Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

Vladina odluka da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra izazvala je velika negodovanja kod starih zakupaca. Posebno zbog povećanja cijena početnih naknada zakupa, te novog načina bodovanja prijava na tenderima po kom oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama –  neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda

Odluka o raspisivanju javnog poziva za zakup plaža na Crnogorskom primorju, na osnovu pravilnika o Izmjenama i dopunama Programa  privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 – 2028. godine kojeg je Vlada donijela 11. februara, izazvao je pravu buru nezadovoljstva među dosadašnjim korisnicima u pojedinim primorskim opštinama.

Javno preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi, objavilo je u ponedjeljak 17. februara Javni poziv za zakup 96 kupališta na području budvanske rivijere. Dan kasnije isto je učinjeno i za plaže na području Bara i Ulcinja, zatim Tivta i Kotora.

Riječ je o javnim kupalištima, dugim prirodnim pješčanim plažama, stjenovitim uvalama i novoizgrađenim malim terasama, kojih na Crnogorskom primorju ima ukupno 563, uključujući nova 74 gradska kupališta izgrađena u organizaciji JP Morsko dobro.

Za 70 hotelskih kupališta biće raspisan tender za novi zakup nešto kasnije, kada se završi posao iznajmljivanja javnih kupališta. Izuzetak čine plaže koje su pod dugoročnim investicionim ugovorima.

Svi ugovori o zakupu kupališta na cijelom primorju su nevažeći. Tender nije bio raspisan prošle godine zbog kašnjenja nadležnog ministarstva sa usvajanjem dokumentacije, zato su odlukom Vlade ugovori sa starim zakupcima po drugi put bili aneksirani. Prethodno su na isti način produženi ugovori 2023. godine, nakon čega je Državna revizorska institucija (DRI) upozorila Vladu da se gube prihodi od zakupa obale zbog produžavanja ugovora sa cijenama i uslovima iz 2019. godine., i dala preporuku da se to ispravi.

Protiv odluke da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra glasali su potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Ministri iz redova Demokrata i ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, nisu učestvovali u glasanju, dok su ostali članovi Vlade podržali ovu odluku.

Premijer Milojko Spajić dao je zeleno svjetlo za objavu javnog poziva za zakup plaža uprkos brojnim upozorenjima od strane dugogodišnjih zakupaca, ugostitelja i primorskih opština da tender u februaru  ostavlja malo vremena za pripremu plaža sa novim zakupcima i pod izmijenjenim uslovima. Ugrožen je, kazali su, ne samo početak sezone, već i cijela sezona, jer plaže zbog tenderske procedure i trajanja cijelog procesa ne mogu biti spremne na vrijeme.

Međutim, ono što je izazavalo najveće negodovanja kod starih zakupaca bilo je povećanje cijena početnih naknada zakupa, te novi način bodovanja prijava na tenderima po kojem oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama, neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda.

Najglasniji tim povodom bili su zakupci i lokalni političari u Opštini Ulcinj. Uoči objavljivanja tendera organizovali su protest ispred prostorija Morskog dobra u toj opštini, sa kojeg je poručeno da zbog novih tenderskih uslova razmišljaju i o blokadi trajektne linije Kamenari – Lepetane. Predstavnici Opštine Ulcinj istakli su da je planirano povećanje početnih cijena zakupa – najveći udar na njihovu ekonomiju u istoriji ove najjužnije opštine, te da će nova cjenovna politika JPMD za korišćenje morskog dobra, dovesti do nesagledivih posledica.

„Stari zakupci plaža ugovore doživljavaju kao da su to ugovori sa njihovim precima i da im je to od nekoga ostalo, ne vodeći računa da ima još građana koji bi željeli da možda pruže bolje rezultate. Za to služe tenderi“, kazao je ministar Slaven Radunović, čije je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine propremilo Program privremenih objekata u zoni morskog dobra.

Cijene naknada za korišćenje crnogorskih plaža uvećane su za 30 odsto.

“Početne cijene zakupa će biti dosta više, a kroz licitacije doćićemo do većih iznosa. Minimalna korist za državu biće 15 miliona eura, očekujemo da to bude i do 30 miliona”, istakao je Radunović.

On je kazao i da su premjeravanjima došli do podataka da su skoro sve plaže u Ulcinju imale duplo više kvadrata, nego što je bilo navedeno u ugovorima. Pitanje dosadašnjeg zakupa plaža u Ulcinju je, kako kaže, stvar koja je više za državnog tužioca.

“Angažovali smo geodetsku kuću koja je premjerila sve plaže. Utvrđeno je da su plaže u Ulcinju bile zauzete duplo više od ugovora, to treba da se ispita, ali ne mogu reći i da su zakupci krivi za to“, saopštio je. Kazao je kako je zbog pitanja oko promjene režima korišćenja kupališta u prethodnom periodu bio pod velikim pritiscima.

“To je jedna polumafijaška situacija, mi moramo to da iskorijenimo i radimo na tome. Na prethodnim tenderima su se javljale i kriminalne grupe koje su ucjenjivale druge ponuđače, kako bi povukli aplikacije. To više neće biti moguće u Crnoj Gori. Ovog puta samo spremili tenderske uslove na kojima moj rođeni sin preko veze ne bi mogao da dobije ništa”, upozorio je Radunović.

On je kazao da je to borba protiv hajdučije, te da je „oko 30 odsto zakupaca iz kriminalnih struktura“.

Izmjenama starih praksi uvedena je obaveza da ponuđač mora dostaviti uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojom potvrđuje da nije pravosnažno osuđivan za krivična djela koja su posebno navedena. Međutim, dozvoljeno je učešće na javnoj licitaciji licima protiv kojih se vodi sudski postupak. Ukoliko u toku trajanja ugovora zakupac bude  osuđen za neko od tih krivičnih djela, ugovor će biti raskinut.

Na ovakvo rješenje reagovali su u Udruženju zakupaca ulcinjskih kupališta.

„Ovim se otvara put i licima protiv kojih se vodi sudski postupak, ljudima iz kriminalnog miljea, da uzmu naše biznise“,  kazali su iz Udruženja.

Dosadašnji zakupci tvrde da će novi cjenovnik za korišćenje morskog dobra uticati na cijene usluga na plažama, plažnog mobilijara, hrane i pića, te da će se to uveliko odraziti na turističku sezonu.

Načelnik službe za kontrolu morskog dobra Srđan Radić, je s druge strane,  gostujući na TV Vijesti u emisiji Boje jutra, kazao da bi pitao korisnike da li su oni podizali cijene svojih usluga od 2019. godine.

„Ogromne su promjene cijena plažnog mobilijara na nivou cijelog primorja u proteklom periodu. Na osnovu preporuke DRI mi smo povećali cijene za 30 odsto dok je stopa inflacije od 2019. bila 40 procenata. Zbir početnih naknada na poslednjem tenderu bio je 9,5 miliona eura dok je na ovom javnom pozivu 13,5 miliona“, kazao je Radić.

Malo se govori o tome koliko je državne teritorije zauzeto bespravno. Na plažama se vodi neki paralelni  život bez ikakve kontrole. Plažni barovi pretvaraju se u restorane i diskoteke. Zakupci koriste mnogo više prostora nego što je ugovorom predviđeno i ne ostavljaju slobodan dio pijeska bez mobilijara.

„Komisija Morskog dobra koja je radila program privremenih objekata i Atlas crnogorskih kupališta, i snimila cijelu obalu, ustanovila je da zakupci koriste mnogo veću površinu kupališta, od one koja je u ugovorima. Na primjer, plaćali su oko 10.000 m2 a koristili preko 20.000 kvadrata. To je naslijeđen stari sistem“, naveo je Radić.

On je iznio podatke kako ni postojeći objekti ne odgovaraju onima iz ugovora. Obilaskom terena ustanovljeno je da to više nisu plažni barovi sa terasom nego ogromni ugostiteljski objekti, restorani od po 1.000 kvadrata sa terasama do 2.000 m2. I to se godinama tolerisalo.

Crnogorske plaže pretvorene su u zonu ekskluzivnog biznisa koji se mjeri desetinama miliona eura. To se vidi po cijenama zakupa pješčanih kvadrata koje se licitiraju. Najveći prihod donosi 13 kilometara duga Velika plaža u Ulcinju, podijeljena na 32 kupališta. Pojedina kupališta kreću u nadmetanje sa početnom cijenom od  124.000 eura, ostala po nekoliko desetina hiljada eura, na godišnjem nivou.

Budvanske plaže, u odnosu na povšinu parcela, imaju veće cijene. Sto dužnih metara bečićke plaže blizu Rafailovića, startuje sa početnih 77.730 eura. Zanimljivo je da ostrvo Sv. Nikola učestvuje na tenderu sa 6 kupališta. Jedna od plažica najvećeg ostrva na Crnogorskom primorju, dužine 212 metar, površine 7,5 m2, licitaciju počinje sa 38.493 eura za jednu turističku sezonu.

Branka PLAMENAC

Bojkot u Ulcinju

U  Ulcinju se nalazi čak 56,3 odsto teritorije kojom gazduje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. Ulcinjani već tri decenije negoduju zbog postojanja te institucije koje je bilo, kako navode, slivnik za legalno isisavanje novca iz te opštine.

Raniji predsjednik Opštine Omer Bajraktari je u aprilu prošle godine Ustavnom sudu uputio Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o morskom dobru. Na odluku najviše pravne institucije u državi se još čeka.

“Za tri decenije je Morsko dobro prihodovalo iz Ulcinja 50 miliona eura, a uložilo jedva 3-4 miliona. I  to što je investirano, urađeno je polovično“, kaže predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka.

Posebno se ukazuje na činjenicu da se već godinama vrši rekonstrukcija Velike skele ispod  ulcinjskog Starog grada, koja još nije završena, kao što se, na primjer, stalno tvrdi da će se obaviti uređenje pješačke staze od hotela “Albatros” prema Velikoj plaži, kroz Borovu šumu.

U Ulcinju je na poziv nevladinih organizacija i udruženja prošle sedmice zbog Vladninog predloženog Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra u opštini Ulcinj do 2028. godine bio organizovan i protesni skup, prijetilo se blokadama. Lokalna samouprava je iskazala nezadovoljstvo i  istakla da poslanik Albanske alijanse više neće podržavati Vladine predloge u Skupštini. To, međutim,  nije pokolebalo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.  Kao ni to što je potpredsjednik Vlade Nik Đelošaj najavio da će Predsjedništvo Albanskog foruma do kraja ovog mjeseca zbog tendera za ulcinjske plaže odlučiti da li će ovaj politički savez ostati u Vladi Milojka Spajića ili će je napustiti.

Svi objekti na državnoj imovini su precizno izmjereni, cijene zakupa  povećane, pa će se od ovog tendera inkasirati bar dva puta više novca  nego godinu ranije. U Ulcinju se, međutim, strahuje da će se  nakon toga cijene usluga neminovno povećati, što bi moglo dodatno ugroziti konkurentnost ove destinacije.

Mustafa CANKA

Dok bolnice javnog zdravstva kubure sa magnetnim rezonancama,  Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) je tokom prošle godine za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama. Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura

Nikšićka i bjelopoljska, dvije najveće opšte bolnice u Crnoj Gori, više od dvije godine čekaju obećane aparate za magnetnu rezonancu (MR). Tenderi su raspisani ali i poništeni. Posljednji put u avgustu prošle godine kada nije podnijeta nijedna ispravna ponuda i ponuđači su isključeni iz postupka javne nabavke.

Cijela procedura kreće ispočetka, pa će ove bolnice u novom postupku tražiti aparate za magnetnu, vrijednosti od po milion eura, drugačije specifikacije, jer su prethodno poručeni već prevaziđeni. Iz Ministarstva zdravlja još su planirali kupovina MR aparata za Klinički centar Crne Gore (KCCG) i KBC Kotor.

Crnogorsko javno zdravstvo raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu koja su u funkciji. Tri ima Klinički centar, od kojih je jedan u Dječijoj klinici, jednu magnetnu rezonancu ima KBC Berane, dok je jedan novi uređaj namijenjen Opštoj bolnici u Baru u fazi instalacije.

Dok javno ne nabavi svoje, građani ove usluge koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO)je tokom prošle godine, za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama.Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura.

Preglede i liječenje osiguranika Fonda za zdravstvo u privatnim klinikama država je 2023. godie platila ukupno oko 2.700.000 eura. Najviše novca je i tokom te godine plaćeno klinici Hipokrat za preglede magnetnom rezonancom – 820 hiljada eura, značajno više nego ove.

U maju prošle godine ova klinika podnijela je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SPO) protiv direktora Fonda zdravstva Vuka Kadića zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja.

Advokat Hipokrata tada je tvrdio da se Kadić zbog ove prijave sveti toj privatnoj klinici i odbija da im isplati novac za pružene usluge magnetne rezonance pacijentima.Kadić je, s druge strane, odbacivao optužbe da je riječ o ličnoj osveti već da Hipokrat ne poštuje ugovor pa su neovlašćena lica izvodila preglede građana, zbog čega im novac nije isplaćen.

Većinski vlasnik poliklinike Hipokrat je crnogorska državljanka Marija Vujačić, sa udjelom od 70 odsto. Udio od 20 odsto kontroliše srpski državljanin Draško Vuković a ostatak od 10 odsto crnogorski državljanin Krsto Knežević. Tokom 2023. Vlada je razmatrala mogućnost kupovine cjelokupnog poslovanja privatne zdravstvene ustanova (PZU) Hipokrat u Crnoj Gori.

Hipokrat je tužio Kadića za zloupotrebu službenog položaja, uz obrazloženje da je na javnom pozivu za pružanje zdravstvene usluge iz radiološke dijagnostike, FZU izabrao i Moj lab u kome on radi kao specijalista radiologije.

Vlasnici PZU Moj lab su sa po trećinu udjela Branimir Martinović, vlasnik Glosarija koji ima monopol na uvoz ljekova u Crnu Goru, Dragan Bokan, vlasnik Volija i Milan Mijović, bivši dierektor KCCG.

Glosarij je zastupnik i ovlašćeni distributer za preko 90 odsto ljekova koji se prodaju u Crnoj Gori. Ova firma ima decenijski monopol u ovom unosnom poslu jer za preko 90 odsto tendera u sistemu javnih nabavki unaprijed poznat dobavljač, a to je Glosarij.

Kadićev prethodnik, Dragoslav Šćekić je krajem 2021. pozvao tužilaštvo da ispita ko je i kako doveo zdravstveni sistem u podređen i kontrolisan položaj. Ukazao je da državni Montefarm ne može vršiti uvoz, već sve ljekove mora da kupuje od veledrogerije Glosarij, koja je po tom osnovu fakturisala 114 miliona eura u prethodne dvije godine.

U Kadićevom imovinskom kartonu se vidi da je tokom 2022. godine, kada je postao vd direktor Fonda, radio u PZU Moj lab za mjesečnu platu od 2.250 do 3.605 eura. I tokom cijele 2023, kada je postao direktor Fonda, Kadić radi u Moj lab, a plata mu mjesečno varira od dvije i po do 7.300 eura. Na sajtu Moj laba može se vidjeti da je i dalje zaposlen tamo.

Pored magnetne rezonance javnom zdravstvu nedostaju i mnogo šta drugo, pa su liječenje i dijagnostika naših građana u inostranstvu tokom prošle godine koštali oko 14,3 miliona eura. Oko 80 odsto pacijenata upućeno je u susjednu Srbiju.

Tokom 2024. godine Fond je odobrio 3.795 uputnica za liječenje, kontrolu i dijagnostiku.

Najviše pacijenata, pojašnjavaju, upućeno je na liječenje – 2.889 osiguranika, 779 je u inostranstvo moralo da putuje zbog dijagnostike, dok je 530 otišlo na kontrolu.

Na liječenje u zdravstvene ustanove van Crne Gore upućuju se osiguranici za stanja i oboljenja koja ne mogu uspješno da se liječe ili dijagnostikuju u našim zdravstvenim ustanovama, a postoji mogućnost za izlječenje primjenom najsloženijih naučno priznatih metoda koji su potvrđeni u ljekarskoj praksi.

Iz FZO je od ukupno 3.795 uputnica najviše odobreno za zdravstvene ustanove u Republici Srbiji – 2.889, dok je za Tursku upućeno 637 pacijenata.

Posmatrano po zdravstvenim ustanovama, najviše uputnica odoboreno je za Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Beograd, gdje je upućeno 572 djece, 464 pacijenta upućeno je u Klinički centar Srbije, na  Univerzitetsku dječju kliniku u Beogradu upućeno je 386 osiguranika.U tursku kliniku Acibadem prošle godine upućeno je 379 osoba, u Memorial-Istanbul 258, a u Institut za ortopedsko-hirurške bolesti Banjica u Beograd 245.

Najveći broj osiguranika iz Crne Gore i dalje se upućuje u Tursku, najčešće na PET/CT dijagnostiku. Na tu vrstu dijagnostike najčešće se šalju onkološki pacijenti, godišnje više stotina, a Crna Gora i dalje jedina u regionu nema PET skener, za razliku od Srbije, Republike Srpske, Makedonije, Albanije.

Ranije najave da će PET skener, koji je ključan za dijagnostiku pacijenata sa tumorima, biti instaliran u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) do kraja 2023. godine, nijesu se obistinile.

Komentarišući troškove liječenja u inostranstvu, direktor FZO Vuk Kadić je kazao da Crna Gora kao mali sistem ne može razvijati sve grane medicine i da je u određenom broju slučajeva praktičnije pacijente poslati u specijalizovane centre u inostranstvu.

Stanje se sporo mijenja pa je i u 2018. godini na liječenje u inostranstvo upućeno 3.842 osiguranika, što je na približno istom nivou kao i 2024, a koštala su oko 7,5 miliona eura. U 2019. godini bilo je oko 3.000 uputnica ukupno, a troškovi su iznosili 8,9 miliona.Prošle godine, da ponovimo, 3.795 pacijenata, za koje je liječenje i dijagnostika u inostranstvu plaćena blizu 14,3 miliona eura.

Predrag NIKOLIĆ