Povežite se sa nama

MONITORING

KAKO SE ZLOUPOTREBOM ZAKONA OTIMA OPŠTINSKA ZEMLJA: Kneževiću poklonjen plac u Pržnu

Objavljeno prije

na

Dok se u medijima plasiraju informacije o finansijskom krahu Atlas grupe, poslovne imperije biznismena Duška Kneževića, njemu u Budvi ide sve bolje. Početkom avgusta uspio je da se pod posebnim, povlašćenim uslovima, domogne atraktvine zemljišne parcele u srcu turističkog naselja Pržno, nadomak ekskluzivnog ljetovališta Miločer, vrijedne 4.000.000 eura.

Riječ je o lokaciji koja je prije tridesetak godina izuzeta od mještana za potrebe izgradnje malog poslovnog centra sa apotekom, poštom, ambulantom, prodavnicom, koja se vodila na nekadašnji SIZ za komunalne poslove. U oronulom centru Knežević je prije nekoliko godina kupio poslovni prostor površine oko 600 kvadrata, da bi na osnovu tog posjeda i dogovora sa drugim vlasnicima lokala, planirao izgradnju novog poslovnog centra na cijeloj parceli koja je u vlasništvu Opštine i Mjesne zajednice Sveti Stefan.

Za potrebe Duška Kneževića koji se predstavio kao investitor, novim DUP-om Pržno-Podličak na opštinskoj lokaciji, čije se pojedine parcele vode kao voćnjaci i njive prve klase, ucrtava se gabaritni stambeno-poslovni kompleks, sa zgradama visokim do četiri sprata i podzemnim garažama na dva nivoa.

Projekti novog centra napravljeni prije dvije godine mogu se vidjeti na sajtu Atlas grupe, sa unaprijed objavljenim podacima o veličini pripadajućeg placa i investicionom partnerstvu sa Opštinom. Planovi pravljeni na osnovu raznih dogovora i obećanja, nedavno su realizovani.

Na posljednjoj sjednici SO Budva, glasovima odbornika vladajuće koalicije DPS-SDP, te podrškom takozvanih samostalnih odbornika, bivših članova Pozitivne CG, uz tri glasa iz opozicije, donijeta je Odluka o prenosu prava na nepokretnostima na 13 katastarskih parcela ukupne površine 4.109 metara kvadratnih, preduzeću Atlas invest Doo iz Podgorice, radi formiranja urbanističke parcele UP 45 u skladu sa navedenim DUP-om.

Pored ustupanja zemljišta bez nadoknade, investitor je istom odlukom oslobođen plaćanja komunalnih taksi, koje za planirani kompleks iznose oko dva miliona eura. Kada se zna da je tržišna cijena urbanizovanog gradskog zemljišta u Pržnu 1.000 eura za kvadrat, ispada da su Kneževićevoj firmi odbornici donirali punih šest miliona eura.

Atlas invest je dužan da Opštini zauzvrat preda 535 kvadrata izgrađenog i opremljenog poslovnog prostora i 100 garažnih mjesta u podzemnoj, dvospratnoj garaži, namijenjenih za potrebe mjesne zajednice i mještana Pržna.

Budvanski odbornici odavno nisu legalizovali ovako „uspješan” posao. Trampili su 4.000 kvadrata državne zemlje na ekskluzivnoj lokaciji za par stotina kvadrata i parking prostore, čija je pozicija spornom odlukom jasno definisana. Opštinski parkinzi su na drugom, nižem niovu, koji se kopa ispod nivoa mora, dok su bolja mjesta rezervisana za investitora.

DUP-om je predviđen kompleks bruto izgrađene površine od 7.072 m2. Međutim, opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora i održivi razvoj, Atlas invest je već uputio zahtjev za izmjene i dopune važećeg detaljnog plana.

Na njihovom sajtu navodi se brojka od 15.300 kvadrata stanova u zgradama poređanim u „dva fronta”, sa osam zasebnih vila sa luksuznim apartmanima površine od 60 do 300 m2, sa bazenima na prostranima terasama i krovovima.

Zemljište je Atlasu ustupljeno bez javnog nadmetanja koje propisuje Zakon o državnoj imovini.

Prema članu 40. Zakona na koji se Odluka o prenosu prava poziva, „prodaja i davanje u zakup stvari i dobara u državnoj imovini vrši se javnim nadmetanjem ili na osnovu prikupljenih ponuda a izuzetno neposrednom pogodbom”. I to u slučajevima „kada je vlasnik katastraske parcele dužan da trpi promjene granica urbanističke parcele prema planu parcelacije (dokompletiranje urbanističke parcele)”.

U Slučaju Pržno izvršena je gruba zloupotreba Zakona o državnoj imovini i postupka dokompletiranja parcela.

Atlas invest u ovom slučaju ništa ne trpi i nema zemljišnu parcelu koju bi kompletirao. Ne trpi ni Opština. To je ono kad vlasnik posjeduje većinu zajedničke parcele, pa dokupi ostatak, 10, 50 ili 150 kvadrata. Atlasu je nedostajalo svih četiri hiljade kvadrata na kojima je ucrtan kompleks. Površina zemljišta pod njegovim objektima je svega 500 kvadrata.

Dokompletiranje se vrši prodajom opštinskog zemljišta čiju vrijednost procjenjuju službe Ministarstva finansija. U Pržnu se to nije dogodilo. Odlučeno je da se napravi ugovor o zajedničkom ulaganju Opštine Budva i Atlas investa, čime je Kneževiću omogućeno da zemlju ne plati. Nigdje se ne pominju bivši vlasnici ovih njiva i voćnjaka.

Po ugovoru o zajedničkom ulaganju Opština daje vrijedni zemljišni kompleks i lišava se milionskog prihoda od komunalija da bi dobila 500 kvadrata kancelarijskog prostora za potrebe lokalne mjesne zajednice. Biće to, svakako, najskuplje kancelarije na Jadranu.

Opština ne traži ni uobičajenih 25 odsto korisne površine u ovakvim građevinskim dilovima, pa se može govoriti o višestruko štetnom ugovoru i poklanjanju državne imovine. Garažni prostor ionako ne ulazi u bruto površinu.

Prilikom prošlogodišnjeg pokušaja da se Atlasu ustupi ovo zemljište, nezadovoljni predstavnici MZ Sveti Stefan izdali su saopštenje kako će objaviti imena onih funkcionera koji po njihovom saznanju treba da dobiju stanove u Atlasovom kompleksu po obavljenom poslu.

Na posljednjoj sjednici Skupštine njihovi su protesti utihnuli. Jedan od razloga zašto je odluka „glatko” prošla bio je tajming rasprave i glasanja po ovoj tački dnevnog reda. Izjašnjavanje je zakazano zorom, u osam sati ujutro, kada mnogi odbornici nisu bili prisutni, dok je glasanje obavljeno kasno uveče, u paketu sa ostalim tačkama dnevnog reda.

Tako je Opština ušla u neravnopravno partnerstvo sa biznismenom koji je u ozbiljnim finansijskim problemima. Na teritoriji Opštine Budva Atlas grupa posjeduje sedam atraktivnih lokacija na kojima je planirana izgradnja stambenih, poslovnih i hotelskih kapaciteta od oko 200.000 kvadrata. Nijedna još nije realizovana, ali je svaka pod bankarskom hipotekom na ime dugovanja koja se mjere milionima eura..

Investicija u Pržnu nije jedina u kojoj je vlasnik Atlas grupe ostvario partnerstvo sa Opštinom.

Dokompletiranje urbanističkih parcela pokazalo se kao pravi put i „legalan” način otimanja vrijedne opštinske zemlje, koji su na području budvanske rivijere iskoristili mnogi moćnici, tajkuni i uticajni političari.

Opština je zajedno sa Jadranskim sajmom, dijelom poslovnog carstva Duška Kneževića, osnovala firmu EXPO Budva, kojoj je prinijela parcelu od 1.423 m2. Ni to nije pomoglo da investicija krene. Umjesto obećanog sajamskog centra, i hotela sa onoliko zvjezdica, ogoljeni plac pored Slovenske plaže zvrji zapušten i neuredan. Budvanska opozicija podnijela je krivičnu prijavu državnom tužilaštvu u vezi sa aranžmanom EXPO.

Dokompletiranje se priprema i na budvanskom Trgu Republike, nadomak Starog grada. Na obodu Trga nalazi se zgrada Atlas banke koja zauzima prostor od 460 kvadrata. To je nedovoljno da podmiri apetite investitora koji je planirao da na ovoj lokaciji u centru Budve izgradi kulu od deset spratova. Zato je parcela koju zahvata Trg Republike planom parcelacije DUP-a Budva centar spojena sa Kneževićevom parcelom u jednu urbanističku parcelu, na kojoj je ucrtana zgradurina ogromnih gabarita. Slijedi postupak dokompletiranja u kome će Atlas banka svoju parcelu višestruko uvećati na račun javnog prostora koji je vlasništvo države, odnosno građana Budve.

Vjerovatno nema sličnog primjera u kome lokalna vlast glavni gradski trg pretvara u građevinski plac za gradnju profitabilnih, komercijalnih kvadrata. Da li je tako nešto Knežević mogao ostvariti na Trgu Slobode u Podgorici, koji je do nedavno bio prostrani parking, kao što je ovaj budvanski. Ono što se u Budvi dešava sa javnim prostorima, ne prolazi u drugim sredinama u kojima postoji snažna građanska svijest o vrijednosti i značaju slobodnog, kultivisanog prostora, za život ljudi u gradovima. Budvanski Trg Republike označen je kao Blok 2, na kome je planirana izgradnja stambenog solitera sa 12.556 m2.

Placevima povlaštenih investitora dodaju se i javni parkinzi, trotoari, parkovi. Jedan od većih gradskih parkinga prodat je Boru Lazoviću, doskorašnjem šefu budvanskog DPS-a. Dokompletiranjem u više navrata on je višestruko uvećao svoju osnovnu parcelu u blizini Starog grada, da bi na koncu uzeo i javni parking, za potrebe gradnje dva nebodera. Lazović se širio po principu koji je patentiran u Budvi: imam oko 500 kvadrata koje ću dokompletirati sa opštinskih par hiljada, koji se dobiju lagano, bez konkurencije i plaćanja tržišne cijene zemljišta. A često i na rate.

Baš kao i njegovo susjed, podgorička kompanija ICL Inženjering, kojoj je mala sopstvena parcela za gradnju četiri solitera. Investitoru koji je napravio betonsko ruglo u centru Budve, Opština je pritekla u pomoć i pridodala prostor javnog parkinga i trotoara.

Na udaru su i parkovi, rijetke zelene oaze u turističkoj metropoli. Gradski park u Budvi objedinjen je u jednu, jedinstvenu urbanističku parcelu sa katastraskom parcelom na kojoj se nalazi zgrada Zeta filma, koja je u vlasništvu biznismena Brana Mićunovića. Time se Mićunoviću omogućava primjena visokih urbanističkih parametara i gradnja solitera sa preko 23.000 kvadrata prostora razne namjene na placu od 2.300 m2. Prednost jedinstvene UP je i u tome što vlasnik jednog njenog dijela ima pravo da od Opštine zahtijeva da mu proda dio koji mu nedostaje.

Da li će Duško Knežević kupiti budvanski Trg Republike a Brano Mićunović gradski park, pouzdano se ne zna. Ali mogu, ukoliko to požele.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo