Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Klinton u Makedoniji

Objavljeno prije

na

Posjeta Bila Klintona Crnoj Gori upriličena je 22.maja, drugog dana proslave Dana nezavisnosti. Pored impresivnog dočeka u hotelu Splendid u Bečićima, mjestu održavanja inauguralne konferencije Balkanska incijativa za jačanje društva jugoistočne Evrope, po modelu Klintonove Globalne inicijative, dvodnevni boravak bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država ostaće upamćen po – lapsusu. Iako je izrazio oduševljenje prirodom Crne Gore koju je odavno želio da posjeti na kraju svog izlaganja izrazio je nadu kako će „Makedonija koja je tako prelijepa da oduzima dah, da se obogati”. Bog ga čuo ovako i onako. U govoru koji je trajao oko 45 minuta, čiji se sadžaj mogao odnositi na bilo koju zemlju regiona, Klinton je govorio o neophodnoj regionalnoj saradnji na rješavanjima gorućih pitanja današnjice, o siromaštvu i gladi u svijetu, ugroženosti tropskih šuma, ekonomiji Brazila i Argentine i naporima na očuvanju životne sredine, o svom prijatelju Nelsonu Mendeli sa poukom ljudima sa naših prostora, da mržnja prema onima koji su im u prošlosti činili zlo, predstavlja poseban vid neslobode koje se moraju riješiti i krenuti ka boljoj budućnosti.

Bilo je veoma malo riječi o Balkanu i ratnim dešavanjima u bliskoj prošlosti ovog regiona i žrtvama bombardovanja 1999. godine. Izostalo je očekivano izvinjenje porodicama postradalih civila kojih je bilo i u Crnoj Gori. Umjesto toga, Klinton se zahvalio vlastima na angažovanju crnogorskih vojnika u Avganistanu.

Posjeta američkog eks predsjednika incirana je od strane predsjednika odbora direktora Atlas grupe, Duška Kneževića i podržana od strane crnogorske Vlade, u skladu sa cjenovnikom kojim je određena cijena njegovih nastupa širom svijeta.

Klinton je doputovao u Bečiće noć ranije sa grupom saradnika i ličnim obezbjeđenjem. Odsjeo je u predsjedničkom apartmanu hotela Splendid, istim onim u kojem su boravile poznate muzičke i filmske zvijezde, Mik Džeger, Madona, Anđelina Džoli i Bred Pit.

Bez posebnih prohtjeva, izrazito predusretljiv i opušten, ostao je u sjećanju osoblja hotela kao političar visokog ranga za kojeg nisu preduzete posebne mjere obezbjeđenja, poput rendgenskog pregleda posjetilaca na ulazu u hotel.

Prema nezvaničnim informacijama dobijenim od članova organizacionog tima, Klintonov boravak u Crnoj Gori stajao je Atlas grupu ili Vladu, svejedno, najmanje 250.000 eura, za održana dva govora, jedan u Baru i drugi u Bečićima i boravak od dva dana.

DRŽAVNI VRH: Bivšeg američkog predsjednika dočekao je u Splendidu kompletan državni vrh Crne Gore. Ne pamti se da je ikada do sada, bilo kakvim povodom, Budva bila središte tolikog broja zvaničnika, ali i likova za koje se pouzdano ne zna kojim su povodom toga dana bili u Splendidu.

Predstavnici opozicionih stranaka ili nisu dobili poziv za konferenciju ili su bojkotovali skup, tek tamo ih, u nedjelju, nije bilo.

Uz sadašnjeg i bivšeg premijera Crne Gore, Igora Lukšića i Mila Đukanovića u kongresnoj sali prisutan je bio gotovo čitav Lukšićev kabinet, sa svim ministrima i nižim službenicima Vlade. Klintona je dočekao i predsjednik crnogorskog parlamenta, Ranko Krivokapić, državna tužiteljica Ranka Čarapić, guverner Centralne banke Radoje Žugić, rektor državnog Univerziteta Predrag Miranović, brojni ambasadori, bivši i sadašnji, domaći i strani, privrednici i studenti Kneževićevog Univerziteta Mediteran iz Bara, gdje je Klintonu uručen počasni doktorat ove visokoškolske ustanove.

Skup je obezbjeđivala vojska bezbednjaka. Ispred hotela bila je postrojena imresivna kolona uglancanih crnih mercedesa crnogorskih funkcionera sa vozačima. U prebogatoj državi kakva je Crna Gora nikome nije bilo na kraj pameti da organizuje grupni dolazak glavara iz Podgorice. Turističkim autobusom naprimjer!?

Za brojne goste iz zemlje i inostranstva pripremljen je prigodan propagandni materijal sa prospektom svih projekata Atlas grupe. Nema sumnje da je Balkanska incijativa poslužila za gala promociju 13 Kneževićevih projekata koji čekaju investitore, od kojih se čak njih šest nalazi na području teritorije Opštine Budva.

Dio obraćanja Bila Klintona bilo je posvećeno temama zaštite životne sredine i održivog razvoja, kojima se između ostalog bavi CGI – Clinton Global Initiative, međunarodna filantropska mreža Klintonove fondacije, čiji je član od prošle godine domaćin skupa, Duško Knežević.

Kako se u profil ove „pro bono” organizacije uklapaju neki od projekata Atlas grupe nije baš najjasnije. Većina projekata planirana na području Budve direktno je suprostavljena principima održivog razvoja i zaštite prostora. Posebno projekat apartmanskih naselja pod nazivom Mogren garden i Mogren hill, koji predstavljaju svojevrsno nasilje nad prirodnim ljepotama poznate gradske plaže Mogren i brda Spas.

Šta bi Bil Klinton pomislio da je podrobnije informisan o namjeri Atlas grupacije da betonira zaleđe jedne od najljepših prirodnih plaža na rivijeri.

Na plaži Mogren, kultnom mjestu generacija Budvana, na parceli površine oko 6.000 m2 planirana je gradnja kule od 11 spratova i 16 vila od osam do devet etaža. Dok se u podnožju Spasa, zelenih pluća grada, planira gradnja niza stambenih blokova površine 28.000 kvadrata.

Pored gradskog pristaništa na mjestu Atlas banke ucrtana je zgrada sa devet spratova, dok se na prostoru Jadranskog sajma, na parcelama površine 24.000 m2 planira gradnja hotelsko-poslovnog kompleksa sa tri solitera i oko 66.000 izgrađenih kvadrata.

Tu je i projekat hotelsko-apartmanskog kompleksa na lokaciji Kamenovo, oko 7.000 kvadrata stanova u turističkom naselju u Pržnu i oko 5.000 stambenog prostora na lokaciji bivše autobuske stanice u Petrovcu.

Svi navedeni projekti kojima se ugrožava atraktivni prostor budvanske rivijere očajnički traže kupca.

TRKA OKO BEDEMA: Duško Knežević sa partnerima samo je jedan od povlašćenih članova podgoričke i budvanske građevinske elite za koje se donose urbanistički panovi kojima se atraktivne lokacije budvanske opštine, parkovi, maslinjaci, vrtovi i voćnjaci pretvaraju u građevinsko zemljište.

Devastacija crnogorske obale i atraktivnih plaža od strane pripadnika crnogorskog establišmenta mogla je, pored brige o brazilskim šumama, biti jedna od tema Balkanske incijative koja se afirmiše kao „model društveno korisnog angažmana koji zahtijevaju problemi današnjeg društva”.

Dok je trajao drugi dio konferencije, Klinton je pošao u obilazak Starog grada. Mnogi su se rastrčali da se u tom trenutku nađu tamo, da ih narod vidi sa bivšim američkim predsjednikom, pa je bilo komično posmatrati pojedine uglednike kako se mobitelom obavještavaju gdje se tačno nalazi i trče oko bedema Starog grada za njim.

Odveden je na piće, gdje drugo nego u kafe hotela Astorija, bespravno podignutog zdanja u Starom gradu, gdje je viđen najprije u društvu Svetozara Marovića i Lazara Rađenovića, novopečenog predsjednika, a kasnije i domaćina Kneževića.

Hotel Astorija zajedno sa hotelom Avala, stjecište je političke i poslovne elite Crne Gore, krugova bliskih predsjedniku DPS, Milu Đukanoviću. Tamo je iste večeri, ali bez Klintona i bez Marovića, visoko društvo organizovalo zajedničku večeru.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo