Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO EPCG DIJELI POSLOVE I OTPREMNINE: Široke ruke iz našeg džepa

Objavljeno prije

na

Paralelno sa potpisivanjem sporazuma o raskidu radnog odnosa sa pojedinim članovima bivšeg menadžmenta, uz otporemnine ravne desetogodišnjoj prosječnoj zaradi u državi, u EPCG traje prijem novih radnika. Naši sagovornici navode da se radi o više od 200 osoba. Iz Elektroprivrede tvrde da je riječ o samo 83 izvršioca

 

Svakog mjeseca u Crnoj Gori, u prosjeku, hiljadu ljudi ostane bez posla. Često čujemo taj statistički podatak. Loš trend nije zaustavila ni dobra ljetnja sezona, oporavak ekonomskih aktivnosti, rast budžetskih prihoda. Nauka o prosjeku ne pokazuje kako većinu novonezaposlenih gubitak radnog mjesta vodi u bijedu i beznađe, dok malobrojne obraduje viškom slobodnog vremena i teško pojmljivom količinom novca kojom ih zatrpa dojučerašnji poslodavac.

Eto, recimo, bivši radnici Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milivoje Vujačić i Luka Jovanović. Vujačić  je dugogodišnji sekretar Društva EPCG, a Jovanović doskorašnji direktor Proizvodnje i v.d. direktora Termoelektrane Pljevlja. Oni nijesu dočekali penziju u EPCG, iako su ih samo mjeseci dijelili od zaslužene mirovine. Umjesto toga, ljetos su sa firmom potpisali Sporazum o prestanku radnog odnosa i isplati otpremnine.

Jovanović je prvo, početkom maja ove godine, razriješen dužnosti direktora Funkcionalne cjeline Proizvodnja. Početkom sljedećeg mjeseca, koji mjesec pred odlazak u penziju, Jovanović je EPCG predložio, pa potom i potpisao Sporazum koji mu je donio 24 neto zarade iz prethodnog mjeseca. Odnosno, 61.303 eura. Ili onoliko koliko zaposleni stanovnik Crne Gore sa prosječnom platom (530 eura) zaradi za 115 mjeseci rada – bezmalo deset godina. Pride, sve poreske obaveze iz Sporazuma o prestanku radnog odnosa i isplati otpremnine pale su na teret Elektroprivrede.

Istim tragom išao je i Milivoje Vujačić. Razriješen krajem juna sa mjesta sekretara Društva na kome je proveo decenije, on je krajem avgusta podnio zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa. EPCG prihvata Sporazum pa na ime otpremnine isplaćuje  61.887 eura (116 prosječnih zarada u Crnoj Gori). Još 3.351 euro EPCG plaća za „naknadu štete“ Vujačiću na ime neiskorišćenih 30 dana odmora za 2020. godinu. A 2.122 eura za 19 dana neiskorišćenog odmora u ovoj godini. Skupa, to je još 10 prosječnih plata u državi. Ili, ako više volite male brojeve, dan Vujačićevog neiskorišćenog odmora košta Elektroprivredu približnu polovinu (mjesečne) minimalne zarade.

I, da ne bude zabune – svi iznosi su neto, dok je EPCG na sebe preuzela obavezu da plati sve dažbine. Dok Milivoje Vujačić i dalje (početak oktobra) dolazi na posao u upravnu zgradu EPCG u Nikšiću. Samo što je sada, prema nezvaničnim informacijama naših izvora iz EPCG, angažovan prema ugovoru o djelu, a važeći propisi kažu da to nije radni već obligacioni odnos.

Da li su čelnici EPCG sa malo volje i truda većinskom vlasniku – državi – mogli uštedjeti skoro 100.000 eura samo na ta dva Sporazuma o prestanku radnog odnosa i isplati otpremnine?

Pitali smo predsjednika borda direktora Milutina Đukanovića i izvršnog direktora EPCG Nikolu Rovčanina „koji je interes EPCG da potpisuje takve Sporazume i isplaćuje ogromne otpremnine ljudima koji bi, po sili zakona, otišli u penziju u nekoliko narednih mjeseci. Odgovori su stigli iz Sektora za korporative komunikacije.

„Nakon imenovanja novog Odbora direktora, zatekli smo situaciju da je jedan broj članova menadžmenta i organa Društva imao u zaključenim ugovorima definisano pravo na isplatu otpremnine u iznosu od 24 neto zarade u slučaju razrješenja sa pozicija koje su obavljali, odnosno na koje su bili imenovani”, navode iz EPCG, „Naravno da se sa ovom negativnom praksom odmah prekinulo, međutim EPCG je u obavezi da poštuje sve ranije zaključene ugovore, koji su pravno obavezujući i na osnovu kojih je jedan broj tih lica ostvario isplatu otpremnine, aktivirajući ovu mogućnost”.

Sami zaključite da li ovaj odgovor vrijedi 100.000 eura. Preciznije, makar toliko, pošto sličnih Sporazuma ima još nekoliko. Jedan je ljetos zaključen sa Željkom Ćorićem, bivšim rukovodiocom Direkcije za pravne poslove. Takođe na iznos veći od 60.000 eura. Novi bi, saznajemo, mogli biti uskoro potpisani, pošto su neki od smijenjenih menadžera podnijeli zahtjeve za sporazumni raskid radnog odnosa. Ipak, iz EPCG nijesmo dobili zvaničan odgovor na pitanje o broju takvih ugovora.

Paralelno sa potpisivanjem sporazuma o raskidu radnog odnosa sa članovima bivšeg menadžmenta, u EPCG traje prijem novih radnika. Monitor je još ljetos pisao da je od aprila do kraja juna, angažovano više od 120 novih zaposlenih. Sada je taj broj, prema tvrdnjama naših sagovornika iz EPCG koji inisistiraju na anonimnosti ali i prema pisanju opoziciji naklonjenih medija, možda i dvostruko veća. Iako su sva radna mjesta prema postojećoj sistematizaciji već bila popunjena, angažovani su novi direktori i njihovi pomoćnici, savjetnici, sekterarice, vozači, obezbjeđenje… „Stvar kod novog zapošljavanja je to što su novi ljudi angažovani preko neke od agencija ili imaju Ugovor o djelu”, tvrde naši sagovornici uz bojazan da u zgradi EPCG u Nikšiću uskoro neće biti mjesta za sve zaposlene. „Najgore je to što nijesu zaposlili ljude koji ovdje rade na određeno vrijeme ili su nezaposleni, već osobe koje već imaju neki vid primanja (penzioneri, zaposleni u prvatnim firmama…) i jake partijske ili lične veze“.

Iz Sektora za korporativne djelatnosti EPCG stiže nam druga priča. „EPCG je u prethodnom periodu (april – septembar 2021. godine) izvršila prijem 83 izvršioca. Napominjemo da je u istom periodu za 51 zaposlenog prestao radni odnos po različitim osnovama (penzija, preuzimanje na rad kod drugog poslodavca, sporazumni prestanci radnog odnosa i dr.)”, piše u odgovoru na pitanja Monitora. „Angažovanje svih izvršilaca u skladu je sa aktom o sistematizaciji radnih mjesta, potrebama procesa rada i naravno uz primjenu i poštovanje zakonskih i internih kompanijskih propisa i procedura. U prilog ovome govori i činjenica da je u prethodnih par mjeseci bilo više inspekcijskih nadzora i kontrola, te da ni u jednom slučaju nijesu konstatovane bilo kakve nepravilnosti”.

Slijedi opširna elaboracija zatečenog stanja. Prema zvaničnom tumačenju, EPCG je novu upravu dočekala u situaciji da se rad u djelovima kompanije odvijao otežano, pa je upitno bilo i poštovanje „određenih zakonskih obaveza”. Zato je, kažu nam iz Elektroprivrede, „nesporno prepoznata potreba za prijemom jednog broja izvršilaca odgovarajućih obrazovnih profila, znanja i stručnosti”.

U EPCG se najviše zapošljavaju vaspitačice, difovci (nastavnici fizičkog vaspitanja), profesionalni vozači, navode naši anonimni sagovornici, uz tvrdnju da je među starim radnicima sve više nezadovoljnih i zabrinutih za budućnost u kompaniji i svoju egzistenciju. Ne spore, ipak, da se u Elektroprivredi nađe mjesta i za nove stručnjake. Tako je izvršni direktor Nikola Rovčanin, pravnik po obrazovanju, u svom kabinetu angažovao i savjetnika za pravna pitanja. Možda zbog onih Sporazuma i otpremnina. Ili je zagledan u svijetlu budućnost. Partije, kompanije i države. Ne obavezno tim redom. Ljudi će (glasači, zaposleni, potrošači) to znati da cijene. I plate.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada

 

 

 

Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.

Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.

Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.

Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.

Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.

Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim

Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo