Povežite se sa nama

MONITORING

Karte ispod stola

Objavljeno prije

na

Službeno je javljeno: Peta sjednica prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja biće održana 20. maja u Vladinom domu na Cetinju. Tada će, saglasno članu 97, stav treći, Ustava Crne Gore, pred poslanicima zakletvu položiti predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Po treći put, ‘tako mu Bog pomogao’.

Neustavno kandidovan, izbaran krađom, dopunjen sopstvenim ispraznim ,,personalitetom”, Filip Vujanović će biti prava slika ovdašnjih institucija. Njegova inauguracija biće jedan od onih događaja na kojima je zanimljivije ko nije, nego ko je došao. Iako će zakletvu polagati Vujanović, suštinski, ići će se na poklonjenje predsjedniku Demokratske partije socijalista Milu Đukanoviću. Uprkos krupnijim ili sitnijim pobunama koje obilježavaju ove dane, koalicioni partneri raspolagaće jednostavnim izgovorom da na svečanost, ipak, odu. Tako je pristojno.

Liberalna partija smislila je potez dosad malo poznat u političkoj teoriji i praksi: privremeno je prekinula koaliciju sa DPS-om. Predsjednik LP Andrija Popović napisao je otvoreno pismo šefu DPS-a Milu Đukanoviću. Ukazao je da su istekli svi dodatni, zajednički usaglašeni rokovi za realizaciju koalicionog Sporazuma Liberalne partije sa Demokratskom partijom socijalista potpisanog uoči prošlogodišnih izbora, a da LP nije ušla u izvršnu vlast na državnom nivou. Zato privremeno prekidaju učešće u vladajućoj koaliciji a konačnu Odluku o daljem statusu će donijeti Glavni odbor.

Popović je i sam zaključio da se ,,ništa spektakularno neće desiti”. Liberalna partija ima jedan mandat u parlamentu i, uprkos govoranciji da su ,,osnovni motivi LP-e za ulazak u vladajuću koaliciju bili preuzimanje odgovornosti za budući razvoj Crne Gore, a ne ukrašavanje dekora” svako zna da Popovića muči što i dalje nije postavljen za šefa Uprave za sport i mlade. I dekoracija ima raznih.

Glasnuli su se još poneki koalicioni partneri. ,,Ukoliko se nastavi nepoštovanje koalicionog sporazuma, koji smo potpisali sa DPS-om uoči oktobarskih parlamentarnih izbora, Bošnjačka stranka će preispitati odluku o učešću u vlasti”, kazao je Danu šef poslaničkog kluba BS Almer Kalač. On je objasnio da, iako su svi rokovi definisani, u prvom kvartalu DPS nije sproveo ono što je dogovoreno. Realizaciju koalicionog sporazuma, vjeruju u BS, omeli su predsjednički izbori: ,,Od sada pa nadalje smatramo da ne postoji prepreka za realizaciju sporazuma. Tražimo radna mjesta na svim nivoima, procentualno ono što nam pripada”.

Iz Bošnjačke stranke zvanično su odgovorili i organizatorima protesta zbog krađe na predsjedničkim izborima. Onako. Smatraju da, u Parlamentu, treba nastaviti rad na ustavnim promjenama, čijom će se primjenom reformisati i osnažiti institucije pravosuđa, te dodatno unaprijediti njihova nezavisnost, profesionalizam i odgovornost. Otvoreni su za dijalog i iskazuju punu spremnost za otvaranje svih važnih pitanja u parlamentarnoj proceduri i smatraju da je veoma važno da se i o aferi Snimak, kroz parlamentarnu istragu, ,,istraže i utvrde sve činjenice i prepoznaju i procesuiraju eventualne zloupotrebe”.

I poslanik Force Genci Nimanbegu kazao je novinama da je njegova stranka nezadovoljna poštovanjem koalicionog ugovora od strane DPS-a.

Svima skupa, po portparolu Časlavu Vešoviću, DPS je poručio: ,,Nije neophodno praviti detaljnu analizu da bi došli do zaključka da su uz DPS svi njeni partneri ostvarili političke benefite i zavrijedili trajanje na političkoj sceni”.

Liberalna partija, Bošnjačka stranka i Forca imaju pet poslanika. Bez njih, DPS-ova koalicija ostala bi, sa 40 mandata, u manjini. Tu brigu, zasad, ne treba brinuti. Neće DPS-u biti teško da stvori dovoljno činovničkih radnih mjesta da zadovolji koalicione partnere. Ionako će platiti građani. DPS muči to što je gubitkom apsolutne vlasti na oktobarskim izborima prinuđena da bilo što dijeli. Koalicioni partneri su im takvi da će biti zadovoljni i mrvicama, ali sami fakat da ih traže kao svoje pravo, ne kao milostinju, za apsolutiste je teško podnošljiv.

Godinama je DPS s mukom trpio SDP, sad mora da trpi i manjinske stranke. Poraz Filipa Vujanovića pokazao im je, kao na dlanu, da je vrijeme kad su mogli sami, nepovratno isteklo. Prije ili kasnije, isteći će i ovo u kojem još mogu da zakrpe koaliciju.

Koliko će trajati, ozbiljno zavisi od opozicije. Član Predsjedništva Demokratskog fronta Goran Danilović podsjetio je da je Front nakon parlamentarnih izbora nudio Bošnjačkoj stranci, Liberalnoj partiji i manjinama najznačajnije i centralne uloge u Vladi i da je ta ponuda još na stolu. ,,Za razliku od DPS-a, nudili smo im najznačajnije i centralne uloge, istorijsku priliku da u ograničenom i prelaznom periodu Crnu Goru učinimo slobodnom i demokratskom zemljom, sa poštenim i slobodnim izborima. Vjerujem da je ponuda još na stolu, a to je istovremeno i ispit za njihovu političku odgovornost. Ne učine li ništa za ljude koji su ih glasali, budu li se samo žalili na nekorektnost DPS-a, biće bespoštedno kažnjeni na narednim izborima.”

Žurno su iz manjinskih partija odbili poziv DF-a. Već su počeli da razgovaraju sa DPS-om.

Iako milo zvuči, nuđenje boljih pozicija nego što ih nudi DPS, suštinski je pristajanje na logiku koju godinama primjenjuje vlast. Opozicione partije mogle bi da konačno razmisle zašto je manjinama i dalje, uprkos svemu, DPS bliži. I stvore plan kako da tu stvar promijene. Za početak, umjesto što potiho optužuju manjine kako su izabrale Filipa Vujanovića, da možda glasno zahvale brojnijim pripadnicima manjinskih naroda koji su neizlaskom na izbore značajno doprinijeli pobjedničkom rezultatu Miodraga Lekića.

Pretakanja na političkom nebu Crne Gore ovih dana dovode do raznih neobičnih situacija. Putniku namjerniku ne bi bilo nimalo lako da kod SDP-a i SNP-a razazna ko je tu vlast ko opozicija.

Da SNP već poodavno ne liči na sebe ocijenio je i dugogodišnji funkcioner te partije Dragan Koprivica objavljujući da pristupa Demokratskom frontu, odnosno njegovom dijelu koji predvodi Milan Knežević. Koprivica je kazao da SNP ima čestito članstvo, ali i veliki broj konformista u partijskom vrhu, koji ne žele promjene. ,,Želim naglasiti da sam, nakon pristupanja Kneževića Frontu, i dalje vjerovao da SNP ima svoju budućnost, ali njena serija pogrešnih, a bojim se, možda i namjernih odluka, kao i dalji konformizam, praktično pokazuju da su Knežević i funkcioneri koji su s njim pristupili Frontu, bili u pravu, to jest da su očuvali izvornu ideju SNP-a”.

Koprivica je dodao da je nakon izglasavanja zaključaka SNP-a i Demokratske partije socijalista o Kombinatu aluminijuma svakodnevno doživljavao gnjevne komentare birača. ,,Oni su i ljuti i zbunjeni, dok neki tvrde da im je, u stvari, sve jasno kuda ide SNP, što me i dodatno učvrstilo u namjeri o istupanju iz ove partije.”

Nakon KAP-a, konstruktivna saradnja, po svemu sudeći, odvija se između SNP-a i vlasti u radu na promjenama Ustava. Iako i dalje bojkotuje rad parlamenta, Demokratski front je objavio da neće odstupiti od zahtjeva da se ubuduće državni tužilac u parlamentu bira dvotrećinskom većinom. Pozitivna je na Ustavnom odboru rekla isto. DPS predlaže prostu većinu, a SNP uvođenje ,,deblokirajućeg mehanizma” pomoću kojeg bi vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda, ako u dva navrata ne obezbijede dvotrećinsku, mogli biti izabrani većinom od tri petine. Umjesto sa 54, sa 49 glasova poslanika.

,,Vjerujem da bismo kompletan posao mogli da završimo do kraja juna, a da bi se svi neophodni zakoni mogli donijeti u julu, kako bi od septembra imali u primjeni ta rješenja”, rekao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić, uz napomenu da ,,država ne može biti blokirana ukoliko tom procesu ne prisustvuju predstavnici Demokratskog fronta”. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović primijetio je da su izmjene Ustava važne za otvaranje najbitnijih pregovaračkih poglavlja, ali da je od toga važniji kvalitet konačnog rješenja.

Prislanjanje uz DPS kratkoročno donosi sitne koristi, u srednjoročnim planovima donosi samo štetu. U toj računici vrijeme nikako nije zanemarljiv faktor. Svaki dan DPS-a na vlasti korak je dublje u blatu iz kojeg bi se jednom trebalo početi izvlačiti. Ako se ne potone.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo