Dobra vijest: studentski glas se čuje. Peticiju zbog političke diskriminacije profesora Filipa Kovačevića potpisalo je preko 250 studenata novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. I studentski pokret Omega reagovao je javno zbog diskriminacije Kovačevića. ,,Studenti ne podržavaju ovaj čin, kao ni većina profesora, od kojih mnogi ne smiju da iskažu svoje mišljenje upravo zbog samovolje pojedinih ljudi iz rukovodstva kako Univerziteta, tako i univerzitetskih jedinica. Kakvu to poruku šaljete studentima, da li im poručujete da se saginju, da svoj društveni angažman podrede interesima, od vlasti zarobljenog, Univerziteta Crne Gore?”.
NJIHOVI STUDENTI: Studentske vlasti, u svom maniru, nijesu odgovarale. Oni imaju svoje studente za demokratski dijalog.. Nedavno, u Biltenu Univerziteta Crne Gore objavljeno je da su na posljednjoj sjednici Senata u Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta u ime studenata izabrani Olivera Komar i Ivica Todorović.
Olivera Komar odavno nije studentkinja, već asistentica na Fakultetu političkih nauka. Zašto će baš ona predstavljati studente ostalo je nejasno. Ivica Todorović je student povjerenik na Univerzitetu Crne Gore, zbog koga su se studenti već obraćali rektoru osporavajući njegov legitimitet.
Nedavno je nevladina organizacija Reformska inicijativa mladih od rektora Predraga Miranovića i ministra Sretena Škuletića tražila da ,,razmotre stanje u Studentskom parlamentu koji nanosi štetu studentskoj populaciji”.
Reformska inicijativa tražila je da prosvjetne vlasti objasne zbog čega ove godine nije bilo izbora za studentski parlament i pozvala ih ,,da razmotre ko su aktuelni članovi Studentskog parlamenta, a prije svega ko je studentski povjerenik”, misleći na Todorovića.
Todorović je 2006. godine postao javnosti poznat nakon što se pesnicama obračunao sa studentom Ivanom Vukićevićem koji je u jednoj televizijskoj emisiji kritikovao rad Studentskog parlamenta. Takav način komunikacije drugi studentski funkcioner Savo Rakočević je na suđenju Todoroviću okarakterisao kao ,,ljudski”.
Protiv Todorovića pokrenut je sudski postupak koji još nije završen. Disciplinski postupak koji je protiv Todorovića najavio tadašnji dekan Pravnog fakulteta Zoran Rašović, napomenuli su rektora iz Reformske inicijative, nije pokrenut.
Rektor nije odgovarao.
Djela govore. Todorović je umjesto kazne – nagrađen. Ne samo da je dospio u novoformirani Odbor nego i na višu funkciju studenta povjerenika. Premijer Milo Đukanović mu je kao jednom od najboljih studenata dodijelio i počasni pasoš. ,,Imali smo i boljih studenata”, primijetila je tada Bojka Đukanović, dekanica Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
,,Zamislite koliko je to bilo porazno za studente koji se trude, rade, ulažu u svoje znanje maksimum, da njega vide kako biva nagrađen, a njih niko ni da pozove. Još je i nezakonito, jer takvom se licu zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi mora oduzeti pasoš, a ne dodijeliti”, komentarišu iz Omege.
Reformska inicijativa podsjetila je rektora da mandat, prema Statutu, traje godinu, ,,i da se Todorović nalazi na ključnim funkcijama Studentskog parlamenta, a da je samo jednom formalno izabran 2006. godine”
KO DRŽAVNI KO STUDENTSKI: Izbori se po statutu Studentskog parlamenta moraju održavati svake godine. Pravilnik o njihovom organizovanju kaže da se moraju raspisati u septembru, a najkasnije u oktobru tekuće godine. Skoro će i januar, izbori nijesu raspisani. ,,Ako ih ne raspišu predstavnici studenata onda je to dužan da uradi rektor u oktobru”, podsjećaju iz Omege.
Rektor to nije učinio.Nije odgovarao studentskim organizacijama na pitanje zbog čega sadašnjim studentskim funkcionerima mandat ,,neobično dugo traje”.
Studenti podsjećaju da nije prvi put da im se uskraćuju biračka prava. Izbori nijesu sprovedeni ni 2007. godine pod obrazloženjem da dotadašnji studentski funkcioneri nijesu stigli da završe sve ,,projekte”.
Iz Saveza studenata Crne Gore komentarišu: „Ključni razlog zašto se tada nijesu raspisali izbori je članstvo u ESU. Možda ima kolega koji misle da je ESU nešto kao NATO ili EU pa ima toliko uticaja i moći da odlaže izbore za studentske predstavnike”. Iz Saveza studenata napominju da se radi o studentskoj organizaciji i da je učlanjenje zbog kog su iz Studentskog parlamenta tražili da im produže mandat „obična administrativna procedura”.
Naredne, 2008. godine, izbori su se formalno održali. Problem je, objašnjavaju aktivisti studentskih organizacija, u tome što niko od studenata nije bio obaviješten o tome. ,,Nije bilo obavještenja na tablama, s kim god da smo od studenata razgovarali niko nije glasao jer nije znao kad i đe”, objašnjavaju. ,,Takođe, da bi izbori bili legitimni mora se ostvariti određeni cenzus, odnosno minimum studenata koji moraju izaći na glasanje da bi se prihvatio njihov izbor. Međutim, to niko živi od nadležnih nije provjeravao niti je želio da provjeri”, kažu iz Omege.
NARAVOUČENIJE: Te godine je za predsjednika Vijeća na Pravnom fakultetu izabran Zoran Rakočević koji nije imao protivkandidata. Rakočević je potom Todorovića, koji je tada bio student prodekan, u ime nekoliko fakulteta delegirao na mjesto studenta povjerenika. Izbori su održani, a studenti funkcioneri su samo promijenili mjesta. Imali su od koga naučit. Po ugledu na državne vlastodršce.
Iako im je istekao mandat članovi Studentskog parlamenta zastupaju prava studenata. Todorović se tako nedavno borio i za prava ,,starih studenata”, i sa rektorom postigao ,,kompromis” da se rok za njihov završetak studija odloži. Umjesto, bili su nezadovoljni stari studenti, da se ta odluka kao nezakonita poništi.
Da pregovara sa takvim studentskim funkcionerima, rektoru očigledno ne smeta. A poruka koju je skupa sa ministrom prosvjete uputio studentima jasna je: kad si vlast možeš sve, a oni koji kritikuju nijesu za važne funkcije i odbore.
ILI PODOBAN ILI BIZNISMEN
Mlade generacije ovih su dana primile još jednu poruku. U Crnogorskom narodnom pozorištu povodom toga što je Duško Knežević, premijerov prijatelj iz biznisa dodijelio 12 stipendija studentima većinom sa privatnih fakulteta, upriličen je spektakl, televizijski propraćen. TV gledalac, pa i svaki crnogorski student, mogao je vidjeti: u prvim redovima, obučeni u svečana odjela i toalete: predsjednik države, ministri, ambasadori, rediteljke, gradonačelnik Podgorice, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti… Svi redom održali su prigodan govor. Neznaveni bi mogli pomisliti da se proslavlja dan države ili kakav drugi veliki datum. Poruka je jasna: ako hoćeš da napreduješ dva su puta pred tobom:da si tihi intelektualac ili podobni biznismen
Svaki saziv Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra Pavla Radulovića
Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.
U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.
Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.
Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.
Branka PLAMENAC Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net
I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto: za zločin su odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su nepoznati
U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.
Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić ijedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.
Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.
Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde. Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske. Razloga za istragu bilo je na pretek.
Zoran RADULOVIĆ Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net
Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, 7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.
Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.
I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.
,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.
Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.
Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.
Predrag NIKOLIĆ Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice