Tokom tri i po mjeseca, samo na području kolašinske opštine, ubijene su dvije životinje koje su zaštićene zakonom. Dok u lovačkim društvima tvrde da dobro čuvaju lovišta, ekolozi nastoje da afirmišu ideju o neophodnosti privremenog moratorijuma na lov. I jedni i drugi znaju da je krivolov odavno organizovan i unosan biznis
Policija je, kažu nezvanično u kolašinskom Odjeljenju bezbjednosti (OB), na tragu da otkrije ko je, minulog vikenda, ranio srnu u blizini Međuriječja. Odstrijeljena srna je uprkos tome što su je prolaznici, koji su je našli na magistrali, dovezli do veterinara u Podgorici, uginula. Sredinom novembra u Nacionalnom parku (NP) Biogradska gora ubijen je jelen. Policija je u tom slučaju pokazala efikasnost, pa su počinioci ubrzo otkriveni i procesuirani. Odstrjel te dvije zakonom zaštićene vrste životinja izazavao je pažnju javnosti, ali sagovornici Monitora strahuju da se za mnoge učinke krivolovaca nikad ne sazna.
„Zaista smo maksimalnu pažnju posvetili otkrivanju počinilaca krivolova u NP, i ranije i sada kada je ranjena srna. Na tragu smo da uskoro otkrijemo počinoce u tom slučaju i javnost će ubrzo biti obaviještena o tome”, kažu nezvanično u NP.
Ne kriju da su prilikom identifikacije grupe krivolovaca iz Berana, koji su odstrijelili jelena u NP, imali mnogo opstrukcija. Opstrukcije su, kažu, uglavnom, dio svake istrage koja se odnosi na krivolov. U policiji objašnjavaju da je riječ o organizovanim, iskusnim grupama, koje se na razne načine dovijaju da izbjegnu i lovočuvare i policiju.
Postojeći sistem kontrole lova u Crnoj Gori ne funkcioniše, ocjenjuje novinar Vuk Vujisić za Monitor. On kaže da je krivolov postao „unosan biznis”.
„Kao novinar istražujem krivolov u Crnoj Gori i moram istaći da se tu radi o organizovanom kriminalu, jer cijela jedna mreža ljudi učestvuje u toj krivičnoj aktivnosti. Ne radi se tu samo o pojedinačnim slučajevima, već je lov zaštićenih vrsta i onog što je zabranjeno postao egzotični unosni biznis. Na nekoliko mjesta u Crnoj Gori možete u restoranima jesti srnetinu ili meso drugih zaštićenih vrsta. Problem je što se na taj oblik očigledno organizovanog kriminala ovdje, nažalost, ne gleda kao na nešto strašno, već kao na prekršaj“, kaže on.
Sistem (samo)kontrole u lovačkim društvima, tvrdi Vujisić, takođe, ne postoji. Lovačka društva, pokazalo se, objašnjava on, ne uspijevaju na adekvatan način da zaštite lovišta ni od svojih članova ni od drugih. Među lovcima su često, kaže sagvornik Monitora, „pripadnici službi”. Vujisić ocjenjuje da „strastveni lovci ne mogu adekvatno čuvati lovišta”.
„Mnogi ljudi u Crnoj Gori imaju problem sa grupama lovaca, koje su postale toliko moćne da maltretiraju seljane i stočare. Imaju vrlo često zaštitu policije, jer, po nekom običaju, u svakom društvu ima i pripadnika službi i nekog ko će „čuvati leđa“ ljudima iz tih grupa. Kako ne bismo više gledali ubijene trudne srne, sove, vidre, orlove i ostale zaštićene vrste, mora se uspostaviti novi sistem kontrole lova. To treba da radi država i oni ljudi kojima je zakon preči od lovačke strasti i zarade od tog egzotičnog biznisa”, objašnjava Vujisić.
On upozorava na još jedan problem u lovištima. Uzgajanje divljih svinja i njihovo nekontrolisano razmnožavanje zarad treniranja lovačkih pasa, tvrdi Vujisić, „dovelo je do narušavanja balansa u .prirodi”. Nekontrolisano razmnožavanje divljih svinja, siguran je on, dovodi na teren i brojnije grupe krivolovaca. Vujisić je među onima čiji je stav da bi lov na određeni period trebalo zabraniti.
„Država mora pokazati snagu i volju da se izbori sa tom vrstom organizovanog kriminala i negativnom pojavom, dok još nije kasno. Oni koji su do sada vodili sektor zadužen za lov moraju biti smijenjeni. Rendžerska služba i pojačana kontrola, kao i strože kazne bile bi rješenje, a do tada bi trebalo na kraći period zaustaviti lov”, zaključuje on.
Međutim, u kolašinskom Lovačkom društvu Rovca tvrde da su rijetki registrovani lovci koji krivolove. Miličko Bulatović, predsjednik tog društva, koje je zaduženo za čuvanje i dijela opštine gdje je nađena ranjena srna, kaže da lovačka društva obavljaju stalan nadzor i kontrolu nad lovištima.
„Bez obzira na sve mjere koje se preduzimaju, dolazi do neželjenih pojava. Vrlo je bitna saradnja sa policijom i tužilaštvom kada je krivolov u pitanju. Bez njihove pomoći društva su nemoćna da suzbiju krivolov. Sa sigurnošću mogu potvrditi da je krivolov u našim lovištima sveden na najmanju moguću mjeru, ali, svakako, dešavaju se pojedinačni slučajevi. To je naročito evidentno u pograničnim djelovima lovišta”, kaže Bulatović za Monitor.
Lovište Rovca, tvrdi on, ima veliki problem sa lovcima iz susjednih opština – Podgorice, Nikšića i Danilovgrada. Teren je, objašnjava Bulatović, vrlo teško iskontrolisati od neželjenih upada. Nekoliko puta su, tvrdi on, tražili podršku od resornog ministarstva kako bi se uspostavio red u tim pograničnim djelovima.
„Krivolovci se kreću vrlo organizovano i uglavnom upadaju na prostore gdje ima više divljači, u rezervate i zabrane. Opremljeni su terencima, sofisticiranom nišanskom optikom, kamerama, radio stanicama… Najviše se krivolov dešava upravo u periodima kada je zabran lova, jer u tom periodu lovci nijesu na terenu. Bez obzira na pojedinačne slučajeve, možemo sa sigurnošću reći da je krivolov sveden na najmanju moguću mjeru upravo zahvaljujući dobroj organizaciji lovačkih društava”, kaže on.
Lov plemenite divljači, u okviru granica lovišta, objašnjava Bulatović, svodi se samo na organizovani lov na srndaća. To se, navodno, kako kaže sagvornik Monitora, dešava u junu ili julu i dozvoljeno je odstrijeliti jednu do dvije životinje. No, ni tada, tvrdi on, lovci ne smiju pojedinačno da idu na teren.
„Sada, na primjer, lov je potpuno zabranjen na sve vrste životnja. Doskora je bio dozvoljen organizovan lov u lovištu na lisicu. Tokom dva ljetnja mjeseca praktikuje se takozvani organizovani lov na srndaća. Broj srdnaća koji se ubiju nijedne godine ne prelazi dva. Naravno, podrazumijevana je zabrana lova na zakonom zaštićene vrste“, tvrdi predsjednik LD Rovca.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prije nekoliko mjeseci dalo je negativno mišljenje na zahtjev za pokretanje peticije putem koje bi se građani izjasnili o uvođenju privremenog moratorijuma na lov.
Uvođenje moratorijuma na lov, osim Centra za istraživanje ptica (CZIP), NVO koja je formalno predala zahtjev za peticiju, tražila je još 61 organizacija, među kojima Green Home i Parkovi Dinarida.
Pored toga, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Aleksandar Stijović izjavio je da se ne zalaže za zabranu lova. Umjesto toga, predložio je alternativne mjere za koje nije potreban moratorijum, poput povećanja broja inspektora na terenu, praćenja upotrebe lovačkih pasa, povećanja kaznenih naknada i sveukupnih kampanja podizanja svijesti.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice