Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu italijanskog državljanina Ćiro Kanonea zbog milion eura koji mu je, kako je tvrdio, nestao sa računa Prve banke Crne Gore, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG).

Kanone, inače osuđivan u Italiji zbog pranja novca od šverca cigareta, tvrdio je da mu je ukradeno million eura, koje je deponovao u banci braće Đukanović. Kako je Kanone preminuo, ovdašnje tužilaštvo odbacilo je njegovu prijavu.

Kontroverzni Italijan je godinu dana pred smrt preko advokatice iz Podgorice Mirjane Tomović podnio krivičnu prijavu zbog nestanka novca. On je tvrdio da je njegov potpis falsifikovan, da on nije podigao novac sa svog računa, i da nikada nije potpisao punomoćje za podizanje tog novca. Za saučesništvo u krađi optužio je bivšu suprugu Marijanu Kaluđerović. Kaluđerovićeva u Crnoj Gori posluje preko firmi La Serenissima i LMP.

,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici našlo je da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv M. K, zbog čega je krivična prijava odbačena”, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Kanone nije jedini klijent porodične banke Đukanović koji je tvrdio da mu je sa računa u toj banci ispario novac. Tokom nekoliko godina, od 2007. do 2010. godine, više klijenata tvrdilo je da su im sa računa nestali ogromni novci. Najčešće se radilo o milionima eura, a svi oštećeni su pred ovdašnjim sudovima najčešće tvrdili da je nestanak njihovih miliona pratilo falsifikovanje papira koje banka traži za raspolaganje tim novcem.

Zbog miliona eura koji su im isparavali sa računa u banci braće Đukanović, oštećeni klijenti morali su, međutim, uglavnom da sami pokreću sporove i pišu prijave. Više je takvih slučajeva. Dok se istražni organi ponašaju kao da je banka premijerove porodice na teritoriji neke druge zemlje.

Budvanska porodica Divanović uspjela je nedavno da dobije spor protiv Prve banke. Prva će Zoranu Divanoviću morati da isplati oko milion i po eura koje su nestale sa njegovog štednog računa.

Podgorički Viši sud potvrdio je presudu kojom se ta banka obavezuje da Divanoviću vrati novac. Divanović je, kako piše u presudi, kod Prve banke položio depozit od 1.3 miliona eura i oročio ga na 13 mjeseci. Sud je utvrdio da je neko kasnije falsifikovao njegov potpis, kada je tom Ugovoru o štednji dodat ankes kojim je produžen rok oročavanja depozita za 48 mjeseci.

Lažnim aneksom, Divanoviću je nametnuta obaveza da svojim novcem garantuje da će kompanija Property investment vratiti kredit uzet kod Prve banke.

,,Sud je vještačenjem grafologa utvrdio da potpis – ‘Zoran D’ na aneksu ugovora nije potpis Divanovića. On nije zaključio navedeni Aneks, niti je Prva banka, iako je to bila njena obaveza, provjerila da li je Aneks potpisao Divanović”, navodi se u presudi.

Osim Divanovića, Prvu banku je zbog nestanka ogromnog novca u isto vrijeme teretio i Budvanin Miodrag Dragović. I u njegovom slučaju utvrđeno je da je u banci neko lažirao potpis i parama Dragovića garantovao za kredit istoj privatnoj kompaniji kao i u slučaju Divanovića – Property investment. Vlasnici te firme kriju se iza of-šor kompanije registrovane na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Presudu u korist Dragovića podgorički Osnovni sud donio 2013. godine. Dragović je, prema presudi, prenijeli su mediji, svjedočio da je 30. jula 2007. godine zaključio ugovor o štednji sa Prvom bankom i deponovao 1.318.566 eura.

Povremeno je, navodi se, podizao novac, a posljednji put je to htio da učini decembra 2008. dok je na računu imao 475.430,90 eura. Tada su mu, kako je kasnije pojašnjavao, u banci rekli da novca više nema, jer je potpisao aneks ugovora da će oročeni depozit služiti kao novčani kolateral za Ugovor o kreditu firme Property investment.

O ta dva slučaja, u tužilaštvu je svjedočio Vido Rađenović, optuženi u aferi Košljun. Rađenović je kazao da su mu Svetozar Marović, visoki fukcioner DPS označen kao šef budvanske kriminalne organizacije, bivši gradonačelnik Budve Lazar Rađenović i nekadašnji čelnici Prve banke ,,uništili život kada su mu tražili da, zarad njihovog kredita, založi zemlju koju je prethodno već prodao”.

Iz njegovog svjedočenja proizilazi da je kreditom od 3.400.000 eura koji je Rađenović podigao u Prvoj planirano da se vrate milioni porodicama Divanović i Dragović, koji su prethodno nestali sa računa Prve banke.

Rađenović je tvrdio da mu je Marović otvoreno rekao da moraju pomoći Prvoj banci, da će se sve brzo završiti i da ,,neće biti problema”.

,,Zvao me je neko iz Prve banke da dođem da potpišem ugovor o kreditu. Kad sam došao, ugovor je već bio spreman. Kada sam prvi put vidio u banci Sava Živkovića i Milana Perovića, rekao sam im: ‘Nemojte da imam posljedice zbog ovoga’. Oni su mi rekli da je sve u redu, da se hipoteka mora staviti da bi se zatvorio neki dug, ali mi ne govore čiji dug. Potpisao sama ugovor o kreditu”, objašnjavao je Rađenović. Od kredita, tvrdio je, dobio je ,,samo 900.000 eura koje su uplaćene Dragovićima i Divanovićima”.

,,Ja sam smatrao da je to tako u redu, jer je to i pisalo u ugovoru i trebalo je da se vrati dug Divanovićima i Dragovićima. Ja sa njima nemam nikakve veze, niti sam što njima dužan”, kazao je Rađenović u tužilaštvu.

I sam Marović govorio je u sudnici o tom slučaju. Pojasnio je zašto se uključio u cijeli slučaj. ,,Bio sam zainteresovan za sudbinu Prve banke, kao akcionar. To je bilo vrijeme krize, pojavili su se kolaterali koje je trebalo ojačati, naročito zbog odnosa CBCG prema Prvoj banci u tom periodu”.

Prvoj banci je od strane CBCG, u vrijeme guvernera Ljubiše Krgovića 2009. godine onemogućeno kreditiranje, zbog loše likvidnosti i procedura koje su dovele do visokog nivoa loših kredita. Zabrana je uklonjena kada je na čelo CBCG došao Radoje Žugić, koji je prethodno bio na čelu Prve banke.

Za Marovića i Rađenovića su nakon spornog kredita, kojim su vraćani nestali milioni, problemi uslijedili, ali ne i za Prvu. Njihovo poslovanje, iako se ta banka pominjala u većini istraga i optužnica koje je protiv budvanske, ali i drugih lokalnih uprava podizalo tužilštvo, ostalo je van dometa državnih organa.

Prema revizorskom izvještaju Prve banke iz prošle godine, u decembru 2015. godine protiv te banke se vodilo 40 sporova od strane pravnih i fizičkih lica. Ti sporovi su, prema izvještaju, vrijedni oko 20 miliona eura, ne računajući zatezne kamate. U isto doba prethodne, 2014. godine, protiv Prve su se vodila 22 sudska postupka, vrijedna 13.230,481 eura.

Prvu su zbog miliona koji su preko noći nestajali sa računa, tužili i prijatelji familije. Tokom 2013. godine zbog nestanka novca banku porodice Đukanović tužio je Eurofond koji kontroliše biznismen Veselin Barović.

Eurofond je Prvu, ali i Centralnu banku Crne Gore (CBCG) tužio zbog 1,56 miliona eura ,,nezakonito skinutih sa računa fonda 2010. godine”.

Tokom sudskog postupka je utvrđeno da među strankama nije sporno da je prvotužena Prva banka sredstva sa deviznog računa od 1.565.207 eura preusmjerila u svoj račun.

Prvu banku je svojevremeno tužio i Vasilije Miličković, pred¬sjed¬nik Udru¬že¬nja ma¬njin-skih ak¬ci¬o¬na¬ra Elek¬tro¬pri¬vre¬de.

Mi¬lič¬ko¬vić i Udruženje manjinskih akcionara EPCG teretili su Pr¬vu, ali i italijansku A2A, za pre¬va¬ru i fal¬si¬fi¬ko¬va¬nje. Takođe, tvrdili su da su oštećeni za 504,94 hiljade eura, prilikom prodaje akcija.

Prvu je istim povodom svojevremeno tužio i vlasnik firme Feman iz Jagodine Miodrag Nikolić. On je italijanskoj kompaniji A2A, 30. septembra 2009. godine, 5.200 akcija EPCG prodao za 43.680 eura, od čega je samo 26.160 eura uspio da naplati tokom 2010. godine.

Razliku do punog iznosa od 43.680 eura prinudno u svoju korist je od Holder brokera naplatila Prva banka. Nikolić više godina nije uspijevao da naplati razliku.

„Gospodine Žugiću, oktobra 2009. godine, kada je opljačkan vaš klijent Feman iz Jagodine u iznosu 16.872,33 eura, bili ste prvi čovjek Prve banke osnovane 1901. godine, pa vas javno pitam da li se ta otimačina desila uz vaše saznanje ili po vašem nalogu, tj. da li se danas ima smisla vama obraćati za pomoć kao prvom čovjeku CBCG”, obratio se tada Miličković u otvorenom pismu guverneru CBCG Radoju Žugiću.

Ima još. U slučaju protiv bivšeg barskog gradonačelnika Žarka Pavićevića, stečajna uprava Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) koju je kontrolisao Pavićević, tvrdila je da je Prva banka bez njihovih ovlašćenja vršila uplate i isplate sa njihovog računa.

Stečajni upravnik ZIB-a Zoran Senić u tužilaštvu je, prema pisanju medija, kazao: ,,Prva banka je u jednom momentu na račun ZIB-a prebacila 480.000 eura, da bi istog dana taj novac bez odobrenja i bez naloga ZIB-a povukla na ime navodne cesije između ZIB-a, Prve banke i firme MS gradnja. U dokumentaciji nijesam pronašao nikakav ugovor o cesiji, niti sam mogao pronaći bilo kakav uslov i osnov za zaključenje takvog ugovora između ZIB-a i pomenutih pravnih subjekata”. Pavićevićev ZIB je inače kreditiran preko Prve banke milionskim kreditom (1.411.849,34 eura), u vrijeme kada banka nije smjela izdavati kredite.

I tako redom. I nikom ništa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ