 100.000 za, tzv. prvu crnogorsku operu, Balkanska carica.

I dok se na jednoj strani nije štedjelo na predstavama izabranih, budžet za CNP, posebno za programski dio je Vlada iz godine u godinu smanjivala. Za cjelokupni program 2011. namijenjeno je 362.000 eura, da bi u 2013. bio smanjen za 40 odsto na 254.000, uz 50.000 sopstvenih prihoda CNP-a.

Manjak u budžetu CNP je pokušavao da nadoknadi sponzorstvima, pa od 2011. datira saradnja sa jednom od ovdašnjih banaka. To nije bilo dovoljno da se pokriju rupe u budžetu. Ono što je bez problema funkcionisalo u vrijeme Mićunovićevog direktorovanja, kao izdavanje platoa ispred pozorišta za restoran Talija, ubrzo nakon dolaska Ljumovića ukinuto je. Državna revizorska komisija je 2009. našla brojne nepravilnosti u tom aranžmanu. Problematizovano je i trošenje budžeta namijenjenog za CNP, ali i kako su i gdje išle pare od prodatih ulaznica.

Ministar Mićunović se ogradio od svega, a Ljumović je priznao da je u nacionalnom teatru bilo propusta uglavnom zbog slabosti kompjuterskog sistema, ali da je uvjeren da u njima nema ,,nikakvih krivičnih, kriminalnih ili koruptivnih radnji”. I na tome se završilo.

Pokušano je da se animira publika snižavanjem cijena ulaznica za studente, penzionere, trećina ulaznica je mjesečno dijeljena besplatno. Ipak glavni cilj povratka publike u pozorište je samo djelimično ispunjen. Poput čuvenog projekta Crna Gora jedna kulturna adresa, duže nazvanog Program razvoja kulture u opštinama na Sjeveru Crne Gore. Vlada je, u vrijeme ministrovanja Mićunovića, uz svesrdnu podršku CNP-a, u taj projekat uložila preko pet i po miliona eura, a sve je prošlo bez značajnijih rezultata na, ne samo kulturno od vlasti zapuštenom, sjeveru.

Prema najavama Ljumović neće biti jedini koji će izgubiti direktorsko mjesto u novoj kadrovskoj kombinatorici, očekuju se smjene i u ostalih 11 državnih institucija koje su pod nadležnošću Ministarstva kulture. Nezvanično se pominju direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore Jelena Đurović, direktor Zetskog doma Slobodan Božović, Nenad Šoškić, direktor Centra savremene umjetnosti… Zaposeni u institucijama za zaštitu kulturnih dobara kao i u Muzičkom centru nadaju se, zbog brojnih nepravilnosti u radu, promjenama i u ovim institucijama.

Paradoks je da je 2008. kad je dolazio na mjesto direktora CNP-a isticano da je Ljumović izvan dominantnih lobija u crnogorskoj kulturi i da se u javnosti ne doživljava kao eksponent bilo koje političke struje ili grupe.

Ministarstvu će danas teško biti naći kadar sa takvim referencama za novog direktora CNP-a. Pozorišni djelatnici, sa kojima je Monitor razgovarao, navode da kao najozbiljniji kandidati za novog direktora CNP-a slove glumica Jelena Nenezić-Rakočević, supruga premijerovog kuma Gorana Sita Rakočevića, i rediteljka Ana Vukotić. Pominju se i reditelji Lidija Dedović i Željko Sošić, kao i glumci Varja Đukić i Mirko Vlahović… Nagađanja idu dotle da se računa da bi za direktora, bar u v.d. varijanti, mogao biti postavljen i neko iz administracije pozorišta.

U Ministarstvu ne žure sa imenovanjem, nek se sezona zahukta, pregovaraju, kažu, sa više kandidata.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo