Građanski protest 20. aprila ispred zgrade u kojoj stoluje predsjednik mnogi su vidjeli kao rađanje postreferendumske Crne Gore. Šarenilo zastava, mladi i stariji, pripadnici različitih naroda bili su zajedno. Propali su nadljudski napori režimske propagande koja je danima dočaravala da će se tu desiti rušilaštvo. To što su ispali glupi, ne znači da nijesu opasni. Policija je procijenila da je na protestu bilo pet hiljada ljudi, novinari su kazali – deset hiljada.

Stariji pamte: u vrijeme kad je Milo Đukanović s drugovima dolazio na vlast, gomila na istom prostoru važila je za – sto hiljada. Svjedoci iz državnih medija objašnjavaju da su njihovi urednici bili jako ljuti kad bi ko rekao – osamdeset hiljada. Druga su vremena.

U proglasu na kraju protesta upućena je poruka da neće biti dozvoljeno gaženje Ustava i prekrajanje izborne volje koju je većina građana iskazala na predsjedničkim izborima 7. aprila.

Zato što ne priznaju izborni rezultat koji je posljedica organizovane izborne krađe, građani su tražili da Skupština hitno donese posebni zakon kojim se rezultati predsjedničkih izbora proglašavaju nevažećim i da predsjednik parlamenta raspiše nove. ,,Da se na ponovljenim izborima omogući glasanje svim građanima Crne Gore, na bazi ustavom garantovanog biračkog prava, kako bi se u slobodnoj i fer atmosferi, bez predizbornih ucjena i bez izbornih krađa, izabrao legitimni predsjednik Crne Gore”. Zahtjevi su i da

da se u Skupštini, većinom iznad dvotrećinske hitno imenuje Vrhovni državni tužilac; da se krivično-pravno procesuiraju akteri afere Snimak i drugih izbornih korupcionaških afera, kao i da se, putem parlamentarne istrage, utvrdi politička odgovornost državnih funkcionera koji su učestvovali u planiranju i realizovanju zloupotrebe državnih resursa u cilju izborne korupcije. Za ispunjenje zahtjeva dali su rok od deset dana.

DF je objavio da i dalje važi njihova odluka da, do daljnjeg, ne učestvuju u radu Skupštine. SNP i Pozitivna im se nijesu pridružili. Poslanik DF-a Goran Danilović ocijenio je da bi pridruživanje ostatka opozicije bojkotu vjerovatno naljutilo međunarodne predstavnike, ali ne trajno. Upozorio je da nesklad u opoziciji, i ako se otvoreno ne posvađaju, donosi više opasnosti od rizikovanja vrlo važne podrške međunarodne zajednice ,,Rizikujemo podršku iznutra, bez koje je i Obamina podrška besmislena”.

Dok se ovaj broj Monitora završava, u toku je i službena posjeta šefa odjeljenja za Crnu Goru i Hrvatsku u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje Dirka Langea. Iako zvanično nije najavljeno, Monitor saznaje da će se Lange u četvrtak uveče sastati sa Miodragom Lekićem. Dan je objavio da će vlast ponuditi istragu o Snimku ako se prekine bojkot.

Postaje očigledno da, ma koliko sa visokih evropskih adresa osuđivan, bojkot donosi ozbiljnije reakcije.

Institucije sistema su, hvala na pitanju, dobro. Kao neku vrstu odgovora, dva dana nakon protesta Državna izborna komisija je saopštila konačne rezultate izbora prema kojima je Filip Vujanović izabran za predsjednika Crne Gore. Treći put.

Vujanović je, kaže DIK, dobio 161.940 glasova, a njegov protivkandidat Miodrag Lekić 154.289. Jedno je sigurno: svaki Lekićev glas, kao i svaki glas za opoziciju na parlamentarnim izborima stvaran je i čist kao suza. Malo je drugačije sa Vujanovićevim i glasovima vladajuće koalicije: ako se ne bi brojali ukradeni, izmišljeni i dopisani, i još kad bi se oduzeli glasovi uplašenih i podmićenih – ostali bi za bruku.

Premijer Đukanović je najavio da će vlada o zahtjevima sa protesta reći šta misli nakon sjednice u petak. Upotrebljavajući svoje lice za Evropu, objasnio je da te stvari nijesu baš u nadležnosti vlade, ali ,,poštujući ozbiljnost skupa i organizatora, imajući u vidu da su u pitanju lideri opozicije i poslanici crnogorskog parlamenta, prema njihovoj inicijativi će se odnijeti krajnje odgovorno”.

Ranije je mnogo slikovitiji bio predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. ,,Usvajanje posebnog zakona, koji bi poništio rezultate predsjedničkih izbora, izazvalo bi presedan koji bi ukinuo smjenjivost vlasti u Crnoj Gori”. Ostatak svijeta mislio je da bi na taj način smjenjivost vlasti bila uvedena.

,,Ako bi se usvojio takav zakon da parlamentarna većina može poništavati rezultate izbora nikada ne bi došlo do smjene vlasti u Crnoj Gori”, precizirao je Krivokapić. Kad parlamentarna većina projektuje izbore i zloupotrebljava državne resurse kako bi projekciju realizovala, valjda je sasvim u redu.

Komentarišući Krivokapićevu izjavu Miodrag Lekić je ocijenio da zahtjev opozicije za odbranu Ustava i poništavanje prevare nije presedan. Politički i pravni presedan je to dozvoliti. ,,Ponavljanje i nekažnjene izborne krađe sprečavaju ostvarivanje demokratskog principa smjenjivosti vlasti”. On je kazao da očekuje konstruktivan doprinos predsjednika Skupštine ,,vjerujući da demonstracija njegovog autonomnog djelovanja u posljednje vrijeme, u interesu principa ustavnosti i zakonitosti, nije bila sezonskog, prolaznog karaktera”. Lekić je u četvrtak pred zaključivanje ovog broja Monitora neuobičajeno dugo, sat i po, razgovarao sa Krivokapićem. Stižu dojave da nakon tog razgovora nije isključena neka vrsta saradnje opozicije sa SDP-om, i da Crna Gora možda ulazi u novu političku fazu. Krivokapić je, prema našim izvorima, prihvatio zahtjeve opozicije uključujući i onaj da se na dnevni red stavi predlog zakona o poništenju predsjedničkih izbora. Kad se pažljivije pogleda vidi se da je saradnja potrebnija SDP-u nego opoziciji. Svejedno ne treba žuriti sa optimizmom.

Uglavnom, još nije sasvim umrla nada u to da će se SDP odlijepiti od DPS-a. „Ukoliko SDP bude dosljedna sa ostalim snagama koje se zalažu za izlazak iz krize, onda postoje izgledi da svi zajedno nešto napravimo”, rekao je funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović.

I lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević pozvao je SDP da izađe iz vlade. ,,SDP ima najveću odgovornost za stanje u zemlji. Odmah neka napuste lažnu Vladu koja je formirana na bazi masovne pljačke i zloupotreba. Ovo nije priča o vlasti i opoziciji. Ovo je priča o državi”. Medojević smatra da je Đukanovićev DPS ista smetnja državi kao Bulatovićev DPS 1998.

Da u SDP–u ima onih kojima nije do vječitog druženja sa DPS-om, nije tajna. (Vidi box)

Mladi Demokratskog fronta organizovali su nekoliko akcija pred evropskim ambasadama. Zamolili su ih da ne podržavaju mafiju. Inicirano je i organizovanje nenasilnog marša na Cetinje na dan inauguracije Filipa Trećeg Takozvanog.

Nije lako smijeniti pobijeđenu vlast. Crnoj Gori je neophodna saradnja svih antirežimskih snaga. Nema malih i velikih poteza – svi su važni.

DŽAVID ŠABOVIĆ, FUNKCIONER SDP-A
Imam dokaze da su za Vujanovića glasali odsutni

Džavid Šabović, poslanik i funkcioner SDP-a, u izjavi za Monitor ocjenjuje: ,,Bilo bi licemjerno da SDP ide na inauguraciju Filipa Vujanovića jer smo od početka bili protiv njegove kandidature, išli na Ustavni sud i pozvali svoje članstvo, koje nas je u najvećoj mjeri poslušalo, da ne izlazi na izbore. Time smo stekli ogroman politički kapital, podigli rejting i, nadam se zatvorili usta analitičarima i anketarima o našoj snazi. Sve to staviti na kocku zbog Vujanovića bilo bi političko samoubistvo. Na organima partije predložiću, zahtijevati, moliti i tražiti da se ne ide. Ja neću”.

Šabović ocjenjuje da je Crna Gora zapala u tešku političku krizu i ponavlja da osnovano sumnja da je bilo krađe na predsjedničkim izborima. ,,Ako zatreba, imam i dokaze da su na pojedinim biračkim mjestima glasali ljudi koji sigurno nijesu bili tu”. Naglašava da njemu i njegovoj partiji odgovara da se utvrdi istina.

Na pitanje šta misli o pozivima SDP-u da izađe iz vlade, Džavid Šabović kaže da o tome treba razmisliti. ,,Ne može se više pričati o ugroženosti države – to više nećemo ni da pričamo, ni da slušamo. Važnija je, recimo, priča o KAP-u. Uvijek sam glasao protiv koalicije sa DPS-om, da na izbore idemo sami. U toj priči nijesam usamljen, ali uvijek se, prilikom glasanja, pojavi neki razlog za ‘još ovaj put'”.

Za primjer

U samo jednom danu Vujanoviću je stiglo 11 čestitki povodom najnovijeg mandata, objavili su podobni mediji. I dok u izjavama evropskih i ostalih važnih zvaničnika u Crnoj Gori cvjeta raj na zemlji, u njihovim zvaničnim izvještajima često je znatno drugačije. U godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2012. godinu Stejt department je, pored ostalog, uočio nedostatke u primjeni vladavine prava, korupciju na visokom nivou, nepotizam i slabu kontrolu nad konfliktom interesa.

U izvještaju piše da se žene, etničke i vjerske manjine, osobe sa invaliditetom, suočavaju sa značajnom diskriminacijom, dok su LGBT i Romi, Aškalije i Egipćani posebno stigmatizovani.

,,Ostali problemi u vezi sa poštovanjem ljudskih prava uključuju prekoračenje ovlašćenja nad pritvorenicima, pretrpane i trošne zatvore, maltretiranje medijskih radnika, ograničenja slobode okupljanja, sveprisutnu korupciju, odbijanje zahtjeva za slobodan pristup informacijama, brakove između romske djece i trgovinu ljudima”. U izvještaju se podsjeća da su u većini slučajeva korupciju otkrili mediji i nevladine organizacije, a ne državni organi.

Posmatrači su uvjereni da su javni tenderi u građevinarstvu, trgovini, poljoprivredi i informacionim tehnologijama često namješteni kompanijama sa političkim uticajem. Piše da su korupcija u policiji i neodgovarajući vladin uticaj na policijsko postupanje i dalje problem. Takođe se navodi i da su mnogi javni službenici uključeni u korupciju u zdravstvu, obrazovanju i privatizaciji.

U izvještaju se detaljno opisuje slučaj prijetnji i napada na Oliveru Lakić, kraj suđenja u slučaju Jovović-Mugoša, suđenje za paljenje vozila Vijesti, tužba Ane Kolarević protiv Monitora, Vijesti i Dana, kao i drugi napadi iz prošle godine. Ukazuje se da su mjere tajnog nadzora zloupotrebljavane za kritičare vlasti, ali i za strane diplomate.

Samo nekoliko dana nakon što je londonski Ekonomist objavio da pada indeks demokratije u Crnoj Gori, institut Ekonomist intelidžens junit, analitičko krilo lista Ekonomist objavljuje da rezultati koje je ostvario DPS na parlamentarnim i predsjedničkim izborima pokazuju da ta partija više nema dominantnu poziciju. List podsjeća da su u oktobru prošle godine, DPS i njegovi saveznici prvi put od 2001. izgubili apsolutnu većinu.

Miloš BAKIĆ