Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO ZAUSTAVITI ŠUMOKRADICE: Bez bar-koda sve je uzalud

Objavljeno prije

na

Uz bar-kod na svakom posječenom stablu, na bilo kom mjestu, moglo bi se provjeriti odakle je drvo posječeno, koliko kubne mase ima u njemu i kojeg je kvaliteta. „Ovako, kako sada stvari stoje, sa doznačnim čekićima i doznakama, sve je podložno korupciji”

 

Da je 2010. godine Crna Gora uvela bar-kod ili neki drugi mehanizam za takozvano automatizovano praćenje izvora drvnih sortimenata, kako je to predlagao tadašnji viši savjetnik za šumarstvo, Slovenac Franc Ferlin, sasvim vjerovatno ne bi imali toliko izgubljenog novca od koncesionog gazdovanja šumama. Ne bi bilo ni šumarskih tajkuna.

U Udruženju drvoprerađivača Plav objašnjavaju da je Ferlin te godine uradio analizu pod nazivom Automatizovano praćenje izvora drvnih sortimenata, čiji se uvodni pregled može i danas pronaći na sajtu Uprave za šume.

“Nažalost, to je ostalo nezapaženo, a koncesioni sistem gazdovanja šumama koji je uveden ,doveo je do pohare crnogorskih šuma i enormnog bogaćenja male grupe ljudi koji su postali privilegovani koncesionari”, kažu u Udruženju.

Drvoprerađivači iz Plava ranije su iznijeli mišljenje da u crnogorske šume umjesto klasične pločice sa doznačnim brojem hitno treba uvesti bar-kod, kao na svakom drugom proizvodu, što bi u velikoj mjeri  doprinijelo uvođenju reda u sječi šume i kontrolu odakle je šumska građa posječena.

Prema njihovim riječima, uvođenje bar-koda za drvo ne bi bilo komplikovano i skupo.  “Ako svaka kutija čačkalica može da ima bar-kod, svaka žvakaća guma, zašto bi bilo komplikovano uvesti bar kod za svako posječeno stablo, za svaku smrču“, kažu.

Uz bar-kod na svakom posječenom stablu, objašnjavaju, na bilo kom mjestu moglo bi se iskontrolisati odakle je drvo posječeno, koliko kubne mase ima u njemu i kojeg je kvaliteta. „Tu bi se uvela potpuna kontrola. Ovako kako sada stvari stoje, sa doznačnim čekićima i doznakama, sve je podložno korupciji. U mnogo slučajeva imali smo situaciju da su iste pločice sa jedne teritorije prebacivane na drugu“, kažu drvoprerađivači.

Oni, takođe, smatraju da je potrebno raditi na tome da se u svakom gradu formira jedno ili eventualno dva preduzeća, u zavisnosti od količine šume, koja bi radila samo sječu, vuču i lagerisanje po kategorijama i vrstama drveta. „Kod njih bi drvo mogli da kupe samo registrovani drvoprerađivači, po cijenama koje država i tržište diktiraju, od najkvalitetnije mase, do ogranaka za potrebe proizvodnje peleta.“

Plavski drvoprerađivači su ranije izveli računicu da je koncesionim gazdovanjem šumama u poslednjih dvadeset godina, kada bi se posječeno drvo pretvorilo u finalni proizvod, država Crna Gora izgubila i do nevjerovatnih dvadeset milijardi eura. “To znači da je država izgubila oko 800 kilometara autoputeva. S druge strane, to znači da su toliku dobit ostvarili koncesionari i njihovi partneri u proteklih dvadeset godina, i taj novac je, uglavnom, izašao iz Crne Gore. Mi smo imali samo polufinalnu proizvodnju, dok su države u našem okruženju, od naših šuma, razvijale finalnu proizvodnju i ostvarivale najveću dobit.”

Oni pozdravljaju akciju borbe protiv šumarske mafije koju je najavila Vlada Crne Gore, i smatraju da nije kasno, odnosno da šume ima dovoljno i da nije uništena, pa je potreban samo jedan period da se obnovi.

“Samo sada, od ovog trenutka, od danas, treba biti odlučan. Nema više pljačke. Hitno formiranje po jednog preduzeća u svim gradovima na sjeveru, određivanje etata, odnosno godišnje količine drveta za sječu, ali u taj etat treba najprije da uđe ono što bi to preduzeće izvuklo iz šume u rano proljeće kroz vjetroizvale i oboljela stable. Ako to popuni etat, nema dalje sječe” – predlažu plavski drvoprerađivači.

Plavski drvopreradjivači ističu da su to samo njihovi predlozi, i da država može i mora da ima i druga rješenja.

Ferlin je još 2010. ukazivao da se savremene tehnike kontrole temelje na odgovarajućem obilježavanju pojedinih stabala ili sortimenata, kao što je bar-kod način, to jest plastičnim pločicama ili metalnim iglama/klinovima. Drugi način je RFID, odnosno rendgensko fekventski način, u kombinaciji sa metalnim iglama/klinovima.       Još jedan od načina je upotreba GPS (satelitskih) i GPRS (mobilnih) sistema vezanih za pripadajuću centralnu bazu podataka

„Sada je trenutak da se primijene metode automatizovanog praćenja, kao što je jedna od ovih koje su predlagane još te daleke 2010. godine, a koje su u razvijenoj Evropi bile u primjeni već deset godina prije toga. U međuvremenu je tehnika još više napredovala, i danas bi bilo jednostavno primijeniti sistem automatskog praćenja svakog stable od panja do krajnje destinacije”, kažu plavski drvoprerađivači.

I u drugim gradovima na sjeveru države gdje su šume najviše bile na udaru, za Monitor su kazali da je takozvani doznačni čekić  nešto što se zloupotrebljava i da se “nosi na svadbama za pojasom kao pištolj, pa je šumar uvijek prvi svat”, što treba hitno mijenjati u cilju uvođenja reda i kontrole u šumama i borbe protiv šumarske mafije.

Bar-kod, kao način automatizovanog praćenja drvnih sortimenata, od panja do finalnog proizvoda, do sada su u regionu uveli Makedonija i Republika Srpska. U zapadnoevropskim državama sada se preko bar-koda provjerava i da slučajno drvo od koga je pravljen neki proizvod ne potiče sa nakog kontanimiranog područja.

Stvari djeluju vrlo jednostavno. Treba samo volje.

                                                                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo