Najstarija institucija kulture u Herceg Novom – Gradska muzika napunila je 125 godina postojanja sa ugašenim svjećicama. Zbog duga od deset hiljada eura dvije godine u njenim prostorijama nije bilo struje, članstvo je desetkovano, a pomoći niotkuda. Sa respektabilnog nivoa pade na prosjački štap. Ugledno i cijenjeno umjetničko društvo u zemlji i regionu gdje se školovalo više od 400 muzičara danas broji samo 17 ,,preživjelih” članova. Već deset punih godina, Gradska muzika kao simbol grada Herceg Novog i njen zaštitini muzički znak – odumire!
Upućeni tvrde da su za ,,strategiju raspada” zaslužni njeni dugogodišnji dušebrižnici: takozvani insajderi Gradske muzike i članovi opštinske uprave.
Mala sredina, a veliki strah u očima. Tako se objašnjava činjenica zašto se javno ne progovara o učesnicima ove afere i gradske sramote. Monitor je u prilici da prvi rekonstruiše nemar u Gradskoj muzici i pronevjeru od oko 100 hiljada eura.
,,Gradska muzika se već više od 15 godina iznutra raspada gubitkom kvalitetnih dirigenata, neškolovanjem mladih duvača i netrpeljivošću u načinu programskog rukovođenja”, objašnjava hercegnovski profesor i istoričar umjetnosti Lazar Seferović.
Od Seferovića saznajemo da su stvari krenule kako ne treba nakon što su ,,izbacili” Mata Vučetića, koji je 50 godina svirao u muzici i bio više od 30 godina njen voditelj (spiritus movens). Vučetić se domaćinski starao o vaspitanju i pripremi mladih, insistirajući na njihovom školovanju; brinuo o obnovi u zemljotresu srušene zgrade na Karači, te bio angažovan oko nabavke većeg broja kvalitetnih instrumenata. Bavio se i povezivanjem sa Muzičkom školom u Novom i insistirao da mladi uče duvačke instrumente. Nakon njegovog odlaska, o Gradskoj muzici „brinula” je grupica nezainteresovanih, dok su pojedini članovi-muzičari jedino bili zainteresivani za ,,gažu” od sahrana.
,,Naravno i gradski oci su digli ruke od nje, ne shvatajući koliko je Gradska muzika kroz više od 125 godina postojanja dala i donijela gradu bezbroj priznanja i veliku marketinšku popularnost kroz mnogobrojne manifestacije, a prije svega kroz 40 godina manifestacije Praznik mimoze”, komentariše Seferović.
Na dalje, smrću Petra Odalovića, koji je bio kapelnik Gradske muzike i Mjesne muzike Đenović u periodu od 1991-2000, za kapelnika Gradske muzike je došao Krsto Kraljević. On je, rekli su nam članovi ovog društva, bio blagajnik, muzičar i predsjednik, a sam sebe je postavio za kapelnika.
Tu počinje nagli pad Gradske muzike. Od tada pa do danas Gradska muzika je imala samo jedan koncert, a članstvo se razjedinilo i osulo.
U međuvremenu, muzički bajpas su tvorili sa Mjesnom muzikom Đenović, pa su jedni druge ispomagali u muzičarima tako što su po 5-6 muzičara angažovali za sahrane, karnevale, maskenbale… To je trajalo dvije godine, a onda je saradnja prekinuta.
U to vrijeme sekretar za kulturu je bila Olivera Doklestić. Zaslužna je što su članovi Gradske muzike dobili nove uniforme. Uz njenu pomoć Gradska muzika je 2000. skupštinskom odlukom ušla u opštinski budžet kao redovan korisnik. Sredstva su od strane Opštine uplaćivana sve do početka decembra 2008. kada je Rade Božović, tadašnji i sadašnji načelnik za kulturu, stopirao sve uplate prema Gradskoj muzici.
Gradsku muziku su počele prije dvije godine da potresaju razne intrige i priče o
tome kako je potrošeno preko 100 hiljada eura opštinskih sredstava. Odlukom odbornika od 2000. godine Gradska muzika je ušla u opštinski budžet i sve do 2007. redovno svakog mjeseca dobijala uplate. Zanimljivo je da je prije nekoliko dana, nakon prozivki u medijima, dug za struju izmirila Opština.
Miodrag Bajković, predsjednik Opštinskog Suda i bivši član Gradske muzike, pokrenuo je inicijativu da se obnovi rad Gradske muzike. Gradonačelnik Dejan Mandić je tu inicijativu podržao. Kapelnik Mjesne muzike Đenović Aleksandar Marić je prihvatio da vodi Gradsku muziku Herce Novi, koja trenutno, kako kaže blagajnica Ljiljana Porobić, trenutno ne radi. Ona kaže da predstoji formiranje upravnog odbora na Skuštini i da to treba da učini predsjednik Gradske muzike kojeg – nemaju.
Načelnik za kulturnu djelatnost opštine Herceg Novi Rade Božović kaže da su dali predlog za kapelnika i članove upravnog odbora. To treba da budu ljudi iz grada, koji vole muziku i koji bi mogli pomoći, kaže Božović. On još ističe da opština nema pravo da se miješa u rad bilo koje NVO.
Kakve će fuge svirati Gradska muzika u ovog godini vidjećemo. Priča se da lokalni bogati Rus obigrava oko prekrasnog starog zdanja na Karači, gdje ,,stanuje” Gradska muzika. Možda zbog toga nije ni bilo struje dvije godine.
Istorijat
Gradska muzika Herceg Novog osnovana je 1886. u vrijeme nacionalnog buđenja, pod Austrougarskom monarhijom. Tada je bila višenacionalna, a glavni motiv članova bio je da pomognu kulturnom životu u gradu. Tada su osnovani tamburaški i gudački orkestar. Od prvog dana Gradska muzika bila je amaterska. Na takmičenju u Ljubljani 1922. osvojila je prvo mjesto. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je formirana u Bokeškoj brigadi, da bi poslije oslobođenja 1944. počela sa nastupima širom zemlje. Od 1886. godine njeni muzičari postaju učesnici i hroničari proslava i raznih događanja u Herceg Novom. Bez ovog orkestra i mažoretkinja, Praznik mimoze, kao ni mnoge gradske svečanosti, ne bi bili toliko atraktivni. Među nagradama orkestra su Oktobarska nagrada grada 1968. godine i Orden zasluga za narod. Gostovao je širom svijeta, a priznanja je dobilo preko 300 muzičara i 12 kapelnika.
Marija ČOLPA