Povežite se sa nama

OKO NAS

KADROVSKE MUKE U KOLAŠINU: Opština puna referenata, inspektora fali

Objavljeno prije

na

Dok su od Markovićeve Vlade dobijali odobrenja za nova zapošljavanja, kolašinskoj upravi nije falio turistički inspektor. Zapravo, to su radno mjesto ukinuli. Sada, pak, tvrde da mnogo trpe što Ministarstvo finansija ne dozvoljava nova zapošljavanja. A Kolašinu, pored turističkog, fali i komunalni  inspektor

 

Velika je šteta koju lokalna Turistička organizacija (TO) trpi zbog  toga što u Kolašinu godinama ne postoji turistički inspektor, tvde u Opštini. Ništa manje nije ni razočarenje lokalne vlasti zbog toga što Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS) već godinu i po odbija da da saglasnost za popunu tog radnog mjesta. S druge strane, Ministarstvo kontinuirano podsjeća Opštnu na obaveze iz ugovora o reprogramu poreskog duga od prije sedam godina.

Iz resora Milojka Spajića kažu da se Opština  potpisivanjem  tog ugovora obavezala da će prilikom novih zapošljavanja tražiti njihovu saglasnost. A oni tu saglasnost ne mogu dati, „polazeći od ograničenja zapošljavanja u javnom sektoru“.

U lokalnoj upravi su, međutim, do promjene vlasti na državnom nivou dobro iskoristili drugačije raspoloženje Vlade, koja im je odobravala brojna zapošljavanja. Uprkos tome, tada nijesu tražili dozvolu za raspisivanje javnog oglasa za inspektora, već su zapošljavali drugi ,,neophodni kadar”. Štaviše, turističkog inspektora su,  tokom prve godine mandata, rasporedili na drugo radno mjesto. Ubrzo su shvatili da su pogriješili.

Trenutno je broj zaposlenih u lokalnoj administraciji za makar 30 odsto veći nego prije četiri godine, kada je na vlasti bila koalicija DF-SNP-SDP.   Uključujući Službu zaštite i spašavanja sa 13 zaposlenih, u kolašinskoj Opštnini sada je 96 izvršilaca.  Predviđeni broj, prema važećim aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,  iznosi 113. Za bruto zarade zaposlenih, budžetom za ovu godinu planirano je 1,14 miliona eura.

„Tokom 2022. godine predviđeno je zapošljavanje manjeg broja izvršilaca na važnim pozicijama poput inspektora i savjetnika. Kolašin kao turističko mjesto A kategorije treba da ima turističkog inspektora, čije će angažovanje doprinijeti unapređenju stanja u ovoj oblasti i boljoj naplati boravišne takse. Takođe moraju se ojačati kapaciteti Sekretarijata za prostorno planiranje, komunalne poslove i saobraćaj kome nedostaju inženjerski kadrovi, pa je planirano zapošljavanje dva izvršioca“, obrazloženo je u Odluci o budžetu za narednu godinu.

Neophodno je, navodno, i zapošljavanje računovođe u Odjeljenju za trezor lokalne uprave.

Odmah nakon promjene vlasti u Kolašinu, već u drugoj polovini 2018. i godinu kasnije,  u lokalnoj upravi zapošljavano je bez mjere. Sve je pravdano  potrebom za ,,ekspertskim kadrom” i ,,efikasnijim servisom za građane”. Međutim, u  Opštini trenutno radi skoro polovina onih sa srednjom stručnom spremom.

Posljednjim zahtijevom za saglasnost od MFSS, traženo je raspisivanje javnih oglasa za  devet izvršilaca na sedam radnih mjesta u lokalnoj administraciji i Službi zaštite i spasavanja. Osim za turističkog inspektora za komunalne poslove, iskazali su potrebu i za zapošljavanjem tri vatrogasca-spasioca, računovođe, višeg savjetnika, samostalnog savjetnika za komunalne i vodne usluge…Takođe, i za samostalnog referenta za tehničku podršku u Službi predsjednika Opštine.

Direktor TO Aleksandar Vlahović kaže da je turistički inspektor ,,neophodan iz mnogo razloga”. Kolašin  je, kaže, među rijetkim turističkim centrima koji nema angažovanog turističkog inspektora na lokalnom nivou.

,,Trenutno u Kolašinu imamo 170 objekata za izdavanje smještaja (ne uključujući hotele) sa približno 1.500 ležajeva, ali je mali broj objekata koji poštuju zakonske obaveze poput redovne prijave boravka i plaćanje boravišne takse”, objašnjava Vlahović.

On smatra da je neophodan  kontinuitet u radu inspektora tokom cijele godine  ,,kako bi se što veći broj turističkih djelatnosti uveo u legalne tokove poslovanja”.  To se, objašnjava Vlahović, ne odnosi samo na  registraciju smještaja i plaćanje boravišne takse, već i rad turističkih vodiča bez odgovarajućih licenci. Takođe, kaže Vlahović, i na  organizovanje izleta od stane osoba koje nemaju za to potrebne dozvole.

Iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bulatovića tvrde da resorno ministasrtvo ima dvojne kriterijume. „Riječ je o radnim mjestima koja su neophodna za kvalitetniji rad lokalne uprave. Pogotovo ne razumijemo ne davanje saglasnosti za radno mjesto turističkog inspektora koji je neophodan ovoj važnoj djelatnosti za naš grad. Svjedoci smo da je nedavno lokalnoj upravi Nikšića data saglasnost za prijem 67 radnika”, kazao je Bulatović uz napomenu da ,,Opština Kolašin ispunjava sve obaveze koje traži Ministarstvo i  ostvaruje stabilnost lokalnih finansija“.

Usljed novog investicionog buma u Kolašinu, kažu u Opštini, nedostaje i građevinski inženjeri. Navodno,  povodom zahtjeva za popunu  upražnjenog radnog  mjesto kustosa Zavičajnog muzeja, resorno ministarstvo dalo je saglasnost samo na angažovanje na osnovu ugovora na šest mjeseci.

Međutim, u lokalnoj opoziciji smatraju da je iskustvo pokazalo da poslove inspektora može raditi bilo ko iz Kolašina.  Odbornica SDP-a Željka Vuksanović je  na sjednici SO predložila mogućnost razmjene tog kadra za drugim opštinama. Ona smatra i da bi komunalni inspektor nekoliko dana sedmično mogao da obavlja poslove turističkog inspektora. Tim bi se, tvrdi  Vuksanović, ,,spriječilo rasipanje  sredstava u izbornoj godini“.

Zamjerke zbog „ukinutog“ radnog mjesta turističkog inspektora iznio je nedavno i predsjednik SO Milan Đukić.  Prema njegovim riječima, turistički inspektor koji je ranije radio, dobio je zaduženja komnunalnog inspektora. On smatra da inspektori iz te oblasti ne rade kako treba svoj posao.

„Komunalni inspektori nijesu mnogo učinili, pa je trebalo raditi preraspodjelu.  Ako smo imali turističkog inspektora jedne godine, zbog čega ga nemamo sljedeće?  Projekcije su jasne, zbog nepostojanja turističkog inspektora gube se desetine hiljada eura“, kaže Đukić.

U toku aktuelnog građevinskog buma u Kolašinu, smatraju u odborničkom klubu SDP-a,  neophodno je da Opština ima projektni tim, to jest inženjere određene struke. To je potrebno, tvrdi Vuksanović, kako intenzivna gradanja ne bi „izmakla kontroli“. Međutim, u lokalnoj upravi ne kriju da imaju problem da privuku građevinske inženjere da rade u opštini.

„Koji će građevinski inspektor da radi za 500 eura u Opštini, kad ima platu višestruko veću u građevinskim firmama.  Sve da smo imali odobrenje od Vlade  da zaposlimo 10 inženjera ne bismo mogli naći nijednog“, navodi Đukić.

Predsjednik SO smatra da je optimalan broj zaposlenih u Opštini 105. Sve preko toga, ocijenio je, bilo bi neracionalno političko zapošljavanje.

Aktuelna kolašinska vlast ne razmišlja o smanjenju broja zaposlenih, uprkos tome što je rast tekućih troškova budžeta, u odnosu na 2018. godinu, skoro 70 odsto.  S druge strane, recimo, u Opštini Pljevlja, kroz postupak sporazumnog raskida radnog odnosa i uz isplatu otpremnina, namjeravaju  da za pet odsto smanje broj zaposlenih u naredne dvije godine.

                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo