Povežite se sa nama

MONITORING

KAKO AGENCIJA ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE BRANI KORUMPIRANE: Zvizni ga da ne zviždi

Objavljeno prije

na

Da nijesu javili – ne bi smo znali: Agencija za sprječavanje korupcije (ASK), „kao institucija u čijoj je nadležnosti prevencija svih oblika korupcije”, pridružila se obilježavanju 24. marta, Međunarodnog dana zviždača. „Adekvatna zaštita zviždača od strane nadležnih institucija jedan je od glavnih preduslova za motivisanje potencijalnih zviždača da prijavljuju ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije”, podučili su nas iz ASK, u saopštenju koje je – oće to tako da se namjesti – u ovdašnjim medijima objavljeno između dvije informacije vezane za rad Agencije pod komandom Sretena Radonjića. Direktora ASK, nekadašnjeg policajca i porodičnog prijatelja premijera Duška Markovića.

Tako smo saznali da bivši premijer Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je potpisao rješenje kojim se državna koncesija dodjeljuje firmi njegovog sina Blaža. Pride, ASK nije pronašla ništa sporno ni u kombinaciji (slučaj Prokletije) u kojoj je Milo posao od državnog interesa povjerio bratu Acu Đukanoviću znajući – pisalo je u predatoj dokumentaciji – da je burazer, kao podugovarača u toj raboti, angažovao njegovu Capital Invest. Što, makar laicima, izgleda kao da je premijer Đukanović taj posao dao sam sebi.

Agencija, odnosno njen direktor, nijesu bili tog mišljenja. Nema tu konflikta interesa zaključili su, podsjećajući nas na nekadašnje pravne vratolomije njihovih prethodnika iz Komisije za sprječavanje konflikta interesa. I oni su svojevremeno zaključili kako Milo Đukanović „nije poštovao zakon ali ga nije prekršio”. Slobodan Leković zna kako.

Koji dan kasnije doznajemo i dodatni „detalj”: ASK je svoju aboliciju Mila Đukanovića podnosiocu zahtjeva (NVO KOD – Konkretno, odgovorno, dostojanstveno) poslala u formi pisma/dopisa koje je potpisao direktor. Nije to, dakle, ni odluka ni rješenje na koje bi se mogla izreći žalba. Kao što predviđa Zakon o sprječavanju korupcije. Tako je pun smisao dobilo ono što je Radonjić, tada još kao kandidat za direktora ASK, izrekao navodeći vlastite preporuke za posao. „Dobar sam poznavalac kriminalističkih disciplina, operativne taktike… Imam dobru saradnju sa državnim institucijama, znam kako sistem funkcioniše…”. Sada vidimo kako se „operativnim taktikama” pokušava izbjeći odgovornost – i sopstvena i svih nadređenih u lancu DPS komandovanja.

Za očekivati je da od urgencije koju su Srđan Perić i Budislav Minić, u ime KOD-a, poslali premijeru Dušku Markoviću i ministru pravde Zoranu Pažinu neće biti velike koristi. Vratimo se, zato, Međunarodnom danu zviždača i načinu na koji ga je obilježila ASK.

Radonjić nas je prvo podučio: „Prema zakonskoj definiciji, zviždač je svako fizičko i pravno lice koje ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Ovako široka definicija ima za cilj da motiviše pojedince i pravna lica da, ukoliko imaju opravdane razloge za sumnju da postoji ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, to i prijave”.

A onda i obavijestio – od 11 zahtjeva za zaštitu zviždača ASK je prihvatila samo četiri. Šest je odbila, a jedan postupak još je u toku. Odbijeni zahtjevi „nijesu podnešeni u skladu sa zakonom ili u postupku nije utvrđeno postojanje uzročno-posljedične veze između nastale štete i podnijete prijave”, navodi se u saopštenju Agencije.

Ako vas Zakon, možda, i motiviše da prijavite nezakonite radnje iz svog okruženja (firme, javne ustanove…) tu je ASK da prijavljene zaštiti, a vama pokaže kako se takav postupak nikako ne isplati. Treba važne partijske uglednike vladajuće koalicije pustiti da kradu i kraduckaju na miru.

Krajem 2016. godine ASK je odbila da status zviždača dodijeli Mirjani Drašković, specijalisti za bezbjednost hrane životinjskog porijekla i tadašnjoj glavnoj veterinarskoj inspektorki.

„Skoro dvije decenije javno ukazujem na opasnosti od bolesti životinja virusnog porijekla koje mogu biti uzrok kancerogenih oboljenja kod stanovnika Crne Gore, posebno djece”, upozoravala je Draškovićeva obrazlažući zahtjev da joj se dodijeli status zviždača i pruži odgovarajuća zaštita, pošto joj je „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede”.

Sa druge strane, iz političko-poslovne elite okupljene oko uvozničkog lobija, stizale su primjedbe kako Draškovićeva bezrazložno uzbunjuje javnost, promoviše sebe i „minira turističku sezonu”. A opasnosti – nema. Iste su tvrdnje ponavljane, praktično, iz godine u godinu iako ih je stvarnost žestoko demantovala. Tone i tone, uglavnom pilećeg, mesa vraćane su ili uništavane zbog prisustva salmonele, isteklog roka trajanja, nepropisnog čuvanja… Vlast je, ipak, uspijevala da od javnosti zataji zemlju porijekla i uvoznike neispravnog mesa, ribe i morskih plodova.

Odluka ASK bila je predvidiva. „Agencija za sprječavanje korupcije u ovom postupku nije utvrdila osnovanost zahtjeva za zaštitu zviždača”, stoji u Mišljenju koje je, pogodićete, potpisao direktor Radonjić. Jednako predvidivo bilo je i saznanje da je Draškovićeva, nakon prelaska veterinarske inspekcije u nadležnost Uprave za bebjednost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, ražalovana na mjesto inspektora. Sa zadacima poput onog da duž magistralnog puta Podgorica – Bijelo Polje obilazi i sankcioniše prodavce domaćeg ajvara, džema i(li) sokova na razblaživanje…

Gotovo istovjetno mišljenje ASK je donijela i u slučaju Patricije Pobrić, nekadašnje menadžerke hotela Ramada, uz čiju pomoć smo saznali da čelnici SD, partije iz vladajuće koalicije, svoje privatne račune plaćaju novcem poreskih obveznika.

U slučaju Ramada nijesu ispunjeni uslovi za zaštitu zviždača, navedeno je u saopštenju sa potpisom direktora Radonjića. Agencija je, kažu, do tog zaključka došla „cijeneći kvalitet dostavljenih informacija i stepen ugrožavanja i nastalih posljedica” po onoga ko ih je objelodanio.

„Zakon precizno određuje da uslove za zaštitu zviždača ispunjava isključivo podnosilac prijave za ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, što u ovom postupku nije bio slučaj”, ustvrdio je Radonjić ne mareći za elementarne činjenice. Pride je, iako je od početka mandata insistirao na tajnosti sjednica Agencije i njenih dokumenata, otvorio za javnost zapisnik sa sastanka službenika ASK i Patricije Pobrić i njene lične podatke iz zahtjeva za zaštitu zviždača učinio javnim.

Epilog: Patricia Pobrić je dobila otkaz sa radnog mjesta menadžera hotela Ramada nedugo nakon što je obznanila model poslovanja Socijaldemokrata Ivana Brajovića, koji su partijske sjedeljke plaćali novcem Direkcije za željeznicu. A Direkcija je bila u sklopu Ministarstva saobraćaja, a resorni ministar bio je predsjednik SD. Nakon višegodišnje, uzaludne, potrage za novim poslom Pobrićeva je bila prinuđena da, makar privremeno, radno mjesto pronađe van Podgorice. Sami zaključite koliko je takvom raspletu, uz odluku ASK, doprinijela i nedvosmislena osuda njenog postupka od strane tadašnjeg premijera Mila Đukanovića („Taj ko kaže da je to doprinos demokratiji priča budalaštine”).

Direktor Direkcije i funkcioner SD Nebojša Obradović pravosnažno je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja, na uslovnu kaznu. Vlada ga nije smijenila već je on podnio ostavku. Po svoj prilici, sada prima naknadu u visini nekadašnje plate koja pripada neraspoređenim državnim funkcionerima. Tužilaštvo se mjesecima unazad nije izjasnilo o prijavi koju je Mladen Bojanić podnio protiv funkcionera SD i Direkcije za željeznicu, a za koje je sud utvrdio da su lažno svjedočili u postupku protiv Obradovića.

ASK je, ne postupajući, dozvolila da zastari prekršajni postupak protiv Socijaldemokrata zbog toga što su državnim novcem plaćali partijske skupove čime je, postojala je osnovana sumnja, kršen Zakon o finansiranju političkih partija.

„Nema sumnje da sam porodici i sebi napravila finansijsku štetu, ali sam zaštitila svoj integritet, i mogu slobodno da se pogledam u ogledalo”, objašnjavala je Patricia Pobrić u razgovoru za Monitor, koji mjesec pred odlazak iz Podgorice.

Bilo nas je stid da je pitamo da li je pročitala prošlonedjeljno saopštenje ASK u kome, podsjetimo se, stoji: „Adekvatna zaštita zviždača od strane nadležnih institucija jedan je od glavnih preduslova za motivisanje potencijalnih zviždača da prijavljuju ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije”. I još: „Agencija je u dosadašnjem radu koristila sve nadležnosti koje joj stoje na raspolaganju kako bi adekvatno zaštitila zviždače…”.

Spavaju li mirno?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo