Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO NASTAJU I NESTAJU KRIMINALNI KLANOVI: Smrt brža od policije

Objavljeno prije

na

Da li su smanjenju broja organizovanih kriminalnih grupa u Crnoj Gori više doprinijeli njihovi međusobni animoziteti i krvavi obračuni ili efikasan rad policije i pravosuđa

 

Učestali obračuni na našim ulicama nameću pitanje – koliko je kriminalnih grupa u Crnoj Gori, ko ih predvodi a ko, eventualno, smeta?

Dokument pod nazivom Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA), u kojem se navodi broj registrovanih organizovanih kriminalnih grupa (OKG) crnogorska policija, periodično, radi od 2010. godine. Prema prvom dokumentu (OCTA 2010) u Crnoj Gori bilo je registrovano 35 organizovanih kriminalnih grupa. Sledeće prebrojavanje (SOCTA 2013) pokazalo je, prema novodima Uprave policije, da se broj OKG smanjio na 20. Konačno, poslednji predstavljeni dokument (SOCTA 2017) registruje „samo“ 11 oranizovanih kriminalnih grupa.

„Mora se istaći da je broj organizovanih kriminalnih grupa tokom prethodnog perioda znatno smanjen“, pohvalili su se iz MUP-a predstavljajući dokument. Do smanjenja je, prema tadašnjem objašnjenju, došlo tako što su neke OKG prestale da postoje, neke su se udružile ili pripojile moćnima, dok su neke i razbijene, nakon preduzetih policijskih aktivnosti. Pošto te navode nijesu pratili precizniji podaci, javnost je mogla samo da nagađa da li su smanjenju broja OKG u Crnoj Gori više doprinijeli njihovi međusobni animoziteti i krvavi obračuni ili predani rad policije i pravosuđa.

Uglavnom, aktuelni direktor UP Veselin Veljović ni tada nije štedio pohvale na račun policije i Specijalnog državnog tužilaštva, tvrdeći kako je njihovim ofanzivnim pristupom spriječen značajan broj likvidacija.

Direktor UP tada je ponudio i neke opservacije o OKG i odnosu države prema njima. „Njihovu snagu i moć daje novac, jer bez te moći oni se ne bi bahato ponašali“, objašnjavao je Veljović, „potencijalna meta organizovanih kriminalnih grupa može da bude bilo ko zavisno od njihovih interesa. To smo prepoznali i to nećemo dozvoliti. Crna Gora ih nikada nije podržavala niti će ih podržati. Imamo ofanzivan odnos i prema njima i njihovim porodicama jer oni znaju da im se djeca bave kriminalom“, kazao je Veljović.

Ni jednim od OCTA dokumenata zvaničnici iz bezbjednosnog sektora nijesu objelodanili ko su osumnjičene vođe i članovi prebrojanih kriminalnih grupa. Za taj se podatak moramo vratiti u 2007. godinu, kada su zvaničnici ANB članovima Odbora za bezbjednost predstavili Plavu knjigu – sažetak saznaja na temu Ko je ko u crnogorskom podzemlju. 

Informacije iz Plave knjige istog su dana napustile skupštinsko zdanje, pa smo bili u prilici da saznamo kako se izradi tog dokumenta pristupilo pošto su zabilježili ,,pojave koje ranije nijesu bile karakteristične za Crnu Goru, a koje ukazuju na homogenizaciju u kriminogenom miljeu”. Kao rezultat istraživanja, saznali smo da u Crnoj Gori djeluje osam organizovanih kriminalnih grupa (klanova) – po dvije u Podgorici, Baru i Rožajama, a po jedna u Nikšiću i Beranama. Uz šverc narkotika, stoji u Knjizi, ,,crnogorske kriminogene strukture se sporadično bave i krijumčarenjem pojedinačnih komada oružja i eksplozivnih naprava, pri čemu je registrovana pojava da se određena količina narkotika trampi za oružje”.

Draž dokumentu dao je popis vođa pobrojanih klanova i njihovih najbližih saradnika.

Tada je, prema podacima ANB, crnogorskim podzemljem gospodarila barsko-budvanska grupa koju su predvodili Ljubo Bigović, pokojni Armin – Muša Osmanagić i Saša Boreta, dok su značajno mjesto u organizaciji koja se izdvajala po ,,brojnosti i organizovanosti, naplati reketa i vršenju krivičnih djela koja sadrže elemente terorističkih akata”, zauzimali Ljubo Vujadinović i Alen Kožar. Prema ocjenama ANB ta je grupa bila ,,najbrojnija i spremna za krivična djela koja iziskuju veći stepen organizovanosti, značajna finansijska sredstva i logistiku”. Ne treba biti analitičar podzemlja da bi se prepoznalo kako su, praktično, svi pomenuti suđeni za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića (suđenje će biti ponovljeno). Sa njima se na optuženičkoj klupi našao i jedan od navodnih vođa beranske OKG Milan Čila Šćekić. Izuzetak je pokojni Osmanagić koji je, istine radi samo nezvanično, dovođen u vezu sa ubistvom vlasnika i urednika Dana Duška Jovanovića.

Lokalna konkurencija ovoj ekipi, u vrijeme nastanka Plave knjige bile su kriminalne grupe okupljene oko braće Ivanović (Dragoslav i Duško) i nekadašnjeg boksera Veselina Bujića. Ivanovići su, u međuvremenu, prestali puniti stranice crne hronike. Bujić se po izlasku iz spuškog zatvora priklonio trenutno najjačem barskom klanu kojim je, do pogibije u saobraćajnoj nesreći, rukovodio Luka Đurović. Njegov sin Šćepan Bujić izdržava kaznu od 20 godina zatvora zbog ubistva braće Gojačanin 2013. (krajem 2018. policija mu je spočitavala da iz zatvora organizuje lanac zelenašenja).

Verzirani kažu kako od Đurovićeve smrti, u jesen 2013., klan predvode njegovi nekadašnji saradnici na čelu sa Milanom Vujovićem i Alanom Kožarom. Prema podacima iz SOCTA, članovi ove grupe tretiraju se kao saradnici klana Luke Bojovića, koji se trenutno nalazi u zatvoru u Španiji, ali i za osobe bliske „škaljarskom klanu“ kojim sada rukovode braća Jovan i Igor Vukotić, nakon što su njihovi prijatelji i saradnici Stevan Stamatović i Igor Dedović u januaru ubijeni u Atini, na očigled svojih porodica. Operativni podaci policije ukazuju i da Vukotićima u upravljanju klanom nesebično pomaže jedan od vođa barskog klana.

Ubistvom Armina Muše Osmanagića u septembru 2014. obezglavljen je, na neko vrijeme, drugi po snazi kriminalni klan u Baru. Tim klanom prema operativnim saznanjima policije sada komanduje njegov brat Adnan Osmanagić koji, nezvanično, godinama pokušava da osveti brata i ubije Jovana Đurovića, mlađeg  brata pokojnog Luke. Specijalno tužlaštvo tvrdi sud da je Osmanagić za ubistvo Đurovića Pećancu Enzanu Cirikoviću obećao 20.000 eura i audi A8. Spletom okolnosti, bomba koju je Ciriković u avgustu 2018. postavio pod Đurovićev motor nije eksplodirala i njihov plan nije uspio. Suđenje za ovo djelo je u toku.

Prema policijskim analizama Ljubo Bigović je, zbog teške bolesti i dugogodišnjeg boravka u pritvoru u ZIKS-u, izgubio najveći dio nekadašnjeg uticaja. Odavno se ne govori ni o Berancu Vuku Vuleviću, koji važi za slobodnog strijelca i, prema saznanjima policije, nema svoju kriminalnu grupu. Isti izvori tvrde da u Budvi i dalje najveći uticaj ima  klan Saša Borete. Iako se i on već godinama nalazi u zatvoru, to mu nije prepreka da ima kontrolu preko svog kuma Marka Ljubiše Kana. Operativno, i njihov šef je – Luka Bojović.

Od 2007. godine policija je na teritoriji opštine Bar registrovala postojanje makar još dvije organizovane kriminalne družine. Jedna, iza koje stoje braća Stojan i Vlado Sekulović iz Sutomora i danas je, kažu, aktivna. Policiji su, piše u dokumentu, zanimljivi zbog izrazito nasilničkog ponašanja. Klan Nikole Spasojevića  nestao je sa mape organizovanog kriminala u Baru  kada se njihov  šef  preselio u Pljevlja – gdje vodi brigu o familiji i imovini braće Darka i Duška Šarića.

Pomen braće Šarić dovodi nas do drugog dijela Plave knjige. Uz popis kriminalnih klanova i njihovih članova, ANB je tada sačinila i spisak ,,bezbjednosno interesantnih osoba” koje svoje kriminalne aktivnosti obavljaju ,,uglavnom u inostranstvu”. Na tom popisu su se, pored ostalih, našla imena braće Šarić, rožajskog statističara i hotelijera Safeta Kalića, bjelopoljskog biznismena i sportskog radnika Denisa Hele Durovića (u medijima se pominje kao vlasnik TV San, Euro komapani, preduzeća The lord of ring…).

Dosta toga se, u međuvremenu, promijenilo. Rožaje je pod kriminalnom rukom  Safeta Kalića, koji se nelegalnim poslovima bavi, uglavnom, van Crne Gore. Njegov klan zato nije u sukobu sa ostalim crnogorskim OKG. Bijelo Polje pripada Duroviću. Policija nema precizne podatke o njegovim aktivnostima, jer kraci njegovog djelovanja dosežu van Crne Gore. Kao visokorangirani kriminalac označen je i od bezbjednosnih službi BIH, jer važi za bliskog saranika kontroverznog Nasera Kelmendija. Vjeruje se da i ulcinjskim podzemljem, poznatom uglavnom po kamatašenju, vlada ogranak Kelmendijeve grupe.

Kada je riječ o Nikšiću, u posljednje vrijeme najviše se govori o klanu Ranka Radulovića, koji se udružio sa „škaljarcima“. Njemu i njegovim sljedbenicima  se sudi za pojedine likvidacije pripadnika kavačkog klana  ali i za planiranje ubistva koja nijesu stigli da obave. Na toj listi  našla su se i imena visokih policijskih službenika Duška Koprivice i Zorana Lazovića. SDT Milivoje Katnić je u više navrata ponovio kako su se na toj listi nalazili i on i njegov sin, ali se optuženim pripadnicima Radulovićeve grupe to, u optužnici ne stavlja na teret.

Pored Radulovićeve grupe u Nikšiću i dalje djelu grupacije koje se, prema operativnim podacima, bave švercom narkotika preko granice sa Bosnom i Hercegovinom ali i zelenašenjem.

U prvim OCTA dokumentima policijski analitičari ne pridaju pretjeranu važnost  tadašnjoj zagoričkoj grupi, iako su njeni članovi bili višestruki povratnici u raznim fizičkim i vatrenim obračunima. Pokazalo se da je ta procjena bila loša. Neki od njih priklonili su se kavčanima a neki škaljarcima i tamo, prema operativnim podacima, zauzimaju visokokotirane pozicije, poput Milića Minje Šakovića.

Zato su još tada (2013. godine) eksperti zapazili da su sukobi između OKG kulminirali, te da se krivična djela obavljaju naočigled velikog broja ljudi, uz opasnost da nastrada i neko ko se slučajno zatekne na mjestu zločina. Tada su posebno istakli pokušaj ubistva kada je za izvršenje djela trebala da bude korišćenja velika količna eksploziva, čija je upotreba mogla imati nesagledive posledice po život i zdravlje većeg broja ljudi. Eksploziv je trebalo da aktivira Veselin Pantović a meta je, i ako to nikad nije zvanično potvrđeno, bio Luka Đurović. Nakon hapšenja, inspektori su pronašli dvije eksplozivne naprave i Đurovićevu fotografiju. U dvije eksplozivne naprave bilo je 900 grama plastičnog eksploziva, jake razorne moći koje su  mogle da unište čitav blok zgrada. Uprkos tome, Pantović nije optužen za pripremanje ubistva. Na teret mu je stavljeno “samo” falsifikovanje dokumenata i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava, zbog čega je u podgoričkom Višem sudu osuđen na dvije godine zatvora!?

Pomalo čudan odnos pravosuđa prema osobama koje se terete za teške zločine, ili slove kao visokopozicionirani članovi OKG, svjedoči i nedavni slučaj puštanja na slobodu Cetinjanina N.K, kod koga je policija u nelegalnom posjedu pronašla zolju, automatsku pušku, pištolj i municiju. U istom kontekstu možemo posmatrati i činjenicu da je navodni vođa kavačkog klana,  Slobodan Kašćelan, uz jemstvo, pušten da se brani sa slobode iako se godinama nalazio u bjekstvu (početkom februara izručen iz Češke).

Prema podacima Uprave policije, na teritoriji Crne Gore od 1991. do 2019. godine dogodilo se 711 ubistava. Nerasvijetljena su 82 ubistva, dok za ostala policija tvrdi da ih je riješila. U dosta slučajeva počinioci su poznati, ali nedostupni istražnim organima. Od početka ove godine, koja nije obuhvaćena pomenutim izvještajem, desilo se još osam ubistava. Za poslednjih pet godina u obračunu klanova koji bijesni između kotorskih kriminalnih grupa „kavčana“ i „škaljaraca“ ubijeno je 46 ljudi među kojima i četiri nevine, slučajne  žrtve. Neki zločini su djelimično riješeni, a samo u nekoliko njih ubica je uhapšen. Uhapšen ali ne i optužen. Tek  treba dokazati da su krivi za ono što im se stavlja na teret.

 

ANB i uvoz klanova

Nakon ubistva premijera Srbije Zorana Đinđić, objelodanjene su informacije o specijalnom tretmanu čelnih članova Zemunskog klana, kriminalne organizacije koja je izvršila njegovo ubistvo, od strane ovdašnjih službi.(Ne)očekivano, niko od crnogorskih zvaničnika i rukovodilaca službi javne i tajne bezbjednosti nije komentarisao te podatke.

,,MUP Crne Gore, sa potpisanom garancijom ovlašćenog policijskog funkcionera, izdao je 1998. uredne dokumente – lične karte sa prebivalištima u Podgorici i Mojkovcu, pasoše, vozačke dozvole Ljubiši Čumetu Buhi, Zoranu Dući Spasojeviću i Milanu Kumu Lukoviću. Iako su svi već tada prolazili kroz krivične evidencije, ovdje su dobili i dozvole za nošenje pištolja koje je za sve njih preuzeo ovlašćeni policijski funkcioner”, pisao je Monitor nakon Đinđićevog ubistva, pozivajući se na svjedočenja novinara i političara iz Beograda. Objašnjenja ni danas nema.

 

Nikad čuli

U Plavoj knjizi iz 2007. godine nedostaju neke grupe i pojedinci koji su, vrijeme je pokazalo, to poprilično zaslužili. Tako na popisu nema pripadnika kotorskih (makar dva ili tri suprotstavljena klana) i pljevaljskih kriminalnih grupa. Zvuči  nevjerovatno da ANB u to vrijeme nije imala podatke o prekomorskim biznisima pokojnog kapetana duge plovidbe Dragana Frica Dudića, njegovih saradnika ali i neprijatelja iz Kotora.

Jednako je nezamislivo da ANB nije znala ništa o Naseru Keljmendiju i njegovim saradnicima iz Ulcinja. Bez adekvatne istrage ostali su navodi o vezama funkcionera tadašnjeg ANB sa kontraverznim BiH biznismenom kome je suđeno i za egzekucije suparnika iz privatnog i poslovnog života.

Konačno, jednostavno je bilo nemoguće sastaviti bilo kakav popis bezbjednosno interesantnih lica u Crnoj Gori a da se na njemu ne nađe mjesta za kontroverzne biznismene iz Budve: Marka Ljubišu Kana, Ivana Delića, Branislava Mićunovića i(li) Svetozara Marovića.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTESTI CETINJANA: Odgovori i odgovornost i dalje izostaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Cetinjani  ukazuju da  institucije i dalje ćute i pozivaju  na temeljnu istragu propusta i odgovornosti za dva masovna ubistva u tom gradu. Naglašavaju da su njihovi protesti  vapaj za pravdom i odgovornošću

 

 

Cetinjani i malobrojni građani drugih gradova već tri mjeseca po kiši i snijegu blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica – Cetinje noseći transparente na kojima su ispisana imena nedužno ubijenih Cetinjana, ali i  poruke – „Ne tražimo osvetu, tražimo odgovore“, „Markov i Mašanov zakon, štit a ne prazna obećanja“,  „Da nam đeca žive bezbjedno“… Traže odgovore zbog masovnog ubistva koje je prvog januarskog dana počinio njihov sugrađanin Aco Martinović ubivši 11 osoba prije nego je presudio sebi, ali i zbog zločina koji je dvije i po godine ranije na Cetinju počinio Vuk Borilović kada je u monstruoznom pohodu ubio desetoro. U oba masovna ubistva  stradala su  i djeca – na Medovini su ubijena dva dječaka Marko i Mašan, a krvavog prvog januarskog dana Janko i Vukan.

Protestanti ukazuju da  institucije i dalje ćute i pozivaju  na temeljnu istragu propusta. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću.

„Nijesmo ođe da ćutimo. Ođe smo jer nas boli. Bole nas ožiljci na srcu od 12. avgusta i 1. januara. Boli jer između ta dva masakra ništa nije urađeno da bismo mi živjeli bezbjednije. Naši protesti su i vapaj. Za pravdu, za istinu, za odgovornost. Naši zahtjevi su odavno svima poznati. Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor od onih koji su morali da reaguju. Makar jednim saopštenjem – pojašnjenjem šta se zapravo desilo. Je li zakazalo zdravstvo, tužilaštvo, sudstvo, policija, ili su u pitanju neki propusti u komandnoj odgovornosti? Samo huk tišine – to doživljavamo kao ignorisanje Cetinja i građana Crne Gore. To  vrijeđa žrtve ova dva masakra – poručio je Bajko Stanojević.

Prije tri dana građani Cetinja uputili su otvoreno pismo čelnicima cetinjske opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima. Pismom su zatražili istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da  Martinović i Borilović „slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba“.

„ Tri mjeseca svakodnevno, mi koji osjećamo potrebu za time, stojimo na Kruševo ždrijelo – Belveder, pokušavajući da skrenemo pažnju svima Vama koje smo birali, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, da smo samo zbog nestručnosti i neažurnosti, da ne kažemo nešto teže dok se ne dokaže, doživjeli dvije velike tragedije u našem gradu, navodi se u pismu.

Naglašavaju da tri mjeseca odgovora sa državnog nivoa nema, što, kako navode, manje boli od činjenice da na blokadama nema ni odbornika koje su birali . Pozvali su ih da se u nedjelju kao sugrađani pridruže protestu.

„Ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati na Kruševo ždrijelo – Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod! Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestonice, sve odbornike Prijestonice, preśednika i potpreśednike Prijestolnice“,  poručili su.

Nekoliko dana ranije, prošlog petka, u Prijestonici je odražna vanredna sjednica Skupštine na kojoj joj je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio da su svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja bili pokušaj da se dobiju odgovori na nezamislive tragedije.

„Međutim, da bi se zaista stvorio sistem otpornosti potrebna je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da zaključci Skupštine Prijestonice ne ostanu mrtvo slovo na papiru – poručio je Đurašković.

On je podsjetio je da je Skupština Prijestonice nakon tragičnog događaja početkom ove godine donijela niz zaključaka sa jasnim ciljem da se slična tragedija nikada više ne ponovi.

„Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti – ćutanje“,  kazao je Đurašković.

Za skoro tri godine, od prvog masovnog ubistva na Cetinju uslijedio je samo jedan optužni prijedlog.  Sredinom marta, cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Olivere Krivokapić i to zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina. Optužni prijedlog je, kako navode u saopštenju, protiv okrivljene, koja je bila i ovlašćeno lice za vođenje upravnog postupka, podnijet pred Osnovnim sudom u Cetinju, a zbog propusta u vršenju službe. Istog dana Krivokapić je podnijela krivičnu prijavu protiv tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva.

– Optužni predlog je neosnovan – što će se u postupku lako dokazati. Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled – navela je Krivokapić.

Sredinom januara premijer Milojko Spajić putem društvenih mreža objavio je informaciju da se sastao i razgovarao sa Majom Ljiljanić Popović, inicijatorkom “Markovog i Mašanovog zakona”, o važnim izmjenama u regulisanju posjedovanja oružja – strožim uslovima i kontrolama i kraćem trajanju dozvola, rigoroznijim kaznama za nelegalno oružje.

Spajić je rekao i da su kontaktirani američki partneri, kako bi im FBI napravio analizu obje tragedije na Cetinju  i da su dobili pozitivan odgovor sa političkog nivoa. Da li je urađena analiza i šta se u njoj navodi nije poznato.

Uslijedilo je raspisavanje, javni poziv za javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakona o oružju i municiji Markov i Mašanov zakon, koji je trajao do 24. februara. „Novi zakon stupa na snagu gdje će držanje, a posebno nošenje neobilježenog oružja biti najdrakonskije kažnjeno u Evropi, najavio je Spajić sa konferencije odražne 4. januara i poručio da prema tim ljudima neće biti milosti.

Početkom aprila objelodanjeno je da drakonske kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, koje je Vlada obećala nakon masakra na Cetinju kada je ubijeno 13 ljudi, ipak neće biti toliko oštre.

Umjesto plana da za nedozvoljeno držanje oružja  kazna bude godinu zatvora, to biti pola godine, dok za neovlašćeno nošenje oružja umjesto predloženih od tri do 10 godina, kazna biti od dvije do osam godina.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKIJALIŠTA CRNE GORE IZMEĐU GUBITAKA, SMJENA I NEIZVJESNOSTI: Pred kolapsom bez nove državne finansijske injekcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon višemilionskih gubitaka i loše zimske sezone, državno preduzeće Skijališta Crne Gore suočilo se sa smjenom izvršnog direktora, optužbama za netransparentno poslovanje i sve dubljom finansijskom krizom. Sindikat  traži hitnu reakciju Vlade kako bi se, tvrde, izbjegao potpuni kolaps  firme, koja je zavisnik od državne pomoći

 

 

Pored nedostatka snijega i višemilionskih gubitaka, minulu zimu u državnom preduzeću Skijališta Crne Gore obilježili su brojni, brižljivo skriveni sukobi između Odbora direktora (OD) i sada već bivšeg izvršnog direktora Đura Miloševića.  U iščekivanju da Vlada još jednom obezbijedi novčanu pomoć kako bi zaposleni u Ski centru Kolašin 1600, koji posluje u okviru SCG, primili zarade ovog i narednih mjeseci, OD je odlučio da razriješi Miloševića. I ta odluka je prošla bez saopštenja i zvaničnog obrazloženja, kao i bez objašnjenja razloga za imenovanje Bojana Medenice za novog izvršnog direktora SCG. On je  do sada bio rukovodilac Ski centra Kolašin 1600.

Iako to nijesu javno saopštili, doskorašnjem direktoru, kojem je mandat trebalo da traje do kraja godine, članovi OD zamjerili su više stvari, što je dokumentovano u zapisniku u koji je Monitor imao uvid. Između ostalog, navodi se da Milošević “duže vrijeme kontinuirano nije poštovao odluke OD, prvenstveno pravilnike o načinu korišćenja službenih automobila i o službenim putovanjima u inostranstvo”. Ti akti su, kako je objašnjeno u zapisniku, doneseni radi kontrole i smanjenja finansijskih troškova u društvu. Podsjećaju i da je za deset mjeseci prošle godine potrošeno čak 6.325 litara goriva.

“OD nije imao nikakav uvid u potrošnju goriva za zaposlene u upravi društva, tj. nije imao uvid u putne naloge, pri čemu se nije vodila nikakva evidencija utroška goriva. Takođe, iz bilansa stanja i uspjeha iz 2022. godine, primijećena je velika potrošnja po pitanju isplate dnevnica za službena putovanja, u iznosu od 18.659 eura. Takođe, u 2023. godini, potrošnja na dnevnice za službena putovanja iznosila je 8.448,30 eura. Nijesmo dobili obrazloženja gdje se putovalo, odnosno na koju vrstu službenih putovanja su trošena ova sredstva”, konstatovao je OD.

Milošević, navodno, nije redovno obavještavao OD o finansijskom stanju u državnom preduzeću na čijem je čelu bio. Bivšem direktoru zamjereno je i što nije blagovremeno djelovao po pitanju sanacije žičare K7, koja je još u proljeće minule godine oštećena radovima investitora na Planinskom centru Kolašin 1450, zbog čega taj šestosjed još nije u funkciji. Za razrješenje Miloševića, koji tokom minule sedmice nije odgovarao na pozive i poruke Monitora, jednoglasno su glasala sva tri člana OD-a.

Slična situacija desila se i usred zimske turističke sezone 2023/24, kada je tadašnji OD smijenio Miloševića, a dva dana kasnije, članove OD koji su donijeli tu odluku, razriješila je Vlada. Nakon toga, nastavile su se nesuglasice i sa novim OD-om, ali, takođe, daleko od očiju javnosti.

Prije posljednjeg Miloševićevog razrješenja,  promijenjen je i Statut preduzeća, u dijelu koji se odnosi na kvalifikacije potrebne za poziciju direktora. Na toj poziciji ubuduće može biti lice sa VI nivoom nacionalnih kvalifikacija i najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim pozicijama. Medenica zadovoljava te uslove. Za Monitor nije želio da komentariše razloge razrješenja prethodnika, ali je najavio nekoliko aktivnosti koje bi, kako tvrdi, trebalo da doprinesu boljoj finansijskoj situaciji u preduzeću.

Prema njegovim riječima, prvi korak će biti revizija u SCG, kako bi se “precizno utvrdili svi finansijski izazovi, ali i našli načini za njihovo rješavanje”. Najavljuje i plan reorganizacije koji će predstaviti Vladi.

“Prije svega, treba da vidimo gdje se tačno nalazimo u finansijskom smislu. Naravno, prioritet je da se zaposlenima obezbijede zarade za ovaj i naredne mjesece. Vladi ćemo predložiti plan reorganizacije, ali i predočiti kako namjeravamo da uštedimo. Ima mnogo prostora za uštedu, ali i za zaradu, posebno kada je riječ o marketingu. Aktivno pripremamo ljetnju turističku sezonu, a vrlo je vjerovatno da će već narednog mjeseca početi akcija prodaje loyalty ski pass-ova po vrlo povoljnim cijenama. Ima još mnogo ideja koje treba analizirati, a zatim i početi realizaciju. Određena zaduženja imam i od OD-a”, kazao je Medenica za Monitor.

Između ostalog, OD je novog direktora zadužio i da “nastavi da aktivno prati tužbene zahtjeve i sudske postupke koji su u toku i da blagovremeno podnosi regresne tužbe u zakonskom predviđenom roku za izgubljene dobiti društva”. Dobit su Skijališta izgubila, tvrde, “ zbog pogrešnog rada razriješenog izvršnog direktora”.

Medenica najavljuje i aktivan rad na projektu koji bi za narednu zimu obezbijedio “bar osnježavanje staza koje pripadaju novim ski liftovima ‘sidro’ i ‘tanjir'”. Medenica se sprema i za sastanak sa Sindikalnom organizacijom Ski centra Kolašin 1600. Kako u sindikatu kažu za Monitor, od Vlade i Ministarstva turizma očekuju “brz i precizan program izlaska iz krize i jasnu dinamiku isplata zarada radnika”. Na taj način, objašnjavaju, preduzeće bi zadržalo stručne i iskusne radnike.

“Smatramo da očuvanje zimskog turizma predstavlja strateški interes Crne Gore, te da je podrška Vlade i Ministarstva turizma u ovom trenutku od ključnog značaja, ne samo za radnike Ski centra, već i za čitavu lokalnu zajednicu i turističku privredu. Glavne zabrinutosti radnika u vezi sa trenutnom situacijom odnose se prvenstveno na njihovu egzistencijalnu sigurnost i stabilnost njihovih radnih mjesta”, objašnjavaju   u Sindikalnoj organizaciji.

Sindikat je u svom nedavnom saopštenju poručio da se “veliki broj zaposlenih u Ski centru nalazi u teškoj finansijskoj situaciji jer su kreditno zaduženi”. U značajnom broju slučajeva, podsjećaju, plata iz skijališta predstavlja jedini izvor prihoda u domaćinstvu, pa je “svaki prekid ili kašnjenje u isplati zarada direktna prijetnja njihovoj osnovnoj egzistenciji”.

Podršku Vlade vide u “nekom vidu pozajmice, kredita ili povećanja osnivačkog uloga”. Vlada je početkom novembra prošle godine donijela odluku o dodjeli nepovratne finansijske pomoći u iznosu od 100.000 eura SCG. Kako je tada saopšteno, riječ je o sredstvima neophodnim za redovno poslovanje preduzeća, s obzirom na gubitke tokom sezone 2023/2024. godine. Vlada je tom društvu u aprilu prošle godine takođe odobrila pomoć od 200.000 eura, kako bi isplatili zarade za taj mjesec.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) obavila je 2023. godine ispitni postupak u vezi s novcem koji je izvršna vlast dala toj državnoj firmi od 2017. do 2021. godine i donijela zaključak da je taj vid podrške bio usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći. AZK je ispitivala zakonitost pomoći koju su SCG dobila 2017. godine (blizu 13 miliona eura), zatim 2018. godine (250.800), 2019. godine (oko 650.000), te naredne dvije godine po 1,13 i 1,5 miliona eura.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MATA KANKARAŠA: Gimnazija kažnjava zbog javne riječi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala profesora matematike Mata Kankaraša zbog televizijskog gostovanja.  Uz obavezu da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom

 

 

,,Ja sam samo govorio javno ono što ostali govore tajno u Gimnaziji”, kaže za Monitor Mato Kankaraš, profesor matematike u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobodan Škerović”. Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala  Kankaraša zbog televizijskog gostovanja u vrijeme dok je ta ustanova bila u žiži javnosti.

Gimnazija je krajem prethodne godine imala punu medijsku pažnju, nakon otkrivanja seksualnog uznemiranja učenice od strane profesora Radomira Čečovića.  Slučaj je okončan tako što je profesor  ostao bez posla, a direktorica Gimnazije Biljana Vučurović razriješena zbog nepostupanja u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice.

Neposredno prije razrješenja direktorice, Kankaraš je govorio na ETV o stanju u Gimnaziji. Nakon tog gostovanja Vučurović, tada već bivša direktorica, podnosi inicijativu kojom traži da se pokrene disiplinski postupak protiv Kankaraša jer je u TV nastupu povrijedio njen ugled i dostojanstvo.

U obrazloženju se navodi da je Kankaraš govoreći o tome da je direktorica pogriješila jer je svojim postupcima pogoršala svoju sitruaciju, kazao: ,,Možda bi mogla da sačuva malo više obraza nego kako je učinjela”. Problematizuje se i to što je Kankaraš izjavio ,,…kako jedna majka može da bude tako otuđena od te stvari. Ako bih ja imao šćer i da je sad pošaljem u školu, hoće li jedan od pedeset godina da je smara kada završi tu školu, bi li ja bio srećan? To je odvratno… ko bi to mogao da prihvati… čovjek tako ne bi sa prostitutkom”. Vučurović navodi da su ovim pređene sve granice socijalno primjerenog ponašanja, analizirajući njen privatni život, nje kao majke, nanoseći štetu kako njoj, tako i ugledu njenih ćerki i njene porodice.

Kankaraš je pred disciplinskom komisijom izjavio da je zbog subjektivnog osjećaja tadašnje direktorice škole  svojim izjavama povrijedio njen ugled i čast to mogao biti osnov za pokretanje sudske parnice radi naknade štete zbog povrede časti i ugleda.

Umjesto suda, odlučila je Gimnazija.

Posljednjeg dana marta, vd direktor Gimnazije Zoran Pejović donosi odluku kojom je Kankaraš odgovoran za težu povredu radne obaveze jer je u TV emisiji vrijeđao kolege i tadašnju direktoricu Vučurović. Izrečena mu je novčana kazna u visini od 20 odsto mjesečne zarade za mjesec mart.

U odluci se navodi i da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom.

Kankaraš je u emisiji naveo da su profesori koji su na pres konferenciji aplaudirali tadašnjoj direktorici ,,njeni poltroni”. Kritikovao je elitizam i ranija saopštenja i javne nastupe u kojima se navodi da je podgorička Gimnazija najvažnija javna ustanova u Crnoj Gori: ,,Kao da je to škola koja je nesposobna da iškoluje nesposobnog ili nepismenjakovića! Iako ja iz svojih generacija i generacija koje trenutno školujem znam… koji kada maturiraju ne bi mogli dvije svezati! Ako vi završite ovu školu ne znači da ste vi nešto pretjerano… ja nemam takvo mišljenje, a volim je jer je bila moja škola, ali ne mogu da rečem da je bolja i da će svako iz ‘Slobodan Škerović’ biti bolji nego iz ostalih gimnazija”.

Kankaraš koji je u Gimnaziji zapošljen od februara 2023. kaže da je i ranije zbog svojih javno izrečenih stavova putem društvenih mreža imao problema sa upravom Gimnazije. Kritikovan je i kada je u junu 2023. govorio na protestu ispred Ministarstva prosvjete, u organizaciji Prosvjetne zajednice, koji je održan zbog tadašnjeg skandala aminovanja masovnog prepisivanja maturanata.

Smatra da se takav način sprječavanja iskazivanja mišljenja od strane profesora i dalje baštini u Gimnaziji. U zapisniku sa disciplinskog postupka navodi se pitanje vd direktora – Da li je u redu da istupa u ime ustanove, a da za to nema ovlašćenje?

,,Ne radi se o ANB-u pa da otkrivam tajne podatke, već javnim nastupom iznosim svoj stav. Ničim nema propisano da moram tražiti saglasnost”, kazao je Kankaraš.

„Zbog iznošenja vrednosnog suda u javnosti izrečena mi je gotovo ista kazna kao Čečoviću zbog slanja poruka gnusne sadržine dojučerašnjoj učenici“, ocijenio je Kankaraš.

„Ovakav neslavni i neočekivani rasplet dovodi me  do toga da preispitam izbor svog radnog mjesta. Ne znam kako sebi da ovo objasnim osim da je urađeno kako bi se namirio onaj dio kolektiva koji je gravitirao oko bivše direktorice i koji prema meni već gaji veliki animozitet. To nije pošteno”, napisao je Kankaraš na svoj Fejsbuk profilu.

On najavljuje da će se na ovu odluku žaliti Agenciji za mirno rješavanja sporova, a ukoliko se spor ne riješi mirnim putem cijeli slučaj će završiti pred Osnovnim sudom u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo