Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kao da ga snismo

Objavljeno prije

na

Atmosferu prazničnog ručka drugog dana Božića u neobično tihoj i zimskim suncem obasjanoj Budvi iznenada je poremetio zvuk bučnog helikoptera koji je u niskom letu kružio iznad poznate rivijere. Znalo se iz iskustva da je stigao neki važan lik kojem pokazuju prirodne ljepote crnogorske obale, potencijalni investitor, kupac neke od preostalih neizgrađenih lokacija. Kao što su onomad atraktivnu rivijeru nadletali arapski šeici, egipatski i ruski tajkuni, birajući iz vazduha zelene rtove, uvale i maslinjake za svoje buduće mini gradove na moru. Iznenađenju nije bilo kraja kad se saznalo da je putnik u helikopteru niko drugi nego poznati francuski glumac Žerar Depardije, taze ruski državljanin, kome je samo tri dana pred dolazak u Crnu Goru predsjednik Rusije Vladimir Putin u ruskom turističkom centru Soči svečano uručio ruski pasoš.

Poznati glumac, boem i biznismen, postao je medijska zvijezda krajem decembra kada je zaprijetio da će napustiti rodnu Francusku i odreći se njenog državljanstva zbog uvođenja visokih poreskih dažbina za bogate. Spas za svoje finansije potražio je u Belgiji u koju se i preselio, ali i u Ruskoj Federaciji čiji je pasoš ekspresno dobio.

Otkuda odjednom Depardije u Crnoj Gori, na večeri sa premijerom Milom Đukanovićem, i to pravo od stola predsjednika Vladimira Putina?

I Đukanović i Putin francuskog glumca nazivaju svojim prijateljem od ranije, ali pravi razlog ove neočekivane posjete, ni dan nakon njegovog odlaska javnosti nije poznat. Slavni glumac kazao je da je došao jer je čuo da je Crna Gora na prodaju, da nešto pazari, ali se uvjerio na licu mjesta da to nije tako. On je takođe bio obaviješten da ova mala država postaje Monte Karlo ruskih bogataša, ali se i ta informacija, na njegovo zadovoljstvo, pokazala netačnom.

Oduševljen dočekom na visokom nivou i euforijom koja ga je pratila Depardije je poželio da postane ambasador crnogorske kulture u Evropi i svijetu, što su njegovi domaćini, premijer Đukanović i ministar kulture Branimir Mićunović sa zadovoljstvom prihvatili. Pored priče o mogućem snimanju filmova na atraktivnim lokacijama u Crnoj Gori, to je za sada jedini epilog visokorangirane božićne posjete popularnog francuskog umjetnika.

Poludnevnoj posjeti glumca koji je doletio na podgorički aerodrom sopstvenim avionom data je izuzetna medijska pažnja. Vanredna vijest o viziti važnog gosta vrtjela se kajronom na podgoričkim televizijama. Javnosti su servirani bizarni detalji ekspresnog obilaska Crne Gore, od toga šta je sve od divljih ljepota Depardije vidio do onog šta je jeo i pio i kakve je sve komplimente domaćinima podijelio.

Poznati Francuz nadlijetao je Crnu Goru od Žabljaka, preko Cetinja do primorja, počev od Ulcinja pa iznad Bara, Petrovca, Svetog Stefana, Budve do Bokokotorskog zaliva, sa sletanjem na heliodrom neizbježnog hotela Splendid u Bečićima, radi kraćeg odmora pred susret sa premijerom i crnogorskom sedmom silom.

Posjeta Crnoj Gori najvjerovatnije je još jedan pokušaj bogatog glumca da posao prenese u zemlje koje nemaju rigorozne poreske namete, poput Belgije i Rusije. Poslovni ambijent u Crnoj Gori u tom pogledu daleko je povoljniji naročito za VIP klijentelu koja, za razliku od građana ove države, uživa specijalne povlastice. Počev od kreditnih olakšica, smanjenja poreskih stopa, oslobađanja od plaćanja carina i akciza, mijenjanja zakonskih normi, donošenja željenih urbanističkih planova i niz podsticajnih mjera kojim se može pohvaliti rijetko koja država u svijetu. Crna Gora je pravi raj za svjetske milijardere koji ovdje mogu činiti šta im je volja.

Dobro obaviješteni Depardije sigurno je ovo imao u vidu. U letu iznad mondenske marine Porto Montenegro u Tivtu vjerovatno je dobio informaciju pod kojim uslovima tu posluje kanadski milijarder Piter Mank i njegova firma Adriatik Marinas, u kojoj vlasništvo od sedam odsto posjeduje njegov zemljak, milijarder Bernar Arno, koji je prema Forbsovoj listi najbogatiji čovjek u Evropi i četvrti u svijetu.

Zanimljivo je da je i Arno poput crnogorskog gosta u decembru podnio zahtjev za dobijanje belgijskog državljanstva, zbog plana francuskog predsjednika Fransoa Olanda da poveća stopu poreza za najbogatije na 75 odsto.

Prebogati Arno demantovao je takve navode francuskih medija, uz uvjeravanje da će kao i svaki Francuz u potpunosti ispuniti sve svoje poreske obaveze.

„Naša zemlja treba da računa na doprinos svakoga kako bi se suočila s dubokom finansijskom krizom. Zahtjev o dvostrukom državljanstvu je lično pitanje koje traje mjesecima i nema političku konotaciju”, pravdao se Arno.

Bernar Arno poznat je kao vlasnik imperije LVMH koja objedinjuje oko 60 luksuznih brendova među kojima su Louis Vuitton, Henesi, Bulgari, Hermes, Cristian Dior i mnogi drugi.

Beneficije koje je svjetska bankarska i biznis elita okupljena oko Pitera Manka dobila u marini Porto Montenegro na zavidnom su nivou. Pored ustupanja bez nadoknade oko 24 hektara zemljišta na kome Mank gradi stanove za tržište i korišćenja oko 60 ha akvatorijuma tivatskog zaliva, on je oslobođen obaveze plaćanja svih dažbina za gorivo i uživa umanjenu poresku stopu od svega 7 odsto za sve usluge vezane za jahte.

„Vlada je spremno uklonila sve prepreke ulaganjima u Porto Montenegro… Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države”, opisao je nedavno udvoričko ponašanje crnogorskih vlasti izvršni direktor tivatske marine Oliver Korlet u razgovoru za kanadski magazin Toronto Life.

Slična je situacija na Svetom Stefanu, biseru crnogorske turističke ponude, gdje je na zahtjev zakupca, grčkog milijardera i brodovlasnika Viktora Restisa Vlada drastično promijenila osnovne odredbe ugovora o zakupu. Restisu je smanjen iznos godišnje najamnine hotela Sveti Stefan i Miločer za 30 odsto uz produženje zakupa na 42 godine. Grcima je, kao bonus, odobrena gradnja stanova za tržište u parku Miločera, nekadašnjem ljetnikovcu dinastije Karađorđević. Najvredniji hoteli „otišli”su na kraju za nešto više od milion eura godišnje kirije. Kao da su poklonjeni.

Svoje parče crnogorskog krša i mora posjeduje i ruski milijarder Oleg Deripaska, zakupac KAP-a, čije kredite od nekoliko desetina miliona eura vraćaju građani Crne Gore. U selu Donji Grbalj, na rtu Platamuni, ruski kralj aluminijuma postao je vlasnik bivše vojne baze u kojoj je sagradio raskošni ljetnikovac. Za oko 2,5 ha platio je nevjerovatnih 600.000 eura.

Ovaj crnogorski dužnik posjeduje sedam odsto vlasništva firme Adriatik Marinas u Tivtu.

Vlada se izgleda drži pravila, što je investitor bogatiji to su i povlastice koje mu odobrava veće.

Da li će neka od sličnih formula biti ponuđena francuskom glumcu koji bježi od poreznika u svojoj državi, pokazaće vrijeme. Glumac je najavio svoj dolazak na ljetni Filmski festival u Herceg Novom u okviru svojih ambasadorskih obaveza prema Crnoj Gori. Za početak.

Novu ulogu Žerara Depardijea kao ambasadora crnogorske kulture uskoro će ozvaničiti, dati joj formu i napisati scenario, reditelj ovog izvanrednog događaja, premijer Milo Đukanović.

Crnogorski suši

Od specijaliteta domaće kuhinje kojom se u Splendidu „oduševio” poslužio se sušijem iz hotelskog japanskog restorana. Kao poznati ljubitelj vina i vinogradar koji posjeduje oko 650 hektara vinograda u nekoliko evropskih država, Depardije je pohvalio Krstač kao „autohtono vino” i „pravi crnogorski brend”.

Direktor hotela Žarko Radulović naglašava da je glumac uzeo jednu flašu ovog vina „koje se u Crnoj Gori ne cijeni”, da je popije u avionu tokom povratka za Francusku, nakon večere sa premijerom Đukanovićem.

Radulović takođe iznosi detalj da je Depardije boravio u susjednoj Hrvatskoj, prije odlaska u Rusiju, ali se ne zna ishod te posjete.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo