Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KANDIDATURA MILIVOJA KATNIĆA ZA SPECIJALNOG TUŽIOCA: Rat za mir i dalje traje

Objavljeno prije

na

Koncem 2011. godine u Podgorici je održana konferencija na temu Rat za mir – 20 godina kasnije, kao vid sjećanja na 6. decembar 1991. godine – jedan od najkrvavijih dana opsade Dubrovnika od strane JNA. Govorilo se, između ostaloga, i o učinku institucija u suočavanju sa prošlošću, sa posebnim akcentom na dubrovačko ratište. I, baš tada, na tom događaju , zbilo se svjedočenje koje će u godinama koje slijede na slikovit način ogoliti upravo ono o čemu se govorilo na skupu: koliko institucije ne žele da se suoče sa prošlošću.

Nekadašnji zatvorenik logora Morinj i jedan od svjedoka u krivičnom postupku pred crnogorskim pravosuđem Metodije Prkačin, optužio je tada sudiju Apelacionog suda Crne Gore Milivoja Katnića, da je, kao oficir KOS-a, odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu. Katnić je sada kandidat za Specijalnog tužioca Crne Gore. Zbog te kandidature su proteklih dana izrazile zabrinutost organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje.

Katnić je na skupu demantovao Prkačina koristeći i grube riječi govoreći da ovaj „laže”, te da mu „moral nije jača strana”. Kazao je i kako zna zašto ga Prkačin pominje. ,,I Vi i ja znamo da me pominjete zato što sam svjedok Vašeg beščašća i što se bojite da ne budem svjedok pred hrvatskim sudovima, to je zbog aktivnosti koje ste imali Vi i Vaš Pero Arkulin i neki naši oko ucjenjivanja kako se još kaže reketiranja bogatih Hrvata, kada ste im spašavali imovinu, za podebelu svotu maraka”.

Prkačin je sve demantovao, pa se, potom, ponudio i pravosudnim organima, da svjedoči. Od tada pa do danas ništa, niko ga nije zvao. U stvari ima nešto: Katnić figurira kao jedna od osoba koja bi mogla biti izabrana na poziciju glavnog specijalnog tužioca.

Još tada su nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) izrazile zabrinutost zbog načina reagovanja sudije Katnića, koji je, kako su kazali, grubo vrijeđao žrtvu i posredno iznio prijetnje prema Prkačinu umjesto da argumentovano odgovori na prozivke o svom učešću na dubrovačkom ratištu. Nevladine organizacije su javno pozvale i Sudski savjet da se odredi o tome da li je sudija Katnić poslije takvog reagovanja dostojan svoje funkcije.

Ukazali su da je iz Katnićevog obraćanja javnosti očigledno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda ratnih dešavanja pa i tražili da tužilaštvo ispita navode iznijete na konferenciji, na kojoj je bila prisutna i državna tužiteljka Lidije Vukčević. Ništa.

Kako je Katnić ponovo aktuelizovan ovih dana, predstavnici HRA i CGO su se 8. juna ove godine javno obratili VDT-u Ivici Stankoviću. U saopštenju se, između ostaloga, navodi kako je izostanak rezultata u procesuiranju ratnih zločina od strane crnogorskih nadležnih organa naglašen i u posljednjem Izvještaju o napretku koji je sačinila Evropska komisija. Pa zaključuje: ,,Mogućnost da na mjesto glavnog specijalnog tužioca bude izabran neko u odnosu na koga postoji teret sumnje učešća u ratnim zločinima, pri čemu je istraga i gonjenje upravo te vrste krivičnih djela u nadležnosti glavnog specijalnog tužioca je posebno zabrinjavajuća. Smatramo da je obaveza državnog tužilaštva da prije konačnog izbora ovo pitanje rasvijetli do kraja.”

Tea Gorjanc-Prelević iz HRA za Monitor tvrdi da je suština problema u tome što državni tužioci generalno nijesu zainteresovani za ratne zločine. ,,Da smo u državi vladavine prava, nadležni se ne bi smirili dok ne bi ispitali ozbiljne tvrdnje na račun sudije Apelacionog suda i onda o tome dali i zvanično obavještenje. Međutim, ovdje se oko toga niko nije potresao skoro četiri godine – na primjer, kandidatkinja za glavnu specijalnu tužiteljku Đurđina Ivanović, kojoj su i do sada u nadležnosti bili i ratni zločini.”

I Daliborka Uljarević iz CGO je sličnog stava. Za naš nedjeljnik kaže da rad glavnog specijalnog tužilaca, zajedno sa Agencijom za spriječavanje korupcije, treba konačno da doprinesu pojavi mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

,,U ovim organima bi trebalo da se nađu ljudi sa nesumnjivim stručnim kapacitetima, ali ne manje važno i sa neupitnim biografijama. Samo hrabri, u struci utemeljeni i ‘čisti’ tužioci mogu braniti svoj integritet, napraviti otklon od neprimjerenog političkog uticaja, postati opasni za organizovani kriminal i biti sposobni da shvate i brane koncept ljudskih prava i sloboda.”

Ona ukazuje da Specijalno državno tužilaštvo treba da obezbijedi proaktivnu istragu i gonjenje najtežih krivičnih djela, uključujući i ratne zločine.

HRA i CGO u posljednjem zajedničkom saopštenju poručili su da nemaju ništa lično protiv sudije Milivoja Katnića, te da je stvar principa da se ispita tvrdnja da je učestvovao u ratnim zločinima imajući u vidu da bi u slučaju izbora za glavnog specijalnog tužioca mogao postati nadležan za gonjenje istih tih zločina.

,,Glavni specijalni tužilac konačno treba da obezbijedi proaktivnu istragu i gonjenje za ratne zločine, uključujući i one na dubrovačkom ratištu, pa je neophodno da na tu poziciju bude izabrana osoba spremna da taj posao obavi stručno i nepristrasno. Zbog toga je u javnom interesu da se izrečene optužbe na račun sudije Katnića provjere, kako bi on, u slučaju izbora na tu poziciju, mogao svoj posao obavljati bez bilo kakvog opterećenja sumnji.”

Daliborka Uljarević podsjeća na širu sliku: Crna Gora bilježi izuzetno loš učinak kada su u pitanju procesuiranja ratnih zločina, na što nam zamjerku upućuju EK i EP kroz svoje izvještaje i rezolucije, a istovremeno se ono našlo i među mjerilima za Poglavlje 23.

,,Obaveza VDT-a je da ispita navode Metodija Prkačina, nekadašnjeg zatvorenika logora Morinj o prirodi angažmana sudije Milivoja Katnića na dubrovačkom ratištu, jer ukoliko na mjesto glavnog specijalnog tužioca dođe osoba koja nosi teret sumnje za ratne zločine to šalje veoma lošu poruku. To je pitanje principa, a ne ličnog odnosa prema Katniću. Činjenica da tužilaštvo od 2011. nije učinilo ništa da ove navode ispita je pokazatelj odnosa tužilaštva prema pitanju ratnih zločina koji mora iz temelja da se mijenja. Taj odnos se do sada kretao od političke zarobljenosti do potpunog ignorisanja, čime su problemi samo postali veći.”

Na jednom mjestu u izvještaju Evropske komisije piše ovo: ,,Crna Gora mora da osnaži svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, i da efikasno istražuje, procesuira i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima. Sve važni navodi o ratnim zločinima moraju da se sa dužnom pažnjom isprate.”

Naše institucije, vidimo, takve navode svojski ,,isprate”. Ali – pogledom. Što drugo i očekivati od institucija na čijem je čelu od devedesetih pa do danas ista garnitura onih po čijem se nalogu i ratovalo za mir.

Ili: kada Đukanović, gospodar Rata za mir, može sve ove godine da bude premijer, što tamo neki sudija Katnić, za koga se sumnja da je vršljao po dubrovačkom ratištu, ne bi mogao biti tužilac, pa bio on i specijalni.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo