Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos
Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.
Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu i da prvi put čuje za tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.
Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.
Zato je, u avgustu 2019, u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.
Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.
„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.
Do danas ne znamo da li je premijer Duško Marković svjestan činjenice da je dio paket aranžmana kojim trguju organizatori Miločerskog foruma, i šta u Vladi misle o tom biznisu. Ni oni se nijesu izjašnjavali o sadržaju krivične prijave koju je podnio Bojanić, mada vrlo rado i vrlo često govore o biznis barijerama koje se u Crnoj Gori znaju ispriječiti pred stranim investitorima.
Uglavnom, Đikanović svoju ponudu završava molbom Abaku „da blagovremeno iskažete svoje interesovanje za ovaj događaj“. Sve u nadi da će ovaj „naći interes“ da svoju kompaniju predstavi na Forumu.
Turci su poruku pročitali onako kako je napisana. Ipak, žele sa svojim lokalnim savjetnicima i advokatima da provjere utisak koji su stekli nakon dopisa predsjednika KTK.
„Juče sam primio elektronsku poštu koju možete vidjeti u nastavku prepiske, i nije baš najprikladnija“, piše Abak svojim saradnicima. „Žele nam dobrodošlicu… Ne samo da je poziv poslat u kratkom roku, već su kazali da će prisustvo pokazati našu ozbiljnost… Razgovarao sam sa glavnim izvršnim direktorom Gedik-a i on vjeruje da bi bilo najbolje da odgovorimo u smislu ‘željeli bismo da budemo dio takvih događaja nakon pribavljanja licenci’…Ipak, želio bih da dobijemo vaše komentare jer se običaji i razumijevanje navika u zemljama mogu razlikovati“.
I savjetnicima je jasno o čemu se radi. Uostalom, jedan od njih je i podnio krivičnu prijavu iz koje smo saznali za neuobičajenu dobrodošlicu sa kojom zvaničnici tržišta kapitala dočekuju investitore.
„U nevedenom email-u, Zoran Đikanović ukazuje potencijalnom stranom investitoru na perfidan način da će njihovo interesovanje za predmetni dogaćaj pokazati i njihovi ozbiljnost, kao i na činjenice da će ovom događaju biti prisutan on lično, kao predsjednik Komisije, a zatim i Predsjednik Vlade Crne Gore, ministar finansija i guverner Centralne banke, čijim se ugledom Đikanović koristi da bi ostvario svoje kriminalne namjere”, ukazuje Mladen Bojanić u prijavi tužilaštvu. Predsjednik KTK je tako, smatra Bojanić, izvršio krivično djelo zahtijevanje mita iz člana 423 Krivičnog zakonika Crne Gore. „Navedenom radnjom Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika Komisije, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist za NVO gdje pokriva rukovodeću funkciju, a kako bi sa druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos”.
Upravo to se, tvrdi Bojanić, i desilo nakon što su zvaničnici Gedik Yatirima odbili (krajnje ljubazno) ukazanu čast da plate za svoju promociju prije nego dobiju dokumenta neophodna za poslovanje. Turci su, u jesen prošle godine, započeli izvršenje obaveza koje su uslov da njihova Beta Investments dobije licencu. Uplatili su 125.000 eura na račun novoosnovanog preduzeća u Ziraat banci, i platili naknadu Komisiji. Licencu, do kraja jula ove godine, ipak nijesu dobili.
Komisija je izbjegavala da aplikantu pruži osnovnu pomoć i pojašnjenja koja su bila neophodna, tvrdi Bojanić. Umjesto toga su radili sve kako bi otežali poziciju podnosioca zahtjeva i kako bi odugovlačili sa izdavanjem licence. „U tom smislu postoji niz zahtjeva i pitanja aplikanta na koje Komisija nije ni odgovorila, kao i vrlo sporno mišljenje Komisije (za koje je aplikant platio naknadu od 500 eura po važećoj tarifi Komisije), a kojim se zahtijeva da budući izvršni direktor investicionog društva Anil Abbak poznaje crnogorski jezik, iako za to ne postoji osnov u primjenjivim propisima Crne Gore. Kao pravne izvore za ovakav stav Komisije, u mišljenju se poziva na „uporednu praksu“, što je pravni nonsens i jasan znak da je Komisija, odnosno njen predsjednik, sabotirala investitora koji nije htio da prethodno plati reket“, zaključuje Bojanić u svojoj prijavi.
O njoj se, zvanično, nije oglasio niko iz tužilaštva, izvršnih vlasti ili esnafskih udruženja koja okupljaju investitore, investicione fondove, brokere… Imaće vremena. To nas uči iskustvo afere Ramada, u kojoj je Bojanić, skupa sa Patriciom Pobrić bio jedan od najzaslužnijih što je slučaj zloupotrebe državnih sredstava u privatne (partijske) svrhe nakon četiri godine dobio sudski epilog.
Zoran RADULOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice