Povežite se sa nama

MONITORING

KAP, NOVA RUNDA: O jednom diktatoru

Objavljeno prije

10 godina

na

veselin-pejovic

Okružni sud u Nikoziji, na zahtjev En plus grupe Olega Deripaske donio je odluku o privremenoj mjeri, kojom se zabranjuju transakcije imovinom Kombinata aluminijuma (KAP), pa i njegova prodaja. Odluka suda donešena je samo nekoliko dana pred konačnu predaju KAP-a nikšićkoj kompaniji Uniprom Veselina Pejovića. Pejović bi do kraja sedmice trebalo da isplati 28 miliona eura, za koliko mu je Vlada prodala Kombinat.

Deripaska potražuje oko 700 miliona eura na konto nekadašnjeg aranžmana sa KAP-om i crnogorskom Vladom. U ime njegovih kompanija vodi se više procesa u Privrednom sudu u Podgorici, plus dvije artbitraže u Vašingtonu i Franfurktu. Sada je tu i proces u Nikoziji. Radi se o tužbi En plus grupe kojom se od KAP-a traži povraćaj 44 miliona eura.

U odluci suda u Nikoziji u koju je Monitor imao uvid navodi se da se tom odlukom „nalaže zamrzavanje svih bankarskih računa kao i raspolaganje imovinom tužene strane, pa i imovinom sa drugim licima u bankama”.

Radi se o odluci o privremenoj mjeri kojom se u stvari zabranjuje otuđenje imovine KAP-a, novca sa računa KAP-a, kao i proizvedenog aluminijuma.

Predstavnik En plus grupe Pavel Prijmakov saopštio je da se aktuelna prodaja imovine KAP-a sprovodi uz grubo kršenje zakona Crne Gore i međunarodnog prava: “Stečajni upravnik nije napravio finansijsku analizu načina prodaje imovine, a odmah je donio odluku o prodaji KAP-a u cjelosti jednom kupcu. O mišljenju ostalih povjerilaca, osim Vlade Crne Gore, stečajni upravnik uopšte ne vodi računa”, naveo je Prijmakov.

Premijer Milo Đukanović najavio je da će bez obzira na odluku suda u Nikoziji, biti nastavljena prodaja Kombinata nikšićkom Unipromu.

“KAP je u stečajnom postupku u kojem prvenstvo imaju domaći sudovi”, kazao je premijer. Isto obrazloženje iznio je i stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić.

Po tom tumačenju dok je KAP u stečaju, nijedan drugi proces ne može uticati na odluke stačajnog sudije. Iako stečajni postupak zaista podrazumijeva jednu vrstu autonomije, pravni stručnjaci koje je Monitor kontaktirao, objašnjavaju da bi odluka suda u Nikoziji, bez obzira na stečaj, mogla biti izvršna, ali pod jednim uslovom – ako prođe postupak priznavanja u Crnoj Gori.

“Iako je krajnje neobično da sud u Nikoziji hoće da se upušta u ovaj slučaj, postoji pravni osnov da ta odluka bude ovdje priznata. To su Zakon o rješavanju sukoba zakona i bilateralni sporazum između Kipra i Crne Gore koji je Crna Gora naslijedila iz SFRJ I ratifikovala. Glavno pitanje nije stečaj, već da li postoji reciprocitet. Postupak priznavanja bi mogao potrajati, ali najvažnije, da bi se uopšte u tom pravcu razmišljalo podrazumijeva se da ne postoje opstrukcije od strane političkog vrha, što ovdje očito nije slučaj”, kaže naš sagovornik, dobro upućen u slučaj.

Deripaska ne igra samo na sud u Nikoziji. Prema izvorima Monitora on je odlučan da iscrpi sve pravne mogućnosti u našoj zemlji, kako bi pred međunarodnim sudovima pokrenuo i tužbu zbog diskrimnacije njegovih kompanija u Crnoj Gori.

To ne isključuje arbitraže, koje bi crnogorske građane mogle skupo koštati.

Na tender za prodaju KAP-a 2005. godine Deripaska se javio preko svoje kompanije Rusal, čija se vlasnička struktura dovodi u vezu i sa ruskim podzemljem. Nakon netransparentne procedure KAP je, međutim, prodat of šor kompaniji Salamon Enterprises, koja je povezana sa Deripaskinim CEAC-om i En plus grupom. Dobar dio stručne javnosti sumnjao je i tada, imajući u vidu činjenicu da je KAP na kraju preuzet preko lanca of šor kompanija čiju je vlasničku strukturu nemoguće utvrditi, da su suvlasnici Salamona u stvari, pored Deripaske, i domaći moćnici, te da je posao ruskog oligarha i Đukanovića osmišljen kao mehanizam za isisavanje novca građana. Da li bi i domaći moćnici zaradili od basnoslovnih arbitraža?

Dok se pred domaćim i međunarodnim sudovima razrješava partnerstvo Đukanovića i Deripaske, zaliveno čuvenim viskijem u podgoričkom Grandu koji nas je do sada koštao preko sto pedeset miliona eura samo garancija, krajem ove sedmice očekuje se početak novog kruga cijeđenja KAP-a.

Veselin Pejović i njegov Uniprom treba da plate 28 miliona eura do kraja sedmice, plus 70 miliona eura obećanih investicija. Istovremeno, nikšićka kompanija je, prema finansijskim izvještajima koje je sada objavio MANS, u minusu preko 40 miliona eura, zbog čega se sumnja da je Uniprom finasijski sposoban da preuzme KAP. Pejović je to demantovao, uz tvrdnju da trenutno duguje samo oko pet miliona eura kredita. Da Uniprom zaista duguje desetine miliona Monitor je još ranije upozorio, pozivajući se na brojne hipoteke, kredite i druga dugovanja te kompanije upisane u katastar.

Prema finansijskim izvještajima Uniproma, upozorava MANS, ta kompanija godinama posluje sa sitnim dobicima od nekoliko stotina hiljada eura, dok su joj dugoročne obaveze 2012. godine iznosile oko 40 miliona eura. Izvještaji pokazuju da druge kompanije Pejovića posluju sa minusom. Iz te NVO pozvali su tužilaštvo da “na vrijeme spriječi realizaciju ugovora sa Unipromom jer bi to bila jedna u nizu pljački građana Crne Gore”.

MANS je ranije podnio krivičnu prijavu protiv stečajnog upravnika KAP-a Veselina Perišića. “Sve što je Pejović tražio u svojim ponudama je trebalo da ga eliminiše kao ponuđača, jer mu niko u Crnoj Gori nije mogao obećati ono što je tom ponudom tražio, a da ne prekrši čitavi niz zakona. To očigledno nije bio problem za stečajnog upravnika koji je uz snažnu asistenciju Vlade, premijera i ministra ekonomije, prihvatio punudu Uniproma”, naveo je u obrazloženju prijave MANS.

Da je Pejović još jedan Đukanovićev partner za novi krug isisavanja KAP-a pregršt je znakova. Finansijski nesposoban da preuzme Kombinat, Pejović ne samo da prolazi na tenderu, nego u njegovim rukama, pošto su eliminisani svi drugi investitori – vrijednost KAP-a raste. Intervencijom vlasti mijenja se namjena zemljišta KAP-a i proglašava biznis zonom, što znatno povećava vrijednost Kombinata, prodatog tek za 28 miliona eura. Iako Pejović tvrdi da niko ne bi “tamo pravio stanove”, takve lokacije dušu su dale za hangare, skladišta i druge poslovne objekte. Konačno, Ustavni sud iz odlučivanja o sudbini KAP-a isključuje parlament tako što poništava Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru.

Da Pejovića i Đukanovića KAP zanima samo kao resurs za ličnu upotrebu pokazuje i to što će Uniprom, kako je najavljeno, sve radnike poslati na Biro rada, a potom ih angažovati na određeno, preko Agencije za zapošljavanje. To znači da će Vlada iz budžeta dati preko deset miliona eura otpremnina za radnike, koliko je najavila da će izdvojiti, koje će Pejović naknadno vratiti u proizvodnju. Ali, kao robove.

“To je skandalozno. Da radnik u Elektrolizi i ostalim pogonima KAP-a bude zaposlen na određeno vrijeme i da u tako teškim i po život i zdravlje opasnim uslovima bude tretiran i ucjenjivan kao rob je sramno”, saopštio je poslanik Demokratskog fronta i nekadašnji sindikalni lider u Željari Nikšić Janko Vučinić.

Priča o KAP-u na koncu i jeste priča o jednom diktatoru i njegovim robovima.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

2 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

1 sedmica

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo