Nikada se u Ulcinju nije gradilo kao u prethodnih šest godina. Nicale su, kao pečurke poslije kiše, kuće, zgrade, vikendice. Odakle pare, niko nije pitao, kao, uostalom, ni za urbanističke dozvole.
URBOMAFIJA: Prema nezvaničnim podacima, čak 90 odsto objekata u Ulcinju je neplanski izgrađeno! Zbog toga najmanje polovina turističkog prometa ostaje u sivoj zoni. Dakle, ova stvar je potpuno izmakla kontroli, i to, prije svega, nečinjenjem opštinske uprave i Sekretarijata za urbanizam, u kontinuitetu, čitavih 20 godina, kao i, naravno, gramzljivošću i pohlepom samih Ulcinjana. Svaka površina postala je potencijalno građevna samo ako je investitor imao dobre odnose sa čelnicima lokalne ili republičke vlasti, a na ruku su im išli i zakoni, te posebno nepostojanje detaljnih urbanističkih planova.
Oni se decenijama ne donose upravo da bi se urbomafija bogatila, dok je grad pretvoren u vašarište, spavaonicu sindikalnih turista i u betonsku palanku, bez ikakve mjere i stila.
U tom opštem haosu, u kojem niko i ničim ne sprječava već podstiče bespravnu gradnju, vrhunac je trebalo da bude dostignut upravo ove godine kada je planirano da se snažnije krene sa trošenjem prostora Velike plaže. Stoga je razumljivo što je autor Master plana razvoja crnogorskog turizma, njemački ekspert Johan Fridrih Engel, još prije nekoliko godina upozorio da je Velika plaža u takvom stanju da se on ne bi usudio da tu dovede stranog investitora.
„Na jednoj strani zemlja pokazuje fascinantnu ljepotu i prirodu, a na drugoj tokom ljeta imate haos”, kazao je on i izrazio čuđenje da opština koja želi da živi od turizma može da dopušta takve stvari.
PRIPITOMLJAVANJE: Zato je taj urbanistički haos morao da se prelomi preko nečijih leđa. Za sada su to samo tri opštinska inspektora i jedan zapošljeni u Upravi za nekretnine koji su uhapšeni u februaru prošle godine pod sumnjom da su primali mito. I to u 23 slučaja, a u Ulcinju je nelegalno sagrađeno preko šest hiljada stambenih, ugostiteljskih i drugih objekata!?
Prema riječima sekretara za urbanizam u opštini Ulcinj Nazifa Hodžića, koji je prošle sedmice svjedočio na suđenju ovim ljudima, tokom 2008. godine, u ekspanziji gradnje, izdato je tek – desetak dozvola za gradnju!
Hodžić je istovremeno kazao da je na sastanku čelnika ulcinjske opštine donijeta odluka da se, zbog problema sa punjenjem gradske kase, udovolji svim investitorima.
„Odluka je donijeta i svi smo je potpisali da se primaju uplate od investitora za komunalije, a koji nemaju odobrenja za gradnju. To je uopštena odluka da se njima izađe u susret, odnosno da se napravi partnerstvo”, dodao je ulcinjski sekretar za urbanizam.
Ta izjava kao bomba odjeknula je Ulcinjem, jer se, kako tvrde pravnici, na taj način ušlo u zonu krivičnog djela.
Glavni državni inspektor zaštite prostora Nataša Brajović ponovila je da opštine nijesu u mogućnosti da izdaju građevinske dozvole na područjima za koja nijesu donešeni DUP-ovi.
„To je zakon i osnov za plaćanje komunalija. Nema drugog načina da se komunalije izračunaju niti da se plaćaju”, rekla je ona.
A legalan put i za punjenje kase i za ljepši grad bio je jednostavan. Trebalo je u opštinskom parlamentu samo usvajati detaljne urbanističke planove. U prethodne četiri godine u Ulcinju je donijet samo jedan jedini DUP!
„Za ovakvo stanje kriva je opština koja 25 godina nije radila reviziju DUP-ova, a bila je dužna da to čini svake pete godine”, rekao je Monitoru jedan poznati ulcinjski arhitekta. On kaže da je sada praktično nemoguće ‘pripitomiti’ divlje objekte.
HOTELI: Nedostatak DUP-a je ključni razlog što još nije počela obnova hotela Mediteran, koji je od Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera 2005. godine kupila kompanija Bećović. Ti ugledni iseljenici iz Amerike planirali su da to staro zdanje preurede i dovedu na nivo od četiri zvjezdice. U situaciji kada Ulcinju kao hljeb nedostaju kvalitetni hotelski objekti, to bi podiglo nivo turističke ponude, a zapošljenje bi našlo nekoliko desetina mladih ljudi.
Nedostatak urbanističkih planova je navodno i razlog što nije počela gradnja hotela Galeb, koji je prije dvije godine srušen. Prošle nedjelje je glavni arhitekta tog nekadašnjeg simbola ulcinjskog turizma, Miodrag Bevenja, optužio državne i opštinske čelnike da su, u sprezi sa pravosudnim organima i nekim arhitektima, „akteri tog sramnog poduhvata”.
To je nepodijeljeno mišljenje svih građana Ulcinja. Naime, svi su znali da tu još dugo neće biti napravljen hotel, a dozvolili su da se on brutalno sruši.
Tek prošle godine ministar turizma Predrag Nenezić je obavijestio javnost da je sredinom 2008. sklopljen aneks ugovora kojim se odgađa izgradnja srušenog Galeba.
KACEMA: Samo na maketama i bilbordima mogu se viđeti barke kako mirno stoje u lučici Kacema, podno Starog grada. To što je život neđe drugo, to što vjetar i morske struje tamo ne mogu biti naslikani, pretjerano ne zamara čelnike Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i lokalne samouprave koji su se dičili realizacijom ovog projekta. Pokazalo se da barke u toj maloj lučici nijesu sigurne ni dok duva punenat (jaki zapadni vjetar).
Iz JP „Morsko dobro” nastoje uvjeriti vlasnike čamaca da još čitav projekat još nije završen. Inače, tim projektom željela se nekako učiniti kompenzacija Ulcinjanima koji su očekivali da se pristupi decenijskim obećanjima o izgradnji marine. Pošto i toga nema, u Morskom dobru su se dosjetili da nekako legalizuju urbanistički haos koji su godinama mirno posmatrali na rijeci Bojani i da taj prihod ide u praznu opštinsku kasu. Samo dvadesetak od ukupno 442 vlasnika kućica na Bojani do sada su iskazali spremnost da plate naknadu za korišćenje državnog zemljišta. I to sve oni kojima su kućice ribarske. Njima je naknada 150 eura. Oni koji su uzurpirali na stotine kvadrata državne zemlje i koji bi trebalo da plate više od hiljadu eura, čekaju nagodbu.
Kako „Morsko dobro” već 18 godina suvereno gospodari najznačajnijim resursima Ulcinja, u taj scenario ne treba sumnjati.
Mustafa CANKA