Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO DO PJEŠČANOG ŽALA BEZ PLAĆANJA: Otkup plaža od države

Objavljeno prije

na

Namjera lokalne vlasti u Budvi da dio svojih pješčanih plaža proglasi javnim i omogući posjetiocima uživanje na obali mora bez uslovljavanja i plaćanja bilo kakvih dažbina, izazvala je veliku pozornost javnosti. Pitanje korišćenja morskog dobra koje je zakonom definisano kao opšte dobro koje je pristupačno svima pod istim uslovima, jeste tema na koju su građani Crne Gore i mnogobrojni turisti posebno osjetljivi, jer je svima poznato kako se zakonski propisi u praksi ne sprovode.

Topli, prirodni pijesak na Crnogorskom primorju, odavno je postao deficitarna turistička roba. Naročito u Budvi, u kojoj je masovna izgradnja stanova i apartmana obesmislila sve odrednice brojnih državnih studija i master planova o održivom razvoju turizma. Ostvarila su se upozorenja eksperata da će plaže na crnogorskoj obali ubrzo postati tijesne zbog nekontrolisane izgradnje stanova. To se u Budvi dogodilo.

Ideja da se omogući svima da rašire svoj peškir na plaži gdje im odgovara i da slobodno uživaju u suncu i moru, naišla je na odobravanje mnogih. No, put do realizacije takve odluke neće, kako se čini, biti tako jednostavan. Lokalna opozicija (sa DPS-om na čelu) takvu ideju je ocijenila populističkom, sračunatom na pridobijanju glasova u izbornoj godini, nespremna da prizna realnost u kojoj je pristup turista i građana plažama postao veliki problem.

Dugo godina crnogorskom obalom gazduje Javno preduzeće Morsko dobro. Na 300 km dugoj obali, oko 70 km koristi se za sunčanje i kupanje, na više od 100 pjeskovitih ili šljunkovitih kupališta. O korišćenju tih vrijednih lokalnih resursa ne odlučuju društvene zajednice na čijim se teritorijama plaže nalaze, nego su ovlašćenja prenijeta na viši, državni nivo. Ovo se ne odnosi samo na plaže i priobalni pojas koji predstavlja ekonomski najvredniji dio opštinskih teritorija, nego i na luke i pristaništa kojima Vlada, preko Morskog dobra, takođe gazduje, čime je lokalnim upravama uskraćen veliki dio nadležnosti i prihoda.

Otpor mještana primorskih opština prema Morskom dobru je ogroman. Najviše zbog brojnih zloupotreba u gazdovanju obalom, korupciji, namještanju tendera za one najvrednije i najatraktivnije plaže povlašćenim i poznatim kupcima, najčešće jednim te istim u dužem vremenskom periodu. Što je zapravo tiha, kamuflirana privatizacija opšteg dobra. Primjera ima na pretek.

Pored toga, plaže su pretrpane ležaljkama, od plažnog mobilijara više se ne vidi pijesak, one su izgubile svoju namjenu i postale prave trgovačke zone sa ogromnim prometom. Na pojedinim budvanskim plažama zakupci nesmetano betoniraju pijesak ili ga prekrivaju drvenim podovima kako bi otvorili ugostiteljske objekte na pjeni od mora. Zakupci ne poštuju ni pravilo da polovinu zakupljenog prostora oslobode od ležaljki, i niko ih zbog toga ne sankcioniše.

Da bi ostvarila ideju o slobodnim javnim plažama Opština Budva može to učiniti isključivo putem zakupa od Morskog dobra. Odnosno, može učestvovati na javnom tenderu pod jednakim uslovima kao i svaki zainteresovani investitor i uz plaćanje godišnje najamnine postati zakupac plaže na sopstvenoj teritoriji.

Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović, pojasnio je za Monitor kakvi su planovi lokalne uprave u projektu oslobađanja plaža od zakupaca. „Nakon niza godina i dešavanja u Budvi u toku trajanja ljetne sezone, kada gosti i vlasnici privatnog smještaja, koji ostvaruju skoro polovinu ukupnog turističkog prometa, nisu u mogućnosti da dođu do mjesta na plaži jer su u obavezi da uzimaju skupe ležaljke i da se ponašaju po pravilima koja nameću zakupci plaža, došli smo na ideju da ove godine zakupimo plaže koje budu dostupne”, kaže on. I precizira. „Kroz poziciju u budžetu planirali smo 50.000 eura za tu namjenu. U 2018. godini ističe plan Morskog dobra o zakupu koji je važio prethodne tri godine, tako da bi plaže koje zakupi Opština bile dostupne građanima Budve i Crne Gore kao i izdavaocima privatnog smještaja, nihovim gostima i svim turistima…Kada bude koncipiran novi plan za 2019., ukoliko bude naophodno, Opština će odrediti višestruko veću sumu i zakupiti veći broj plaža kako bi ih učinila dostupnim za sve. Namjera Opštine je da stvori veliki broj javnih plaža u Budvi, pogotovu u Paštrovićima gdje su tenzije i problemi izraženiji. Građani Budve i njihovi gosti imaju pravo na svoje mjesto pod suncem. Plaže su javno dobro u vlasništvu svih građana CG i ne mogu privatnici, investitori ili bilo ko drugi, diktirati uslove na čitavoj rivijeri. Razumije se da jedan dio plaža može i mora biti pod režimom zakupa, hotelijera i privatnika, ali se bojim da smo došli u situaciju da više nema mjesta za građane i turiste. To je za opštinsku vlast u Budvi neprihvatljivo i mi ćemo se pobrinuti da naši građani dobiju što je njihovo, kada već država ne želi to da uradi”, kazao je Krapović.

Budvanska rivijera raspolaže sa 16 izuzetno atraktivnih prirodnih pješčanih plaža u dužini od 10.280 metara, u pojasu od Buljarice do Jaza. JP Morsko dobro zaključilo je više od 100 ugovora o zakupu kupališta na ovom dijelu obale, na kojem, pojedinačno ostvaruje najveći prihod.

Ideja o osnivanju javnih plaža nije naišla na oduševljenje u JP Morsko dobro. Direktor Predrag Jelušić kazao je za Monitor kako bi tu temu trebalo demistifikovati podacima da je oko 25 odsto plaža sa statusom hotelskih, na kojima je obavezno iznajmljivanje preskupih ležaljki, dok su sve ostale plaže – javne.

On ističe da nije tačna inofrmacija da će budvanska vlast obezbijediti prvu plažu gradskog karaktera koja će biti oslobođena mobilijara, već da postoje dvije takve. Jedna u Petrovcu i druga na Slovenskoj plaži. On je naveo kako je JP Morsko dobro naručilo studiju tipizacije plaža koja će biti gotova do marta, koja ima za cilj da u svakom turističkom mjestu prepozna posebne karakteristike plaža i odredi ih kao gradske, porodične, sportsko-rekreativne, plaže za kućne ljubimce i slično, i da nije posao opština da se bave tim temama.

„Svaka lokalna uprava ima više izazova oko komunalnih poslova, uređenja parkova, zelenila, parkinga, rasvjete, čistoće, održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra, nego da se bavi plažama. Od 2012. godine opštinama je preneseno skoro 17 miliona eura za navedene poslove da bi ta zona bila čista, a mi nismo zadovoljni kako je to odrađeno. Taj novac nije utrošen namjenski”, kazao je Jelušić.

Poznato je da 50 odsto prihoda koje JP Morsko dobro ostvaruje ide opštinama. Ovogodišnji prihod po osnovu 1.350 ugovora o zakupu plaža i privremenih objekata u zoni morskog dobra, iznosi ukupno 7 miliona eura. Budvanska rivijera prihoduje najviše, u protekloj turističkoj sezoni njene plaže donijele su Opštini nešto više od 1,3 miliona eura.

Međutim, u Morskom dobru preduzimaju korake da se dosadašnja praksa raspodjele novca u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, drugačije uredi. Da se donesu nova pravila i obezbijedi kontrola namjenskog trošenja novca putem zaključivanja godišnjih ugovora sa Morskim dobrom. Da li će primorske opštine pristati na nova uslovljavanja Vladine firme za gazdovanje morskom obalom, pokazaće vrijeme.

Pizana građanima

U Opštini Budva odlučni su da za naredno ljeto građanima obezbijede slobodno korišćenje poznate gradske plaže Pizana, koja se nalazi ispred zidina Starog grada. To je bila jedna od skupljih plaža na kojoj se komplet od dvije ležaljke sa suncobranom izdavao po cijeni od 30 eura na dan. Javni tender za zakup ove popularne male plaže očekuje se krajem januara ove godine, kazao je direktor Morskog dobra Predrag Jelušić i istakao da će procedura biti ista kako za Opštinu ako se javi na tender, tako i za ostale učesnike, pa ko pobijedi. Da je priča o slobodnom pristupu plažama koju je pokrenuo predsjednik Dragan Krapović imala pozitivnog odjeka u javnosti pokazuje odluka Morskog dobra da se prvi put ova plaža ispred gradske rive daje na javni poziv sa uslovom – da se na njoj ne postavlja nikakav plažni mobilijar.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo