Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović još jedan je od bivših visokih funkcionera kojem visoko jemstvo ne pomaže da izađe i zatvora i brani se sa slobode
Pravni izraz „jemstvo“, odnosno kaucija, od početka parlamentarizma nije se češće pominjao u crnogorskim medijima nego u posljednjih tri godine. Riječ je o pravnom institutu koji omogućava osumnjičenom ili okrivljenom u tužilačkom, odnosno sudskom postupku, da založi državi određenu sumu novca kako bi se u postupku „branio“ sa slobode.
O ovom pravnom alatu najviše se govorilo otkad je na čelo Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) došao Vladimir Novović i započeo hapšenja bivših visokih funkcionera, zbog korupcije i povezanosti sa kriminalom. Pored toga što jemstvom traže da se brane van spuških zidina, pokazuju i vrijednu imovinu kojom raspolažu oni, njihove porodice i „prijatelji“.
Posljednji takav primjer je slučaj dugogodišnjeg direktora Uprave policije i savjetnika za bezbjednost u predsjedničkom kabinetu Veselina Veljovića. Njega tužilaštvo tereti ga da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete.
Njegov advokat Mihailo Volkov je 12. oktobra predao Višem sudu u Podgorici prijedlog za određivanje jemstva u iznosu od 585.000 eura, što je procijenjena vrijednost dvije kuće i zemljište koje su susvojina okrivljenog i njegove braće. Dvije kuće i zemljište ponuđeni za jemstvo nalaze se u Mojkovcu. Sutkinja za istragu podgoričkog Višeg suda Suzana Mugoša, odbila je punuđenu kauciju.
SDT tereti Veljovića da je krajem 2020. godine dojavio Aleksandru Mrkiću povjerljivu informaciju, od koje je taj Nikšićanin imao korist u nelegalnom poslu – švercu cigareta. Dokaze o tome crnogorski istražitelji dobili su posredstvom međunarodne pravne pomoći, od Europola. Veljović je negirao da je to učinio, a objasnio je i da nije bio na čelu Uprave policije u periodu za koji ga SDT tereti da je pomogao Mrkiću, već da je bio savjetnik za bezbjednost bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića. Aleksandar Mrkić duže od deceniju slovi za važnu kariku u organizaciji šverca cigareta za takozvani mojkovački klan.
“Vijesti” su ranije objavile prepisku sa kriptovane Skaj aplikacije u kojoj, sada uhapšeni bezbjednjak Petar Lazović, pominje upravo Mrkića i Veljovića. On se u avgustu 2020. godine pohvalio šefu kavačkog klana Radoju Zviceru i odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću da je navodno oduzeo kamion cigareta Mrkiću.
“Obalih onom sm***u od Mrkića 1.248 paketa MAC-a… U PG, kod Tehnomaksa kamion… Biće VV ljut”, neke su od poruka koje je poslao Lazović.
Petar Lazović, inače sin dugogodišnjeg funkcionera policije i državne bezbjednosti Zorana Lazovića, upravo je čovjek u čijem se predmetu najviše pominjalo jemstvo. Viši sud je nekoliko puta odbio veliku kauciju za njegovu slobodu, a posljednji put bila je riječ o cifri od 7,6 miliona eura u novcu i nekretninama. Riječ je o imovini porodice Lazović i „prijateljskih“ firmi.
Petar Lazović i Ljubo Milović terete se za više krivičnih djela u vezi sa krijumčarenjem i prodajom narkotika, cigareta, oružja, kriminalnim ubistvima policijskom torturom, zloupotrebom službenog položaja… Oni su začin u gotovo svakoj optužnici koja se vodi protiv funkcionera iz sektora bezbjednosti, kao što su bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, bivši član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milo Božović, ali i više policijskih funkcionera i službenika. U njihovim prepiskama na aplikaciji SKY pominje se i više bivših političkih funkcionera i biznismena, poput Mila Đukanovića i Ranka Ubovića.
Jedan od bivših policijskih funkcionera povezanih sa kriminalnom grupom, kojoj pripadaju Lazović i Milović, takođe je ponudio kauciju. Riječ je o Dejanu Kneževeiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala. Nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. To je potvrdio jedan od njegovih branilaca, advokat Borivoje Đukanović, pojasnivši da su Višem sudu predložili da Kneževiću ukine pritvor, a uz jemstvo odredi i mjeru nadzora, ističući da ne postoji nijedna posebna okolnost koja ukazuje na mogućnost da će njegov branjenik pobjeći. Knežević je uhapšen 22. marta, a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti ga da je preko odbjeglog Ljuba Milovića odavao povjerljive informacije šefu kavačkog klana Radoju Zviceru i po njegovom nalogu prisluškivao vojnike škaljarskog klana. Negirao je krivicu.
Novcem je slobodu tokom sudskog postupka pokušao da obezbijedi i Miloš Medenica, sin nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koju terete za članstvo u njegovoj kriminalnoj organizaciji. To je ujedno i navjeći predmet korupcije u pravosuđu pokrenut od uvođenja višestranačja.
Oko 800.000 eura u nekretninama ponudio je Višem sudu u Podgorici kao zalog da će se redovno odazivati njihovim pozivima i da neće sabotirati postupak u kom ga terete da je formirao kriminalnu organizaciju koja je naručivala sudske odluke, švercovala cigarete. Miloš Medenica uhapšen je 25. maja 2022. godine, na podgoričkom aerodromu, nakon što je u Crnu Goru ušao iz Srbije.
Terete ih za krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije. produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprječavanje dokazivanja.
I drugom slučaju koji je uzdrmao pravosuđe okrivljeni je pokušao da se uz kauciju brani sa slobode. Riječ je o bivšem predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću. Viši sud u Podgorici odbio je njegovo jemstvo od 768.000 eura u nepokretnostima koje je ponudila njegova porodica kako bi se sa slobode branio od optužbi Specijalnog tužilaštva da je u više navrata zloupotrijebio službeni položaj u osam stečajnih postupaka. Optužnicom Specijalnog tužilaštva bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić se tereti da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio osam kompanija za više stotina hiljada eura.
Uporno odbijanje jemstva u medijski najinteresantnijim sudskim postupcima protiv bivših visokih funkcionera, pored optuženih, mnogo su naljutili i njihove pravne zastupnike. Smatraju da ih ovakva praksa crnogorskih sudova onemogućava da ostvare svoja prava i zaštite prava svojih branjenika. Zato su organizovali protest ispred Vrhovnog suda.
Advokat Nikola Martinović rekao je tada da instituti koji su zagarantovano pravo svakog okrivljenog, a to je pravo na slobodu, u crnogorskom pravosuđu trenutno ne važe. Tvrdi da pitanje jemstva u crnogorskom pravosuđu praktično ne postoji. On je naveo da se u crnogorskom pravosuđu nude jemstva koja su po veličini, odnosno kvalitetu, mnogo veća od onih koja se nude i prihvataju u Zapadnoj Evropi ili Americi.
“Za svaki predmet za koji je neko od političara zainteresovan ili na kojem neko od političara gradi političku karijeru ili kampanju, ovaj sud ne dozvoljava jemstvo”, rekao je Martinović.
Jedan od vođa takozvanog „kavačkog klana“ Slobodan Kašćelan 2019. godine je izašao iz zatvora nakon ponuđenog jemstva od pola miliona eura. Znatno manjeg nego što nude bivši funkcioneri. Nakon toga je uhapšen i trenutno čeka suđenje zbog umiješanosti u više ubistava na teritoriji Crne Gore i krijumčarenje narkotika. Pitanje je da li je Kašćelan tada izašao zbog (ne)zainteresovanosti političara na koju spominju advokati ili zbog nefunkcionalnog pravosuđa čiji su čelnici na optuženičkim klupama.
Specijalni tužilac u njegovom predmetu Saša Čađenović tada se nije protivio jemstvu. Danas iza rešetaka čeka suđenje zbog optužbi da je bio dio Kašćelanovog klana.
Neefikasno pravosuđe koje su sami kreirali
CIN CG piše da o efikasnosti pravosuđa svjedoče aktuelni procesi protiv čelnika pravosuđa, tužilaštva i policije, ali i ostalih visokih funkcionera, koji ili još nijesu počeli, ili su na samom početku. Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, ali i dugogodišnjoj šefici Tužilaštva Vesni Medenici još nije počelo suđenje u Višem sudu u Podgorici, iako je optužnica podignuta prije godinu. Vanraspravno vijeće Višeg suda je tek u februaru ove godine potvrdilo optužbu. Suđenje je trebalo da počne u maju, ali je nekoliko puta odgođeno.
Njenom kolegi, bivšem šefu Privrednog suda Blažu Jovaniću suđenje je počelo tek krajem juna ove godine, iako je optužnica podignuta u novembru prošle godine.Specijalni državni tužilac Saša Čađenović uhapšen je u decembru prošle godine zbog sumnji da je sarađivao sa “kavačkim klanom”. Optužnica je predata Višem sudu u junu ove godine, a potvrđena je prije nekoliko sedmica.
Specijalno državno tužilaštvo početkom januara ove godine podiglo je optužnicu protiv bivšeg službenika za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića, Radoja Zvicera, policajca Ljuba Milovića i još nekoliko osoba. Lazović se nalazi u pritvoru od jula prošle godine, a optužnica, u ovom slučaju, još nije ni potvrđena.
Ivan ČAĐENOVIĆ
DANAS, SJUTRA2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
OKO NAS2 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
OKO NAS4 sedmice