Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO SE POŠTUJE ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA U CRNOJ GORI: Hrana kao vojna tajna

Objavljeno prije

na

U zagrebačkoj Kući Evrope hrvatska evroparlamentarka Biljana Borzan i direktorica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile su prije nekoliko dana rezultate analize kvaliteta naizgled istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analiza je pokazala da je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvalitetu i da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, objavio je poratl Index.hr pod naslovom Hrvati jedu smeće od hrane i skupo ga plaćaju.

Radilo se o vrlo osjetljivom i značajnom istraživanju, a analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditovanim laboratorijima, a nakon dobijenih rezultata Hrvatska agencija za hranu formirala je radnu grupu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo, kazala je Gross-Bošković.

Istraživanje je pokazalo da kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 odsto) nije nađena razlika ni u kvalitetu ni u cijeni. Kod 54 osto proizvoda utvrđena je razlika u kvalitetu, a više od 60 odsto proizvoda bilo je skuplje na hrvatskom tržištu.

,,Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice, Woody hrenovke od pilećeg i ćurećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu rađene su od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog ćurećeg i pilećeg mesa”, objasnila je Borzan.

Borzan je takođe navela primjer Hipp dječje hrane. Pokazalo se da taj proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji dio povrća i veći dio riže od njemačkog proizvoda.

,,I ovo istraživanje je, kao i ranija evropska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava više od 80 odsto naših građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rješavanju ovog problema na nivou EU”, kazala je Borzan, dodajući da su ti rezultati poslani povjerenici Evropske komisije za zaštitu potrošača.

Ova informacija, kao poučan primjer odgovornosti nadležnih prema potrošačima u Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije, podstakla nas je da provjerimo kakav je odnos prema potrošačima u Crnoj Gori.

Zakon o zaštiti potrošača Crne Gore propisuje da poštrošač mora biti uvijek obaviješten o svemu što je u njegovom interesu, a posebno kada je u pitanju hrana. Isto to definiše i Zakon o bezbjednosti hrane u članu 15 . A član 17 glasi: ,,Ukoliko postoji opasnost da određena hrana ili hrana za životinje može predstavljati rizik po zdravlje ljudi ili životinja, Ministarstvo poljoprivrede je dužno da bez odlaganja, putem štampanih ili elektronskih medija, obavijesti javnost o vrsti hrane ili hrane za životinje, riziku koji ona predstavlja, kao i o mjerama koje se preduzimaju ili će biti preduzete za sprječavanje, smanjivanje ili uklanjanje tog rizika”.

Imamo, kako se vidi, propise po uzoru na evropske. A da li se oni poštuju?

,,Posljednje informacije pokazuju da odgovorni iz nadležnih organa koji su, prema članu 17 Zakona o bezbjednosti hrane, dužni da informišu građane, kriju podatke u kojim objektima i koje firme nude prstace (zaštićene školjke) koji se ne smiju naći u prometu, a nadležne inspekcije umjesto krivičnih prijava izdaju prekršajne naloge, čak ne podnose ni prekršajnu prijavu. A ti isti neće javno da saopšte ni ko je uvezao zamrznuto nebezbjedno pileće meso i iz koje države. Iz ovoga nije teško zaključiti ko koga i zbog čega štiti, iako je u pitanju zdravlje ljudi, koje je najpreči i najveći javni interes”, kaže, u razgovoru za Monitor, donedavna glavna veterinarska inspektorka Crne Gore, a sada veterinarska inspektorka Mirjana Drašković.

Tako se nadležni ponašaju u Crnoj Gori za razliku od zemalja EU, uključujući i njenu članicu Hrvatsku.

,,I u drugim državama u okruženju informisanost potrošača o bezbjednosti hrane na mnogo je većem nivou nego u Crnoj Gori. I ne samo da se dosljedno sprovode propisi, već pojedine države iz okruženja, kao što je na primjer Hrvatska, sprovode detaljna ispitivanja hrane proizvedene u EU, a koju uvoze. A kako je kod nas možemo samo da nagađamo jer naši potrošači ne mogu dobiti ni elementarne, zakonom propisane informacije o hrani i rizicima od hrane, a o nekim ispitivanjima, kakva su nedavno obavili Hrvati, a prije njih Česi, Slovaci, Mađari i Poljaci, u Crnoj Gori niko i ne razmišlja. Ali se zato tvrdi, čak i onda kada druge mnogo veće države, sa razvijenom naukom, tehnikom i laboratorijama utvrde razloge da zabrane uvoz iz određenih država, na primjer Brazila, da je kod nas sve bezbjedno”, kaže Drašković.

Naravno, visoku cijenu zbog ovakvog neodgovornog odnosa inspekcija i ostalih nadležnih organa u Crnoj Gori prema zakonskim propisima snose potrošači, dakle oni koji su najmanje krivi i koji to plaćaju onim najdragocjenijim – svojim zdravljem.

Monitor je pisao da je krajem marta ove godine tadašnja glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković pozvala crnogorske građane da ne kupuju pileće i goveđe meso iz Brazi-la, jer se ne može garantovati da je ono bezbjedno po zdravlje potrošača pošto se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizika i genetske modifikacije. Ona godinama upozorava da se iz te zemlje uvozi meso sumnjivog kvaliteta.

,,Ja sam to mogla da preporučim kao ekspert za bezbjednost hrane i glavni veterinarski in-spektor za bezbjednost hrane, jer sam znala da se ne može tvrditi da je meso iz Brazila bezbjedno zato što se ne ispituju svi parametri na koje obavezuje zakonodavstvo Evropske unije”, kaže Drašković.

Mnoge zemlje, pa i Evropska unija, zabranile su uvoz mesa iz Brazila.

O opasnosti mesa iz Brazila Drašković je informisala sve nadležne od Ministarstva poljo-privrede do Uprave za inspekcijske poslove, ali oni nisu ništa preduzeli u tom smislu. Preče im je bilo da kazne glavnu veterinarsku inspektorku.

,,Zbog mojih upozorenja proglasili su me za državnog neprijatelja i neznalicu, iako sam, pored ostalog, imala širom svijeta preko šezdeset stručnih obuka”, kaže Mirjana Drašković.

Da li će nadležni crnogorski organi slijediti primijer Hrvatske i uvažiti ova najnovija upozorenja inspektorke Drašković ili će se i dalje prema potrošačima hrane odnositi neodgovorno ostaje da se vidi.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo