Povežite se sa nama

MONITORING

KAP – POTRAGA ZA NOVIM VLASNIKOM: Nikšićke i druge veze

Objavljeno prije

na

Da li smo i za koliko bliži konačnom raspletu višedecenijske krize vezane za Kombinat aluminijuma i njegovo poslovanje? Djelić odgovora na ovo pitanje mogao bi biti poznat već u četvrtak, dok ovaj broj Monitora bude u štampi. Za sada znamo da su se na oglas za prodaju imovine bankrotiranog KAP-a javile četiri, manje ili više, zainteresovane kompanije.

,,Odluka o prodaji imovine KAP-a biće donijeta nakon što čujem mišljenje odbora роvјеrilaca KAP-a na sjednici zakazanoj u četvrtak, kao i mišljenje stečajnog sudije”, saopštio je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić. On je istovremeno dodao da će ,,voditi računa” o nedavno usvojenom Zakonu o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, prema kome posljednju riječ prilikom prodaje imovine Kombinata ima parlament.

Perišić, ipak, nije propustio priliku da naglasi kako ,,pravno posmatrano, (taj) Zakon ne može imati retroaktivno dejstvo”. Time je potvrđeno da nije slučajno to što je oglas za prodaju imovine KAP-a objavljen neposredno nakon što je Filip Vujanović odbio da potpiše pomenuti Zakon.

Vlada Mila Đukanovića i njegovi bliski saradnici iz vrha DPS-a isforsirali su taj redosljed poteza kako bi sačuvali mogućnost da o sudbini aluminijske industrije odlučuju samostalno, bez ičije kontrole. Baš onako kako su to radili 20-ak godina unazad, sve dok ovaj dio crnogorske privrede (KAP, Boksiti, fabrike prerade…) nije doveden do bankrota.

Ostaje, naravno, da se vidi da li će parlamentarna većina okupljena oko ovog Zakona imati snage da se odupre. ,,Da li će se o svemu ovome pitati Skupština, ili ne”, kaže za Monitor poslanik DF Branko Radulović, ,,zavisi od dosljednosti SDP i cijele opozicije da sprovedu u djelo ono što su izglasali i po cijenu ozbiljne političke krize. KAP to zaslužuje”. On nema dileme: ,,Sve prispjele ponude treba odbaciti, jer su neozbiljne, nijesu u pitanju strateški investitori, ne obezbjeđuju dugoročni razvoj, nemaju nikakvih garancija. Proizvešće nove gubitke i obaveze državi i građanima”.

Pokušaj da među poslanicima SDP-a saznamo kako oni gledaju na budući redosljed poteza po pitanju Kombinata ostao je bez odgovora.

Šef poslaničkog kluba Pozitivne CG Mladen Bojanić kaže: ,,Odredbama Zakona predviđeno je da kupac mora ispuniti uslove koji se odnose na njegove reference i dostavljanje poslovnog plana, što bi trebalo da ide u pravcu održavanja proizvodnje i obezbjeđenja dugoročnog razvoja KAP-a. Time se nameće obaveza stečajnom upravniku da prilikom odabira najpovoljnije ponude mora uvažiti i navedene odredbe”.

Detalje te obaveze razrađuje Aleksandar Damjanović (SNP). ,,Saglasnost na predlog stečajnog upravnika za prodaju KAP-a u stečaju, kao imovine, daje Skupština i tu nema dileme”, kaže naš sagovornik. ,,Niko se ne raduje što se Skupština ponovo involvira u rješavanje sudbine KAP-a, ali – nakon naših zaključaka koje, u dobrom dijelu, nije primijenila Vlada – ovo je bilo iznuđeno rješenje”.

Damjanović za Monitor dalje objašnjava: ,,Ukoliko nema saglasnosti, na snagu stupa zakonski mehanizam po kome bi Skupština i Vlada pregovarali o cijeni KAP-a, odnosno pregovori bi se vodili u tzv. parlamentarnoj većini koja konstituiše Vladu. Oni bi bili opterećeni političkom trgovinom i ne bi doprinijeli povoljnom okončanju procesa, što možda i jeste namjera pojedinih dobročinitelja iz vladajućeg establišmenta”.

Veselin Perišić je javnosti već stavio do znanja da preferira ponudu prispjelu iz Nikšića, od kompanije Uniprom i njenog vlasnika Veselina Pejovića. ,,Najozbiljnija je”, ocijenio je on podsjećajući da je Uniprom ponudio 28,5 miliona eura za kupovinu imovine KAP-a. Stečajnom upravniku nije zasmetalo ni to što je Pejović u svojoj ponudi naveo da ga ne zanimaju baseni crvenog mulja, što opet znači da on ne planira obnovu proizvodnje u Glinici i Rudnicima boksita. Zato je Perišić ponudu londonske kompanije Get Sales, iza koje stoji njemačka HGL, proglasio ,,neozbiljnom” pošto su za imovinu KAP-a ponudili svega 5.100 eura (uz 700 miliona investicija).

Daniel Kluting, direktor kompanija Get Sales, smatra da njihova ponuda zavređuje pažnju. Mi smo kompanija, predočio je on novinarima, koja mora da poštuje evropska pravila poslovanja uključujući prava radnika i ekološke standarde. A to podrazumijeva i rješavanje problema bazena crvenog mulja. ,,To će koštati između 100 i 150 miliona eura. Dakle, kada ga kupimo za pet hiljada (misli na KAP), kupujemo ga za 100 miliona i pet hiljada”, precizirao je Kluting, ,,Mi smo Njemci, malo smo ludi, ali tako radimo”.

Ko je lud, a ko nije tek će se vidjeti. Uglavnom, u parlamentu razumiju potrebu stečajne uprave KAP-a da ponude vrjednuju po osnovu ponuđene cijene. Naši sagovornici, međutim, kažu kako u raspletu priče oko Kombinata treba voditi računa i o široj slici. ,,S obzirom na značaj koji ima KAP za cijeli ekonomski sistem mora se voditi računa i o javnom interesu” kaže nam Mladen Bojanić. ,,Na kraju krajeva, sve dosadašnje subvencije, kao i ugovori o prodaji i poravnanju sa strateškim investitorom pravdani su od strane Vlade opštim ili državnim interesima”.

Branko Radulović podiže ljestvicu: ,,Osnovno je pitanje da li je Crna Gora pravna država ili zatočeni atar? Da li je preči javni interes ili privatna korist na račun ovog prvog? Da li smo spremni da mijenjamo pogubnu ekonomsku ideologiju i praksu? Ako nema odgovorne vlasti i nezavisnih institucija bolje je KAP konzervirati i zatvoriti, pa kada dođe pametna i odgovorna vlast, ona će revitalizovati aluminijumsku industriju i energetsko-metalurški repro lanac”.

Izjalovile su se nade da će za imovinu Kombinata ponudu dostaviti i kompanije iz Poljske, Indije, Turske, Italije, Hrvatske…Radulović tvrdi kako to nije samo sticaj loših okolnosti. ,,Komentar koji sam lično dobio od jednog uistinu strateškog investitora u aluminijsku industriju iz Evrope je da se on nije javio na ovaj oglas zato što je taj poziv bio neozbiljan i što je dobio jasnu poruku da se ne miješa u već dogovorene poslove!” Potpredsjednik parlamenta nije želio da nam otkrije o kojoj je kompaniji riječ. Umjesto toga upozorava kako aktuelna dešavanja oko KAP-a slute na već viđeno. Nastavak pljačke i propadanja.

Njegov partijski kolega Nebojša Medojević već je obznanio sumnje da će ,,novac narkoklana Darka Šarića biti opran preko kupovine imovine KAP-a”. Zato je pozvao na oprez. ,,Potrebno je da stečajni sudija, prije nego što donese odluku, konsultuje ANB i da traži bezbjednosnu provjeru svih investitora da bi se izbjegla situacija da se najznačajniji privredni subjekt u Crnoj Gori preuzme parama organizovanog kriminala”, kazao je Medojević. Na odgovor nadležnih čekamo.

Konačno, par riječi i o (makar na prvi pogled) najizdašnijem ponuđaču za preuzimanje imovine KAP-a, Veselinu Pejoviću. Ovaj biznismen sa adresom stanovanja u Nikšiću ne spada u kategoriju poslovnih ljudi koji traže publicitet ili svojim ponašanjem privlače pozornost medija. To, opet, ne znači da je anoniman u svijetu novca i moći. Naprotiv.

Nikšićkoj javnosti je, uglavnom, poznat kao vlasnik pekare Uniprom. Pljevljaci su ga upoznali preko posla preuzimanja, oživljavanja, modernizacije, a potom i prodaje rudnika Šuplja stijena.

Rudnik je 2006. godine kupila kompanija Gradir Montenegro kojom su gazdovali Pejović i slovenački biznismen Franc Raimer. Partnerstvo je raskinuto tokom modernizacije Rudnika, a Pejović je nekadašnjeg partnera optužio da je četiri miliona eura namijenjenih kupovini opreme preusmjerio na svoje račune u Sloveniji. Rudnik je, ipak, otvoren 2010. godine. Crvenu vrpcu presjekao je Milo Đukanović. Nedugo zatim Pejović je poljskoj državnoj firmi ZGH Boleslav prodao 51 odsto akcija Gradir-a. U avgustu prošle godine Poljaci su postali 100 postotni vlasnici Rudnika. Nešto ranije zapošljeni i menadžment Rudnika našli su svoje mjesto u aferi Snimak.

Na jugu, u Budvi, Pejovića i njegove kompanije prepoznaju kao nekadašnje i sadašnje vlasnike hotela Tara i Budva, te velikog placa u Buljarici (ovu nekretninu Pejović je stekao kupujuću beogradsku kompaniju Partizan Žarkovo koja u glavnom gradu Srbije ima svoj stadion, pet teniskih terena i sportsku dvoranu). Hotel Budva se renovira godinama unazad, a njegov vlasnik obećava investicije od desetak miliona i pet zvjezdica. Tara je, pak, opterećena hipotekom od 23 miliona, nedavno prodata Aleksandru Šukoviću, čovjeku koji je prethodno bio direktor Pejovićevog hotela.

Uniprom je u avgustu 2007. kupio upravnu zgradu Zetatransa i nekoliko poslovnih prostora ove kompanije u Podgorici. Pod Goricom je u martu 2012. otvoren ekskluzivni butik hotel Ziya. I tu je, tvrdi Pejović, investirano nekih osam miliona eura.

Konačno, Pejović u Nikšiću posjeduje firmu Uniprom metali i u njenom sklopu livnicu u selu Broćanac. Ovo preduzeće imalo je svoju ekspozituru u Staroj Pazovi, za otkup i reciklažu starih metala, dok je preduzeće sličnog naziva (Uniprom-Forma) registrovano u Zagrebu. Direktor – Veselin Pejović. Otud Pejović za sebe i svoje kompanije kaže da im je osnovna djelatnost ,,proizvodnja i trgovina metalima na području regiona”. Za izlet u turizam je, na otvaranju podgoričkog hotela, rekao: ,,Na kursu zvanične crnogorske ekonomske agende, proširili smo djelatnost i dio našeg potencijala usmjerili ka razvoju turizma i gradnji hotelskih kapaciteta”.

Da li je sad KAP na redu? Brzi dani će pokazati da li su stečajna uprava, parlamentarna većina okupljena oko Zakona o zaštiti državnih interesa i potencijalni investitori iz inostranstva spremni i sposobni da se suprotstave političko-ekonomskom lobiju koji KAP-om upravlja duže od dvije decenije. Zato su i KAP i Crna Gora tu gdje jesu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo