Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kako je utihnula Gradska muzika

Objavljeno prije

na

Najstarija institucija kulture u Herceg Novom – Gradska muzika napunila je 125 godina postojanja sa ugašenim svjećicama. Zbog duga od deset hiljada eura dvije godine u njenim prostorijama nije bilo struje, članstvo je desetkovano, a pomoći niotkuda. Sa respektabilnog nivoa pade na prosjački štap. Ugledno i cijenjeno umjetničko društvo u zemlji i regionu gdje se školovalo više od 400 muzičara danas broji samo 17 ,,preživjelih” članova. Već deset punih godina, Gradska muzika kao simbol grada Herceg Novog i njen zaštitini muzički znak – odumire!

Upućeni tvrde da su za ,,strategiju raspada” zaslužni njeni dugogodišnji dušebrižnici: takozvani insajderi Gradske muzike i članovi opštinske uprave.

Mala sredina, a veliki strah u očima. Tako se objašnjava činjenica zašto se javno ne progovara o učesnicima ove afere i gradske sramote. Monitor je u prilici da prvi rekonstruiše nemar u Gradskoj muzici i pronevjeru od oko 100 hiljada eura.

,,Gradska muzika se već više od 15 godina iznutra raspada gubitkom kvalitetnih dirigenata, neškolovanjem mladih duvača i netrpeljivošću u načinu programskog rukovođenja”, objašnjava hercegnovski profesor i istoričar umjetnosti Lazar Seferović.

Od Seferovića saznajemo da su stvari krenule kako ne treba nakon što su ,,izbacili” Mata Vučetića, koji je 50 godina svirao u muzici i bio više od 30 godina njen voditelj (spiritus movens). Vučetić se domaćinski starao o vaspitanju i pripremi mladih, insistirajući na njihovom školovanju; brinuo o obnovi u zemljotresu srušene zgrade na Karači, te bio angažovan oko nabavke većeg broja kvalitetnih instrumenata. Bavio se i povezivanjem sa Muzičkom školom u Novom i insistirao da mladi uče duvačke instrumente. Nakon njegovog odlaska, o Gradskoj muzici „brinula” je grupica nezainteresovanih, dok su pojedini članovi-muzičari jedino bili zainteresivani za ,,gažu” od sahrana.

,,Naravno i gradski oci su digli ruke od nje, ne shvatajući koliko je Gradska muzika kroz više od 125 godina postojanja dala i donijela gradu bezbroj priznanja i veliku marketinšku popularnost kroz mnogobrojne manifestacije, a prije svega kroz 40 godina manifestacije Praznik mimoze”, komentariše Seferović.

Na dalje, smrću Petra Odalovića, koji je bio kapelnik Gradske muzike i Mjesne muzike Đenović u periodu od 1991-2000, za kapelnika Gradske muzike je došao Krsto Kraljević. On je, rekli su nam članovi ovog društva, bio blagajnik, muzičar i predsjednik, a sam sebe je postavio za kapelnika.

Tu počinje nagli pad Gradske muzike. Od tada pa do danas Gradska muzika je imala samo jedan koncert, a članstvo se razjedinilo i osulo.

U međuvremenu, muzički bajpas su tvorili sa Mjesnom muzikom Đenović, pa su jedni druge ispomagali u muzičarima tako što su po 5-6 muzičara angažovali za sahrane, karnevale, maskenbale… To je trajalo dvije godine, a onda je saradnja prekinuta.

U to vrijeme sekretar za kulturu je bila Olivera Doklestić. Zaslužna je što su članovi Gradske muzike dobili nove uniforme. Uz njenu pomoć Gradska muzika je 2000. skupštinskom odlukom ušla u opštinski budžet kao redovan korisnik. Sredstva su od strane Opštine uplaćivana sve do početka decembra 2008. kada je Rade Božović, tadašnji i sadašnji načelnik za kulturu, stopirao sve uplate prema Gradskoj muzici.

Gradsku muziku su počele prije dvije godine da potresaju razne intrige i priče o

tome kako je potrošeno preko 100 hiljada eura opštinskih sredstava. Odlukom odbornika od 2000. godine Gradska muzika je ušla u opštinski budžet i sve do 2007. redovno svakog mjeseca dobijala uplate. Zanimljivo je da je prije nekoliko dana, nakon prozivki u medijima, dug za struju izmirila Opština.

Miodrag Bajković, predsjednik Opštinskog Suda i bivši član Gradske muzike, pokrenuo je inicijativu da se obnovi rad Gradske muzike. Gradonačelnik Dejan Mandić je tu inicijativu podržao. Kapelnik Mjesne muzike Đenović Aleksandar Marić je prihvatio da vodi Gradsku muziku Herce Novi, koja trenutno, kako kaže blagajnica Ljiljana Porobić, trenutno ne radi. Ona kaže da predstoji formiranje upravnog odbora na Skuštini i da to treba da učini predsjednik Gradske muzike kojeg – nemaju.

Načelnik za kulturnu djelatnost opštine Herceg Novi Rade Božović kaže da su dali predlog za kapelnika i članove upravnog odbora. To treba da budu ljudi iz grada, koji vole muziku i koji bi mogli pomoći, kaže Božović. On još ističe da opština nema pravo da se miješa u rad bilo koje NVO.

Kakve će fuge svirati Gradska muzika u ovog godini vidjećemo. Priča se da lokalni bogati Rus obigrava oko prekrasnog starog zdanja na Karači, gdje ,,stanuje” Gradska muzika. Možda zbog toga nije ni bilo struje dvije godine.

Istorijat

Gradska muzika Herceg Novog osnovana je 1886. u vrijeme nacionalnog buđenja, pod Austrougarskom monarhijom. Tada je bila višenacionalna, a glavni motiv članova bio je da pomognu kulturnom životu u gradu. Tada su osnovani tamburaški i gudački orkestar. Od prvog dana Gradska muzika bila je amaterska. Na takmičenju u Ljubljani 1922. osvojila je prvo mjesto. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je formirana u Bokeškoj brigadi, da bi poslije oslobođenja 1944. počela sa nastupima širom zemlje. Od 1886. godine njeni muzičari postaju učesnici i hroničari proslava i raznih događanja u Herceg Novom. Bez ovog orkestra i mažoretkinja, Praznik mimoze, kao ni mnoge gradske svečanosti, ne bi bili toliko atraktivni. Među nagradama orkestra su Oktobarska nagrada grada 1968. godine i Orden zasluga za narod. Gostovao je širom svijeta, a priznanja je dobilo preko 300 muzičara i 12 kapelnika.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo