Povežite se sa nama

MONITORING

KAŽNJAVANJE PEDOFILA: Presude kao vrijeđanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Protekle sedmice je objavljeno da je Kadrija Rizvanović iz Berana, star 46 godina, osuđen na godinu dana zatvora jer je počinio krivično djelo, nedozvoljene polne radnje na štetu desetogodišenje djevojčice iz Rožaja.

U presudi Osnovnog suda u Rožajama napisano je da je Rizvanović, 18. juna ove godine, sreo desetogodišnjakinju sa čijim roditeljima se od ranije poznavao i odveo je na kej pored Ibra, gdje je nad njom izvršio nedozvoljene polne radnje. Potom je odveo na Zelenu pijacu, gdje je na jednoj od tezgi ponovo uradio isto. Rizvanovića je na tom mjestu zatekla Rožajka koja ga je fotografisala i prijavila policiji.

Rizvanović je potom pustio djevojčicu da se vrati svojim roditeljima uz prijetnju da će je, ukoliko se bude požalila roditeljima ubiti.

Policija je dan kasnije okrivljenog zatekla u društvu djevojčice na gradskom trgu, privela ga i podnijela kriviču prijavu protiv njega.

U gotovo svim crnogorskim medijima objavljeni su tekstovi o tome kako su kazne prema pedofilima preblage i kako nešto treba mijenjati.

,,Posljednji slučaj obljube čija je žrtva 13 godišnja djevojčica ponovo je pokrenuo pitanje zašto crnogorski sudovi obljubnicima, ali i silovateljima maloljetnih osoba relativno često određuju blage kazne.

I u pomenutom slučaju počinilac je pravosnažno osuđen na tri godine, iako je maksimalna zaprijećena kazna za nedjelo koje je počinio deset godina zatvora. Danilovgradski slučaj bio je povod da advokati, predstavnici NVO i roditelji ponovo od države zatraže strože kazne za seksualno nasilje nad maloljetnim osobama”, objavio je Radio Slobodna Evropa. Godina je bila 2012. Minimum šest godina – ista meta, isto odstojanje.

Koliko još djevojčica?

U Crnoj Gori nema objedinjenih zvaničnih podataka o tome koliko ima djece žrtava seksualnog nasilja. Mediji uglavnom koriste podatak da ih je u posljednjih desetak godina bilo oko dvije stotine. Nema ni registra pedofila.

U izvještaju državnog tužilaštva za prošlu godinu piše: ,,Smanjen je broj prijavljenih lica zbog krivičnih djela protiv polne slobode za 3,84% ( u 2016. godini protiv 26 lica, u 2015.godini protiv 28 lica, a u 2014.godini protiv 31 lica). Po pojedinim krivičnim djelima i prijavljenim licima, zbog krivičnog djela silovanje prijavljeno je 12 lica (u 2016. godini protiv 5 lica, u 2015.godini 6 lica, a u 2014.godini 7 lica), zbog krivičnog djela obljuba nad nemoćnim licem nije bilo prijavljenih lica (u 2016. godini 1 lice, u 2015.godini 2 lica, a u 2014.godini 2 lica), obljuba sa djetetom 1 lice (u 2016. godini protiv 1 lica, u 2015.godini 1 lice, a u 2014.godini 3 lica), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje 7 lica (u 2016. godini 12 lica, u 2015.godini 8 lica, a u 2014.godini 8 lica), zbog krivičnog djela posredovanje u vršenju prostitucije 1 lice (u 2016. godini 4 lica, u 2015.godini 10 lica, a u 2014.godini 9 lica)”.

Citat, odnosno kvalitet podataka u njemu, dosta govori o instituciji koja ih je prikupila, obradila i prikazala crnogorskom parlamentu koji je, dakako, Izvještaj usvojio.

,,Udruženje Roditelji već neko vrijeme zagovara promjene u ovoj oblasti, a vjerujemo da ćemo uskoro imati konkretne rezultate. Upravo zbog ovakvih presuda smo sa još nekoliko nevladinih organizacija, među kojima su Centar za prava djeteta, Građanska alijansa, Centar za ženska prava, Forum MNE, Mladi Romi tražili izmjene Krivičnog zakona i povećanje minimalne kazne za ova djela Nakon toga smo se sastajali i sa predstavnicima Vrhovnog suda, Tužilaštva, potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde Zoranom Pažinom”, kaže za Monitor Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja Roditelji. Po njenim riječima u septembru će biti održan veliki sastanak na kojem će biti definisane potrebne promjene.

Primjećuje i da sve skupa ,,jeste proces” ali da je važno da će uskoro biti i konkretnih rezultata: ,,Dakle, promijeniti Krivični zakon, tako što će se pooštriti kazne, ograničiti olakšavajuće okolnosti za počinioce, napraviti registar kako bi se onemogućilo tim osobama koje su osuđivane da dolaze u kontakt sa djecom, obezbijediti podršku žrtvama koje sada nema, a potrebna je. Takođe, potrebno je i baviti se osuđenima za ta djela kako bi bilo što manje povratnika. Iako se iz ugla roditelja teško može razmišljati da tim osobama treba pomoći, ipak je to potrebno prvenstveno, opet zbog djece – i terapeutski rad sa njima i kasnije njihov nadzor”.

Iz Udruženja Roditelji podsjećaju da u vezi sa ovom temom Crna Gora ima i obaveze i preporuke preporuke koje su nam uputile instutucije poput Savjeta Evrope, kao i one definisane konvencijama poput Lanzarot odnosno Istanbulske konvencije.

Crna Gora je među zemljama kojima je Savjet Evrope preporučio da preciznije definišu krivična djela u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece, ali i da pooštre kontrolu zapošljavanja kandidata u onim profesijama koje direktno rade sa djecom.

Komitet Savjeta Evrope koji prati primjenu Konvencije iz Lanzarota podsjeća da ona propisuje obavezu države da osigura medicinsku procjenu kandidata za posao u državnoj upravi, a posebno onih profesija koje uključuju redovne kontakte s djecom kako bi se osiguralo da nijesu osuđivani za djela seksualnog iskorištavanja ili seksualnog zlostavljanja djece.

Svakako je važno provjeriti kandidate koji treba da rade sa djecom, ali bezbroj je prilika koje pedofili mogu iskoristiti. Malo ko bi očekivao da opasnost za dijete može da se krije u – krečenju kuće.

Podgoričanin Slobodan Žujović 2016. je osuđen na deset meseci zbog sumnje da je u avgustu pokušao da obljubi 12-godišnju devojčicu. Žujović je kao moler radio u kući njenih roditelja.

Devojčica je roditeljima ispričala da je Žujović ugurao u kupatilo, zaključao vrata, dodirivao je i ljubio po tijelu. To je uradio i sjutradan. Tad je ispričala majci.

Kako bi bilo dobro kad bi se ta 24 sata, između prvog i drugog napastvovanja, i sve ono što se tada zbivalo u malenoj glavi djevojčice, moglo usaditi direktno u glave nadležnih ministara, premijera, predsjednika i poslanika. Možda bi onda shvatili da im ne trebaju godine da barem izmijene zakon i uljude podatke o onima koji su počinili i koji će, slažu se stručnjaci, najvjerovatnije ponoviti zločin nad najnedužnijima. Znamo kako, kad njima zatreba – zakoni mogu da se stvore i za dva-tri dana.

Krivični zakonik u Crnoj Gori propisuje da će ,,ko izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa djetetom”, biti kažnjen zatvorom od tri do dvanaest godina. Za krivično djelo ,,nedozvoljene polne radnje” zaprijećena je novčana kazna ili zatvor do dvije godine. U jednom od članova koji propisuje kazne za silovanje piše da će se učinilac kazniti zatvorom od pet do petnaest godina ako je usljed silovanja ,,nastupila teška tjelesna povreda lica prema kojem je djelo izvršeno ili ako je djelo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način ili prema maloljetniku ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću”.

I laicima je jasno da zakon propisuje i stroge kazne, samo ih sudovi ne dosuđuju. Opredjeljuju se najčešće za minimalne kazne, uvažavaju različite olakšavajuće okolnosti, pozivaju na to da optuženi nije ranije kažnjavan. Prema objašnjenjima advokata, sudije obično izriču kazne od godinu ili godinu i nekoliko mjeseci zatvora što zavisi od načina izvršenja i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno.

Kakvog su kvaliteta sudije zbog čije sudske prakse treba mijenjati zakon, ne bi li im se zabranila blagost prema pedofilima – još je jedno ozbiljno pitanje kojim nema ko da se bavi.

U proljeće 2013, nakon skoro dvije godine suđenja, dvojica uglednih Podgoričana osuđeni su na ukupno dvije godine i 10 mjeseci zatvora, zbog krivičnog djela posredovanje u vršenju prostitucije 13-godišnje djevojčice. Ljekar je osuđen na godinu, obućar na godinu i deset mjeseci. Zakon za to krivično djelo predviđa kaznu od dvije do deset godina zatvora. Još jedan doktor, u istom slučaju, oslobođen je krivice za krivično djelo obljuba sa djetetom. Sva trojica tada su imala po 60 godina.

Doktor, u čijem je automobilu policija zatekla djevojčicu, oslobođen je jer ,,nije došlo do seksualnog odnosa”. Pored toga, vještak medicinske struke istakao je u nalazu da djevojčica, iako ima 13 godina, po fizičkim karakteristikama izgleda kao punoljetna osoba, tako da optuženi doktor nije mogao da pretpostavi koliko ima godina.

U jednom filmu, branilac crnca, optuženog za to što je na američkom jugu, ubio dvojicu bijelaca koji su silovali i ubili njegovu malu ćerku, zamoli porotu da zažmuri dok on prepričava detalje zločina i na kraju kaže – sad zamislite da je bila bijela.

Riječi za sudije u Crnoj Gori su: zamislite da je bila vaša.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo