Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kazna

Objavljeno prije

na

Janku Vučiniću, predsjedniku sindikata Željezare Toščelik, poslovodstvo te firme uručilo je rješenje o otkazu u vrijeme kada se činilo da su pregovori menadžmenta i radnika koji su štrajkovali uspjeli. Neposredno prije nego je Vučiniću uručeno rješenje o otkazu, radnici Željezare prekinuli su štrajk i tako prihvatili predlog menadžmenta da o povećanju plata razgovaraju u „radnoj atmosferi”.

„Kada su me pozvali da dođem, naivno sam pomislio da ćemo postići neki dogovor. Čak smo i obustavili štrajk. A tražili smo minimum. Da nam plata bude kao ona koju smo imali dok je kompanija bila u stečaju. Kada mi je uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa, bio sam neprijatno iznenađen”, objašnjava Vučinić za Monitor.

Vučinić smatra da otkaz koji je dobio nije samo poruka njemu, već pokušaj da se onemogući sindikalno djelovanje radnika Željezare uopšte. „Oni radnike pokušavaju da pretvore u robove, a to ne mogu uz jak sindikat”.

Radnici Željezare pokrenuli su štrajk zbog toga što je turska kompanija Tosjali holding, novi vlasnik, donijela odluku da im skoro duplo smanji ionako niske zarade. Neki od radnika sada primaju i manje od 200 eura.

Kada je štrajk pokrenut, iz uprave su zaprijetili da će u slučaju da se nastavi ,,preispitati odluku o investicijama u nikšićku fabriku.” Crnogorska Vlada stala je na stranu poslodavca i gotovo da je radnike i sindikat Željezare proglasila neprijateljima države. Ministarstvo rada i socijalnog staranja poništilo je prethodno izdato rješenje o registraciji sindikata Željezare, navodno na zahtjev 38 radnika Željezare koji su željeli da se preispita legitimnost novog/starog Sindikata. Konačno, kada je utvrđeno da je sindikat legitiman, glavni sindikalac dobio je otkaz.

Vučinić će pravdu tražiti na sudu. Rješenje o otkazu mu je uručeno pošto je završen disciplinski postupak protiv njega po prijavi koleginice Aleksandre Jošanović. Ona je Vučinića prijavila zbog navodnog nasilničkog ponašanja.

„Nikakvog nasilničkog ponašanja nije bilo. Sve što sam uradio je to da sam koleginici, kada mi je rekla da je ispišem iz sindikata, rekao da je nijesam upisivao pa je neću ni ispisivati, uz poneku oštriju riječ koju sam sebi u bradu izgovorio, i to dok sam odlazio sa mjesta gdje su me radnici pozvali da intervenišem”, objašnjava Vučinić za Monitor.

Da se nije radilo o napadu i nasilništvu potvrdili su i svjedoci incidenta tokom disciplinskog postupka.

Iz poslovodstva Željezare tvrde da Vučinić nije dobio otkaz, i da to nije u vezi sa njegovim sindikalnim aktivnostima.

,,Vučiniću je u disciplinskom postupku izrečena mjera prestanka radnog odnosa, a zbog povrede radne obaveze predviđene članom 36b tačka 6 Opšteg kolektivnog Ugovora ‘nasilničko, uvredljivo ili nedolično ponašanje prema zaposlenim'”, navodi se u saopštenju uprave.

Slično pojašnjenje imala je i prethodna uprava Željezare, holandski MNSS, kada su 2008. godine Vučiniću uručili otkaz. Oni su ga tada optužili da je otkrio poslovnu tajnu kompanije zbog toga što je javno iznio podatke o zaradama i poslovanju preduzeća.

Vučinić je tada kao predsjednik sindikata Željezare javnosti jasno i argumentovano predočio da MNSS ne ispunjava svoje investicione obaveze. Vučinić je tada upozorio da u dvije prethodne godine nije uopšte investirano u Željezaru, iako je bilo predviđeno da holandski MNSS za te dvije godine uloži 34 miliona eura.

Da MNSS nije ispunjavao svoje obaveze nesporno je. No, Vučinić ni tada nije imao podršku crnogorskih zvaničnika, koji su stajali na strani investitora.

Među onima koji su Vučinića šikanirali i progonili zbog ,,odavanja poslovne tajne” našao se i ministar ekonomije Branko Vujović.

Ubrzo, desilo se ono što je Vučinić predvidio, da će usljed nedostatka čeličnog otpada, koji je osnovna sirovina za proizvodnju, poslodavac obustaviti rad fabrike. MNSS je napustio Željezaru. Vučinić je u međuvremenu, odlukom suda, vraćen na posao.

Novi vlasnik, novi otkaz sindikalcu koji je dokazao da ne želi da ćuti. I opet premijer i njegovi ministri drže stranu investitoru. Premijer Igor Lukšić je nakon što je Vučinić dobio otkaz, a radnici protestovali ispred turske ambasade u Podgorici, saopštio da smatra da je slučaj Janka Vučinića ,,ispolitizovan”.

Vučinić je prije nego što je dobio otkaz u Željezari promovisan kao jedan od nosilaca liste opozicionog Demokratskog fronta.

,,Slučaj je ispolitizovan zbog njegovog političkog angažmana u Demokratskom frontu. U svakom slučaju Janko je dobrodošao pred Vladu, izgleda da se on tu dobro osjeća, a i dobra mu je praksa s obzirom da je tu počeo da gradi političku karijeru”, kazao je, uz vidan napor da bude duhovit, Lukšić. Šta je htio da poruči premijer? Da je politika prljava igra, rezervisana samo za njemu slične? Da oni koji se bore za radnička prava ne bi trebalo da se politikom bave, jer bi možda mogli da ih i ostvare?

Vučinić tvrdi da se na njega vrši pritisak i zbog angažmana u DF.

Od Vučinićevih političkih aktivnosti u Frontu, ogradila se saopštenjem ranije Unija slobodnih sindikata (USS), u kojoj je Vučinić član Glavnog odbora. Vučinić je potom reagovao tvrdeći da to saopštenje nema snagu jer nije izdato regularno, pošto se o njegovom političkom angažmanu nije raspravljalo na sjednici GO.

Reagovao je predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević koji je saopštio da nema raskola unutar USS.

,,Vučinićeva borba za očuvanje Željezare od osionih tajkuna i bezosjećajnih predstavnika vlasti, obezbijedila mu je status velikog sindikalnog borca u Crnoj Gori. Sindikalnom hrabrošću je zadobio povjerenje ne samo radnika nikšićke Željezare, već svih radnika, kao i većine slobodnomislećih i objektivnih ljudi u našoj zemlji. Bez obzira što se u USS mogu, kao i u svakoj organizaciji, pojaviti različita mišljenja o tome gdje je granica koja odvaja politiku i sindikalnu djelatnost i da li je naš član tu liniju prešao, ipak pitanje jedinstva i opstanak Unije nikada nije doveden u pitanje”, tvrdi Pavićević.

On je kazao da pojedini mediji kroz napade i kritike Vučinića zbog njegovog angažmana u Demokratskom frontu, i izmišljajući raskole unutar USS, pokušavaju da oslabe njen rad. ,,Tom pritisku se pridružio i novi poslodavac nikšićke Željezare, koji se usudio da uruči otkaz sindikalcu u koga radnici imaju neograničeno povjerenje i koji je argumentima razotkrio svu bijedu i bezočnost ove i većine privatizacija u Crnoj Gori. O Vučinićevom angažmanu u ‘politici’ i daljem sindikalnom djelovanju raspravljaće se, ukoliko bude potrebno, isključivo na sjednicama GO, kako i dolikuje ozbiljnoj organizaciji”, naveo je Pavićević.

Vučinića će sud, siguran je, vratiti na posao, jer je pravda na njegovoj strani. Ali, hoće li imati gdje da se vrati?

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo