Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kako pripitomiti divlju gradnju

Objavljeno prije

na

Nikada se u Ulcinju nije gradilo kao u prethodnih šest godina. Nicale su, kao pečurke poslije kiše, kuće, zgrade, vikendice. Odakle pare, niko nije pitao, kao, uostalom, ni za urbanističke dozvole.

URBOMAFIJA: Prema nezvaničnim podacima, čak 90 odsto objekata u Ulcinju je neplanski izgrađeno! Zbog toga najmanje polovina turističkog prometa ostaje u sivoj zoni. Dakle, ova stvar je potpuno izmakla kontroli, i to, prije svega, nečinjenjem opštinske uprave i Sekretarijata za urbanizam, u kontinuitetu, čitavih 20 godina, kao i, naravno, gramzljivošću i pohlepom samih Ulcinjana. Svaka površina postala je potencijalno građevna samo ako je investitor imao dobre odnose sa čelnicima lokalne ili republičke vlasti, a na ruku su im išli i zakoni, te posebno nepostojanje detaljnih urbanističkih planova.

Oni se decenijama ne donose upravo da bi se urbomafija bogatila, dok je grad pretvoren u vašarište, spavaonicu sindikalnih turista i u betonsku palanku, bez ikakve mjere i stila.

U tom opštem haosu, u kojem niko i ničim ne sprječava već podstiče bespravnu gradnju, vrhunac je trebalo da bude dostignut upravo ove godine kada je planirano da se snažnije krene sa trošenjem prostora Velike plaže. Stoga je razumljivo što je autor Master plana razvoja crnogorskog turizma, njemački ekspert Johan Fridrih Engel, još prije nekoliko godina upozorio da je Velika plaža u takvom stanju da se on ne bi usudio da tu dovede stranog investitora.

„Na jednoj strani zemlja pokazuje fascinantnu ljepotu i prirodu, a na drugoj tokom ljeta imate haos”, kazao je on i izrazio čuđenje da opština koja želi da živi od turizma može da dopušta takve stvari.

PRIPITOMLJAVANJE: Zato je taj urbanistički haos morao da se prelomi preko nečijih leđa. Za sada su to samo tri opštinska inspektora i jedan zapošljeni u Upravi za nekretnine koji su uhapšeni u februaru prošle godine pod sumnjom da su primali mito. I to u 23 slučaja, a u Ulcinju je nelegalno sagrađeno preko šest hiljada stambenih, ugostiteljskih i drugih objekata!?

Prema riječima sekretara za urbanizam u opštini Ulcinj Nazifa Hodžića, koji je prošle sedmice svjedočio na suđenju ovim ljudima, tokom 2008. godine, u ekspanziji gradnje, izdato je tek – desetak dozvola za gradnju!

Hodžić je istovremeno kazao da je na sastanku čelnika ulcinjske opštine donijeta odluka da se, zbog problema sa punjenjem gradske kase, udovolji svim investitorima.

„Odluka je donijeta i svi smo je potpisali da se primaju uplate od investitora za komunalije, a koji nemaju odobrenja za gradnju. To je uopštena odluka da se njima izađe u susret, odnosno da se napravi partnerstvo”, dodao je ulcinjski sekretar za urbanizam.

Ta izjava kao bomba odjeknula je Ulcinjem, jer se, kako tvrde pravnici, na taj način ušlo u zonu krivičnog djela.

Glavni državni inspektor zaštite prostora Nataša Brajović ponovila je da opštine nijesu u mogućnosti da izdaju građevinske dozvole na područjima za koja nijesu donešeni DUP-ovi.

„To je zakon i osnov za plaćanje komunalija. Nema drugog načina da se komunalije izračunaju niti da se plaćaju”, rekla je ona.

A legalan put i za punjenje kase i za ljepši grad bio je jednostavan. Trebalo je u opštinskom parlamentu samo usvajati detaljne urbanističke planove. U prethodne četiri godine u Ulcinju je donijet samo jedan jedini DUP!

„Za ovakvo stanje kriva je opština koja 25 godina nije radila reviziju DUP-ova, a bila je dužna da to čini svake pete godine”, rekao je Monitoru jedan poznati ulcinjski arhitekta. On kaže da je sada praktično nemoguće ‘pripitomiti’ divlje objekte.

HOTELI: Nedostatak DUP-a je ključni razlog što još nije počela obnova hotela Mediteran, koji je od Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera 2005. godine kupila kompanija Bećović. Ti ugledni iseljenici iz Amerike planirali su da to staro zdanje preurede i dovedu na nivo od četiri zvjezdice. U situaciji kada Ulcinju kao hljeb nedostaju kvalitetni hotelski objekti, to bi podiglo nivo turističke ponude, a zapošljenje bi našlo nekoliko desetina mladih ljudi.

Nedostatak urbanističkih planova je navodno i razlog što nije počela gradnja hotela Galeb, koji je prije dvije godine srušen. Prošle nedjelje je glavni arhitekta tog nekadašnjeg simbola ulcinjskog turizma, Miodrag Bevenja, optužio državne i opštinske čelnike da su, u sprezi sa pravosudnim organima i nekim arhitektima, „akteri tog sramnog poduhvata”.

To je nepodijeljeno mišljenje svih građana Ulcinja. Naime, svi su znali da tu još dugo neće biti napravljen hotel, a dozvolili su da se on brutalno sruši.

Tek prošle godine ministar turizma Predrag Nenezić je obavijestio javnost da je sredinom 2008. sklopljen aneks ugovora kojim se odgađa izgradnja srušenog Galeba.

KACEMA: Samo na maketama i bilbordima mogu se viđeti barke kako mirno stoje u lučici Kacema, podno Starog grada. To što je život neđe drugo, to što vjetar i morske struje tamo ne mogu biti naslikani, pretjerano ne zamara čelnike Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i lokalne samouprave koji su se dičili realizacijom ovog projekta. Pokazalo se da barke u toj maloj lučici nijesu sigurne ni dok duva punenat (jaki zapadni vjetar).

Iz JP „Morsko dobro” nastoje uvjeriti vlasnike čamaca da još čitav projekat još nije završen. Inače, tim projektom željela se nekako učiniti kompenzacija Ulcinjanima koji su očekivali da se pristupi decenijskim obećanjima o izgradnji marine. Pošto i toga nema, u Morskom dobru su se dosjetili da nekako legalizuju urbanistički haos koji su godinama mirno posmatrali na rijeci Bojani i da taj prihod ide u praznu opštinsku kasu. Samo dvadesetak od ukupno 442 vlasnika kućica na Bojani do sada su iskazali spremnost da plate naknadu za korišćenje državnog zemljišta. I to sve oni kojima su kućice ribarske. Njima je naknada 150 eura. Oni koji su uzurpirali na stotine kvadrata državne zemlje i koji bi trebalo da plate više od hiljadu eura, čekaju nagodbu.

Kako „Morsko dobro” već 18 godina suvereno gospodari najznačajnijim resursima Ulcinja, u taj scenario ne treba sumnjati.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo