Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO JE NASTALA HIDROENERGIJA MONTENEGRO: Izigrane opštine

Objavljeno prije

na

Preduzeće Hidroenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital postigao dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidroelektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo Hidroenergija Montenegro donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača” i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom definisano je i da sjedište firme bude u Beranama, s osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije”.

„Privrednim društvom upravljaće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik Opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije s teritorije pojedinačne opštine”, navodi se u ovoj odluci.

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik Opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je obavljao funkcioner DPS-a Vuka Golubović.

Dva mjeseca ranije potpisan je protokol o saradnji s kompanijom Hamera Capital, kojim su definisane prava i obaveze potpisinika. Strane poptisnice su se saglasile da Hamera Capital sa svojim poslovnim partnerima investira u projekte na teritoriji ove tri opštine i pruži neophodnu logistiku za privlačenje stranog i domaćeg kapitala. Upravo tim protokolom difinisano je da Berane, Andrijevica i Plav dijele deset odsto kapitala i dobiti iz Hidroenergije Montenegro.

Kao što je odlukom definisano vlasništvo, protokolom o saradnji određeno je da osnivački ulog iznosi stotinu deset hiljada eura i da taj kapital za zajedničku firmu obezbijedi Hamera Capital Olega Obradovića, čiji potpis stoji na kraju protokola pored poptisa tadašnja tri predsjednika ovih opština.

Sve bi to bilo u redu, da nedavno nije objelodanjeno da prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata Opština Berane, kao ni druge dvije opštine, nikada nijesu upisane kao vlasnici Hidroenergije Montenegro.

U junu 2007. godine prilikom registrovanja pod punim nazivom doo Hidroenergija Montenegro – Berane kao osnivači su upisani Hamera Capital sa sedamdeset odsto i izvjesna firma Fortis doo – Berane sa trideset procenata. Tada je kao izvršni direktor upisan sada pokojni Vladimir Obradović iz Berana, koji je zajedno sa Olegom Obradovićem bio i ovlašćeni zastupnik.

Godinu kasnije, nakon što je registrovano povećanje kapitala, kako novčanog tako i nenovčanog, Centralni registar bilježi promjenu izvršnog direktora, gdje na ovo mjesto dolazi Beranac Saša Brakočević.

I sljedećih nekoliko promjena u Centralnom registru odnosi se na povećanje kapitala. Zanimljivija je promjena koja je zabilježena 26. novembra 2008. godine, gdje kao osnivač pristupa Miodrag Ivanović sa dvadeset pet procenata vlasništa. Nepunu godinu kasnije, 8. juna 2009. Ivanović istupa iz vlasništva, ali se zato uvećava vlasništvo Hamera Capitala, odnosno Olega Obradovića na 68,06 odsto.

Na čelu firme naredne dvije godine bio je još jedan građanin Berana, sve do maja 2012. kada je zabilježeno da se vlasništvo Hamera Capitala smanjilo na četrdeset odsto, dok je većinski vlasnik sa 60 odsto postala kompanija Bemaks, a izvršni direktor Ranko Radović. Mjesec kasnije kao ovlašćeni zastupnici Hidroenergije Montenegro upisani su Oleg Obradović i Veselin Kovačević.

Prema evidentiranoj promjeni iz septembra 2013. godine firmi su kao osnivači pristupili Aleksandar Mijajlović i Ranko Ubović sa po 25 procenata. Bemaksu je ostalo deset odsto, dok se udio Hamera Capitala nije promijenio.

Prema evidenciji iz januara ove godine, firma se i dalje zove doo Hidroenergija Montenegro – Berane. Iz vlasništva je istupio Bemaks, tako da su osnivači ostali Alseksandar Mijajlović i Ranko Ubović sa po trideset procenata i Hamera Capital sa 40 odsto vlasništva.

Mediji su renije prenijeli da je plan Hidroenergije Montenegro da izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija je 28 miliona eura. Hidroenergija Montenegro koncesije je dobila na 27 godina. Sve lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na Beranskoj Bistrici.

Tri male hidroelektrane planirano je da se izgrade na području plavske opštine i još četiri u Andrijevici.

Nakon što je taj posao na području Berana uveliko odmakao i električna energija iz malih elektrana počela da se distribuira i prodaje, postavljeno je pitanje koliko su tri opštine na sjeveru države izgubile i ko je za to kriv. Najveći gubitnik je Opština Berane koja je izdala koncesije za najveći broj hidrocentrala.

Da je preduzeće trebalo najviše da bude beransko govori i podatak da je upisano u registar privrednih društava ovog grada. Hidroenergija Montenegro u tom registru se nalazi pod brojem 5-0387691/003, sa šifrom djelatnosti 40140. Berane je upisano i kao sjedište. Adresa selo Buče, dok telefona, faksa, mejla, veb-a i statusa – nema.

Kada struja počne da se pretače u novac u punom i planiranom kapacitetu, znaće se pravi gubitak ovih sjevernih opština. Izvjesno je da će se mjeriti milionima na godišnjem nivou što za siromašne gradove nije bez značaja. Neko će morati da ovu stvar preispita i tada bi moglo da bude visokonaponskih varničenja u odnosima prvobitnih osnivača doo Hidroenergija Montenegro, odnosno Olega Obradovića i njegovih Beranaca prije svega, a onda i Andrijevčana i Plavljana.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo