Povežite se sa nama

MONITORING

Kako se kalio kapital

Objavljeno prije

12 godina

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Kada su, koncem osamdesetih, započeli uspon na vlast bili su kao od iste majke: mršavi džemperaši iz skromnih porodica. Danas, nakon dvije decenije neprekidne vladavine, teško da bi sami sebe prepoznali. Odnarođeni milioneri koji se sumnjiče za korupciju i organizovani kriminal, sa ful opremom sumnjivog porijekla: vile, jahte, skupi automobili, biznisi u zemlji i inostranstvu… Doktori snalaženja.

Ana, Milo i Aco Đukanović rođeni su u tipičnoj crnogorskoj porodici toga doba. Skromno i odmjereno. Glava familije postaje sudija Vrhovnog suda, pa sedamdesetih iz porodične kuće u Nikšiću prelaze u Titograd, gdje, kod željezničke stanice, od države dobijaju stan. Nakon osnovne i srednje škole podmladak Đukanovića počinje svoj uspon. Ka moći.

Milo Đukanović nije imao gotovo ništa. Nije bio ni punoljetan (17 godina) kada se učlanio u Savez komunista, 1979. Već tokom studija ekonomije u rukovodećim je organima omladinskih organizacija. Potom član CK SKJ. Na prvim višestranačkim izborima 1990, izabran je za poslanika, zatim slijedi prvo radno iskustvo – premijer. Onih godina koje počinju januarom, uz ostale mlade, lijepe i pametne, sa govornica je obećavao: ,,Umjesto raspodjele siromaštva mi nudimo mogućnost za sticanje materijalnih i duhovnih vrijednosti”. Ispostaviće se: sebi i svojima.

Dvije decenije i kusur kasnije, na Đukanovićevoj ruci je platinasti sat vrijedan 106.076 eura. Američki Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo (ICIJ) i Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva objavili su da Đukanović posjeduje ili kontroliše imovinu i dionice u vrijednosti od minimum 14,7 miliona dolara. Konstatuju: u suprotnosti je to sa njegovom državničkom platom, koja nikada nije prešla 1.700 dolara. Internet sajt Top 20 list Đukanovića je svrstao na 20. mjesto najbogatijih svjetskih lidera. Čuveni britanski list The Independent piše da Đukanović ,,vrijedi” 10 miliona funti, te da se obogatio na misteriozan način, jer sa platom oko 1300 eura spada među najlošije plaćene evropske premijere. No, sve indicije upućuju da sedmostruki premijer ima mnogo više. Mnogo.

Jedan je od četiri osnivača preduzeća Univerzitats D.O.O. čija je djelatnost, prema podacima Registra privrednih preduzeća, nespecijalizovana trgovina na veliko. Đukanovićevo je 25 odsto imovine zavedene na Univerzitats: 12.832 m2 parcela, stečenih po osnovu poklona(!), na kojima se prostire 14.651m2 Univerziteta Donja Gorica. Osnivač je (sa kumom Vukom Rajkovićem, udio: pola-pola) firme Global Montenegro koja se bavi konsultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. To preduzeće vlasnik je u katastru zavedene imovine u Budvi, Podkošljun, površine 20.229 m2. Važno: to je prostor koji je prošle godine zahvatio požar (slučajno?), a gdje Đukanović sa kumom Rajkovićem (uz mig Opštine i resornog ministarstva) sada kani izgraditi turističko-stambeni kompleks. Istom djelatnošću, konsultantskim aktivnostima, bavi se još jedna Đukanovićeva firma (udio 100% ) Capital invest. Premijer je, zajedno sa bratom i sestrom, vlasnik većinskog paketa Prve banke (osnovane 1901. godine), koja širom Crne Gore, na ekskluzivnim lokacijama, posjeduje ogromnu površinu parcela i nekretnina.

Đukanović na svoje ime posjeduje 193 m2 stambenog prostora, pod Goricom, od čega je 73 m2 dobio na poklon od brata Aca. Sjetimo se – prije tačno dvije decenije, 1992, Đukanović je saopštio svoj naum: ,,Tek ću da budem bogat kada budem prestao da se bavim politikom”. Istina, malo je poranio. Ipak, ostao je dosljedan sebi. Prije pet godina, poručio je: ,,Planiram da napravim puno posla i da zaradim puno novca”. Toga se i bojimo.

I brat Aco počeo je od nule. Pričao je – prvi novac zaradio je ,,kopajući kanale i istovarajući vagone” na željezničkoj stanici nedaleko od stana koji je otac dobio nakon preseljenja. To je imalo dublji značaj: ,,Radio sam to, pa kad su me zaboljela leđa, onda sam počeo da mislim”. Mlađi Đukanović je, dakle, hodajući dokaz da se razmišljanje isplati. Ostalo je legenda. Bio je studentski aktivista i organizator žurki na fakultetu. Osnivač jednog od prvih privatnih crnogorskih preduzeća Maraton, koje se bavilo priređivanjem i promocijom koncerata. Ne smije ostati zaboravljeno – bio je i član žirija državne televizije na posljednjem zajedničkom nastupu za Pjesmu Evrovizije. Pobijedila je Bebi Dol i Brazil, Španija, Kolumbija…

I Aco, naravno, sada je multimilioner: vlasnik desetina hiljada kvadratnih metara zemljišta, poslovnih i stambenih prostora, akcionar preduzeća (Rudnik uglja 10 odsto, Republički zavod za urbanizam i projektovanje 75 odsto), osnivač firmi… I banke. Prve. U njoj posjeduje 46,48 odsto akcija. Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo njegovo bogatstvo procijenio je na 167 miliona dolara. Prema svemu sudeći cifra je potcijenjena.

U Podgorici, zapisano je u evidenciji nepokretnosti, na njegovo ime upisano je zemljište površine 8.466 m2 i 6.926 m2 poslovnog prostora, sve stečeno kupovinom. Centar grada: dvospratna zgrada koja je nekada pripadala PTT-u Crne Gore u Ulici Braće Zlatičanina, poslovni prostori kod stadiona FK Budućnost, zgrada od 1300 m2 u kojoj je sjedište Prve banke; dio zgrade u naselju Kruševac… Tu su i parcele u Nikšiću, Rastoci – 3.350 m2. Aco nije zapostavio ni jug. Naprotiv: u Kotoru, Dobroti, na atraktivnoj lokaciji uz more, posjeduje 3.723 m2 zemljišta stečenog odlukama državnog organa i, nešto, kupovinom. Na tom lokalitetu njegovi su i spomenici kulture – dvospratna zgrada DPO, DSZ i SIZ-a, površine 291 m2, tri pomoćne zgrade i ,,ruševina porodične stambene zgrade”. Skupa 614 m2. Pisao je Monitor o tome: ,,Zašto je kulturno nasljeđe, u vlasništvu države, ustupljeno privatnom licu? Možda za prvoboračke zasluge mlađeg Đukanovića u onim godinama kada je po kiši puštao muziku na mitinzima bratove DPS”.

Za Aca sjever je – Kolašin. Tamo, u Smailagića Polju i Šljivovicama, tik uz sestrićevih (Edin Kolarević) četrdesetak hiljada, posjeduje ,,tek” 275.414 m2 šuma. Osnov sticanja – kupovina. Ima se. I Đukanovićeva firma Invest nova D.O.O. (građevinski radovi) čiji je, skupa sa izvjesnom Chercor Co Limited, osnivač (udio: pola-pola), u Herceg Novom posjeduje parcele površine 4.849 m2. Skoro isto toliko (4.885 m2) navedena firma posjeduje i u Baru, na prestižnoj lokaciji – Topolica. Upada u oči: u katastru nije zabilježen podatak o osnovu sticanja prava barskih parcela.

Na Prvu, čije je poslovanje više puta bilo pod ozbiljnim sumnjama, Aco je zaveo još ,,ponešto”: Ulcinj – 61,753 m2 parcela; Sveti Stefan i Petrovac – 14.500 m2 zemljišta; Budva – 2600 m2 parcela i 900m2 stambenog i poslovnog prostora; Herceg Novi – dvadesetpeti dio hotela Metalurg; Šušanj – 554 m2; Cetinje – objekat površine 186 m2; Šavnik – parcela od 13.000 m2; Danilovgrad – 2951 m2; Nikšić – 52.000 parcela i više od 1000 m2 stambenog i poslovnog prostora… Ima li kraja? Aca Đukanovića ima i u knjigama: Momir Bulatović u insajderskoj ispovijesti Pravila ćutanja bilježi da je Aco ,,bio ključni igrač u brojnim prljavim poslovima”.

I sestri Ani solidno ide u životu. Kolarevićka, nekada sutkinja (Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda), sada je advokatica koja zastupa 80 odsto svih stranih kompanija i pojedinaca koji posluju u Crnoj Gori. Bila je posrednik u najvećim (sumnjivim) privatizacijama: Telekom, Jugopetrol, Željezara, Avala… Posjeduje akcije Prve banke, bila je jedan od vlasnika prve privatne gimnazije Luča za djecu moćnika (godišnja školarina 5900 eura), jedna je od četiri osnivača firme Edu cons D.O.O. koja se bavi konsultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i upravljanjem. I ona, kao i braća, nekretnine za trku ima. Prema podacima iz katastra, u Podgorici posjeduje četri stana (214 m2, 80 m2, 53 m2 i 42 m2) i dva poslovna prostora (157 m2 i 86 m2 ). Ukupno 632 m2. Sitnica za sestru.

Prema izvještaju Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara Anino bogatstvo procjenjuje se na 3,5 miliona dolara. Sin Edin (Monitor je o tome detaljno pisao u prošlonedjeljnom tekstu Djeca dolaze) posjeduje biznise i nekretnine od Kolašina do Menhetna. Ostaće upamćene dvije njene izjave. Prva: ,,Da, vrlo sam moćna i uticajna”. I druga: ,,Ja sam čovjek od zakona”. I braća su ljudi od zakona. Premijer je, tako, više puta naglasio da je bogatstvo članova njegove porodice izraz njihove sposobnosti, a ne rođačkih veza. Sposobnost je čudo.

Privremeni lider DPS-a Svetozar Marović je, takođe, počeo skromno. Služba u Opštini, načelnik Uprave prihoda, predsjednik gradske vlade… Pa napredovanje po socijalističkoj vertikali: jednogodišnji mandat RK SSO Crne Gore (svakodnevno putovao na relaciji Budva – Podgorica), član Predsjedništva SK Crne Gore, generalni sekretar… Prisjećanja radi: stariji u partiji su mu prigovarali zbog nejasnog izražavanja i ,,strane terminologije”. Ali i zbog ljevičarskog buntovništva. Sada, on i njegovi posjeduju – Budvu i milione. U duhu samoupravljanja. Detalj: samo u jednom trenutku (2009) postao je bogatiji za 160 miliona eura kada je volšebno prijavio 816.928 metara kvadratnih zemlje u Budvi koje ranije nije pominjao. Umjetnička je filozofska duša. Tako su slike u njegovom posjedu procijenjene na 20.000 eura. Biblioteka (Markuze i društvo) mu broji 5.000 naslova.

Odakle su krenuli, a dokle stigli, u tekstu pomenuti i njima slični, lijepo oslikava slučaj potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića. Bivši direktor ANB-a i jedan od ljudi od najvećeg povjerenja Mila Đukanovića, nakon diplomiranja u Kragujevcu (1983), aktivizma u Savezu komunista, te radnog angažmana u Rudniku olova i cinka Brskovo, dobio je premještenje u Podgoricu. Osim namještaja iz stana u Mojkovcu, Marković je početkom devedesetih u glavni grad prenio i fiksne radijatore za centralno grijanje! Formirana je i istraga koja je utvrdila: ,,Radijatori nijesu sastavni dio stana, te se zbog toga ne mogu otuđivati”.

Nakon njihove dvije decenije Crna Gora najviše liči na pomenuti mojkovački stan.

Marko MILAČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo