Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO SU OBJELODANJENA IMENA TAJNIH AGENATA I OPERACIJA: Ko je zatajio – ANB ili poslanici?

Objavljeno prije

na

VD direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić pokrenuo je internu istragu u ANB-u kako bi utvrdio da li je došlo do namjernog propusta, dok tužilaštvu utvrđuje da li postoji krivična odgovornost

 

Na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost,  krajem prošle sedmice došlo je do odavanja podataka najvišeg stepena tajnosti, koje posjeduje Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). Navodno su u materijalima, koje je vršilac dužnosti ANB Dejan Vukšić dostavio poslanicima, bila nezaštićena imena stranih i domaćih agenata, kao i aktuelna misije stajne službe jedne partnerske države – članice NATO. Iako su članovi tog odbora pod zakletvom o čuvanju tajni iz bezbjednosnog sektora, zbog čega i imaju pristup pojedinim dokumentima sa visokim stepenom tajnosti, ovoj informaciji,  tvrde i poslanici većine i opozicije,kao i pojedini članovi Vlade, nijesu smjeli da imaju pristup.

Vukšić je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost pokrenuo internu istragu kako bi utvrdio kako su tajni podaci završili na stolu poslanika, dok i podgoričko Više tužilaštvo ispituje da li je u ovom slučaju počinjeno krivično djelo. On je kazao da sumnja da mu je neko namjerno podmetnuo nezaštićene podatke, ali ida to ne umanjuje njegov propust kao rukovodioca tajne službe koji je stavio potpis na sporne materijale.

Skandal je izbio nakon što su članovi Odbora za bezbjednost potvrdili da su informacije najvišeg stepena tajnosti dostavljene u okviru izvještaja ANB-a o susretima zvaničnika vlade sa lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem.

Više poslanika opozicije i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, optužili su Vukšića da je odao tajne podatke jedne zemlje članice NATO-a članovima Odbora. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović istog je dana kazao da je Vukšić napravio propust, dok je premijer Zdravko Krivokapić dan kasnije tvrdio da je VD direktora nepravedno optužen, te da nije otkrio podatke dobijene od NATO-a, već da se radi o internom dokumentu Agencije.

Izvor Monitora kaže da su prema zakonu, raznim bilateralnim i međunarodnim sporazumima, definisana djelovanja stranih agenata na teritoriji Crne Gore. Postoji procedura po kojoj se upisuju tajni agenti partnerskih zemalja koji imaju misije u Crnoj Gori. To su  podaci sa najvišim stepenom tajnosti i njihovo curenje ozbiljno ugrožava integritet bezbjednosne Agencije i države.

Predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost Milan Knežević (DF) kazao je ranije je da smatra da to nije neka „spektakularno skandalozna stvar“.“Koliko sam shvatio Vukšića, radi se o propustu njegovih saradnika, zato je potrebno još jedno kontrolno saslušanje”, kazao je Knežević. On je najavio da će krajem marta ili početkom aprila biti održano novo kontrolno saslušanje Abazovića i Vukšića u vezi sa mogućim kršenjem tajmosti podataka.

Dok (ne)postojanje krivičnog djela ispituje tužilaštvo, moguće propuste u proceduri Agencije treba da provjerava njen generalni inspektor, kaže dobro upućeni izvor Monitora. Njegova uloga je da istraži da li je došlo do kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i da li su ispoštovane interne bezbjednosne procedure. Generanog inspektora ANB-a, međutim,  nema, jer je Krivokapićeva Vlada smijenila generalnu inspektorku Goranku Serhatlić, a njen nasljednik još nije imenovan. To je potvrdio i poslanik Socijal-demokratske partije Raško Konjević.

“Vlada je smijenila generalnog inspektora u Agenciji koji bi trebalo da sprovede internu istragu shodno zakonskim ovlašćenjima. Vlada nije imenovala drugu osobu na tu funkciju. Cijenim da je sada na potezu tužilaštvo da preduzme mjere iz svoje nadležnosti prikupi činjenice i donese odluku utemeljenu na zakonu”, kaže Konjević, bivši ministar unutrašnjih poslova.

Konjević tvrdi da je Vukšić prekršio Zakon o tajnosti podataka i da postoji objektivna sumnja da je počinjeno krivično djelo odavanja tajnih podataka. Njegove sumnje da je riječ o kršenju zakona, kaže, potvrđuju pokušaji VD direktora ANB-a tokom sjednice odbora da zamijeni sporni „dokument“.  Ocjenjuje da je Vlada morala da reaguje smjenom Vukšića kako bi se umanjila šteta od kompromitacije Agencije i države pred međunarodnim partnerima.

Član Odbora iz Demokrata Dragan Krapović, međutim, smatra da su njegove kolege iz opozicije prekršile zakon neprimjerenim javnim istupima, a indirektno je prozvao i Konjevića. „, Što se tiče nekoliko opozicionih kolega iz Odbora i njihovih javnih istupa, njima je, očigledno, ovo, prije svega, dnevnopolitičko i opoziciono djelovanje, a za mene je posebno zabrinjavajuće što se tako ponašaju kolege koje su pokrivale visoke funkcije u bezbjednosnom sistemu Crne Gore”, rekao je on.

Tužilaštvo nije preciziralo da li će istraživati eventualnu odgovornost poslanika, nakon što ga je premijer pozvao da podnesu krivičnu prijavu protiv članova parlamenta koji su “nedostojni funkcije” i koji su javnosti dostavili tajne podatke. Konjević je Krivokapića optužio da ne zna kako funkcioniše parlamentarna demokratija i proces kontrole i nadzora nad radom službi bezbjednosti.

„Obaveza poslanika je da javnosti i institucijama ukaže na sve moguće nezakontosti i zloupotrebu ovlašćenja. To je i urađeno. Poslanici nijesu otkrili tajne podatke nego upravo suprotno. Ukazali su da je direktor ANB prekršio zakon…”, pojašnjava Konjević.S obzirom na to da je riječ o bezbjednosnoj tajni, nijesu poznati detalji podataka koje je otkrio Vukšić.

Iako je izbio incident u bezbjednosnom sektoru koji može imati ozbiljne međunarodne posljedice, predstavnici građana u državnim institucijama tjeraju po  starom. Opozicija optužuje Vladu da je prekršila zakon i traži smjene, vladajuća većina optužuje opoziciju za opstrukcije i kršenje zakona,. Povjerenje građana i međunarodne zajednice u pouzdanost crnogorskih institucija opada.

 

Medojević: Apsolutno neznanje ili namjeran propust

Poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da je Vukšić  direktno odgovoran za odavanje tajnih podataka, a objektivnu odgovornost ima premijer Zdravko Krivokapić.

“Rad Agencije je bez suštinske kontrole jer Vlada još nije imenovala generalnog inspektora ANB-a, a premijer javno traži hapšenje poslanika članova Odbora za odbranu i bezbjednost koji je Ustavom ovlašćen da obavlja civilnu demokratsku kontrolu vojske i službi bezbjednosti“, rekao je Medojević.

On smatra da direktor Agencije ima direktnu odgovornost za curenje tajnih informacija stranih država, posebno jer je prethodno upozoren.

„Može se, dakle, govoriti ili o apsolutnom nepoznavanju načina funkcionisanja ANB-a i upravljanja tajnim podacima, ili o namjeri da se nanese šteta i ANB-u i državi Crnoj Gori“, kazao je Medojević.

 

Konjević: Dokumentacija ANB-a pokazuje da Simijanović nije bio slučajni prolaznik

Konjević je kazao da postoji diskrapanca između onoga što govori potpredsjenik Vlade Dritan Abazović i onoga što je zapisano u dokumentaciji ANB-a, koja im je dostavljena.

“Stevan Simijanović po dokumnetaciji ANB-a nije neki slučajni prolaznik kroz Crnu Goru, a još manje naivna osoba koja ovdje nije imala određene legitimne ciljeve koje je ANB očigledno imala u vidu”, rekao je Konjević.

Abazović je kazao da se nakon parlamentarnih izbora susreo sa mnogo ljudi, te da Simijanović vjerovatno nije jedina osoba koja se lažno predstavila. Istakao je da je nakon jedinog susreta sa Simijanovićem koji je imao nakon što je stupio na dužnost, tražio da se uradi provjera, te da je dobio podatke da se radi o lažnom predstavljanju američkog diplomate.

Konjević smatra da svi treba da budu zabrinuti kako je osoba koja je falsifikovala službenu putnu ispravu druge države ni nakon više od mjesec, od nadležnih službi bezbjednosti nema pravovremene informacije kako je napustio teritoriju Crne Gore, kako mu je vraćen telefon i zašto je nakon lišenja slobode imalo neku vrstu privilegovanog tretmana.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo