Povežite se sa nama

Izdvojeno

KADRIRANJE U DRŽAVNIM SLUŽBAMA – SLUČAJ AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Sve po babu i po stričevima

Objavljeno prije

na

Odluka Vlade je, po Koliću „skandalozna jer su godišnji izvještaj o radu ACV, kao i finansijski izvještaj o radu, dostavljeni Ministarstvu kapitalnih investija (MKI), u zakonskom roku“. Ipak, iz Vlade tvrde da joj ti izvještaji nijesu dostavljeni, navodeći to kao razlog smjene Kolića i njegovih saradnika iz Savjeta

 

Krajem septembra Vlada je na redovnoj sjednici smijenila kompletan Savjet Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) nakon pokušaja predsjednika Savjeta Dženana Kolića da za direktora Agencije pogura svog kandidata, kontroverznog Vladislava Vlahovića.

Osim Kolića smijenjeni su i Ćamil Kujević, Dr Radoje KaradžićDejan Stojanović i Maja Nišavić. Nakon provedene smjene Vlada je, 3. oktobra, ponovo imenovala stare članove Savjeta Dejana Stojanovića (URA) i Ćamila Kujevića (Bošnjačka stranka) i dodala nove – Edisa ĆatovićaMiljana Kneževića, i Slobodanku Burić. Za Maju Nišavić više nije bilo mjesta u Savjetu ACV jer je njen Pokret za promjene (PZZ) ispao iz političkih kombinacija nakon raspada Demokratskog Fronta (DF), dok je nezavisni član Savjeta Radoje Karadžić ostao van igre jer ga nijedna partija nije prepoznala kao svoj kadar.

Karadžić ima impresivnu biografiju i doktorat iz avionike, što nema ni jedan drugi član i kandidat. Autor je nekoliko knjiga iz struke i brojnih radova na domaćim i inostranim univerzitetima ,gdje je takođe bio i predavač. Međutim, nečija stručnost očigledno nije kriterijum vrijedan pomena, ako uz to ne ide i partijska knjižica. Karadžić je u ranijem konkursu takođe aplicirao za mjesto direktora ACV ali mu je predsjednik ranijeg Savjeta Kolić, kako nezvanično saznajemo, uslovio kandidaturu davanjem ostavke u Savjetu, pa je Karadžić povukao kandidaturu.

Još jedan kandidat za direktora ACV – Nebojša Jušković se javno oglasio rekavši da mu je Kolić pokušao onemogućiti kandidaturu optuživši ga za nestručan i protivzakonit rad, sve zbog namjere da zloupotrebom konkursa progura svog kandidata Vlahovića. Jušković je pri tom optužio Kolića za lažiranje uslova konkursa i rekao da je takvo ponašanje postalo predmet interesovanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Sam Kolić, koji je član Demokrata Crne Gore, je u svom saopštenju za javnost najavio krivične prijave protiv odgovornih u Vladi, zbog, kako tvrdi, nezakonitog rješenje o smjeni Savjeta ACV. Odluka Vlade je, po Koliću „skandalozna jer su godišnji izvještaj o radu ACV, kao i finansijski izvještaj o radu, dostavljeni Ministarstvu kapitalnih investija (MKI), u zakonskom roku“ (iako je Vlada tvrdila da nije, navodeći to kao razlog smjene).

Zato je Jušković okrivio Ministrarstvo finansija „čiji su rukovodioci od samog početka upleteni u konkurs za izbor direktora”.

Inače, među novoimenovanim članovima Savjeta je i Slobodanka Burić – bivša šefica kabineta ministra finansija Aleksandra Damjanovića.

Kolićev favorit za direktora ACV Vladislav Vlahović je od strane iste Vlade u avgustu smijenjen sa mjesta člana Savjeta jer „na osnovu utvrđenih činjenica nema zakonom propisanu adekvatnu školsku spremu“. Vlahović je inače i bivši vojni kontraobavještajac iz doba Slobodana Miloševića i Vojislava Koštunice i sumnjičen je i za veze sa ruskom obavještajnom službom o čemu je Monitor ranije pisao. Kasnije je, nakon referendima o nezavisnosti za čiji je uspjeh i Rusija bila direktno zainteresovana, postao i načelnik Vazduhoplovne baze Golubovci i ujedno i komandant vazduhoplovstva.

Postao je i „saradnik iz prakse“ i profesor ekonomije vazduhoplovstva i ekonomske diplomatije na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) koji su osnivali bivši šef režima Milo Đukanović i njegov saradnik Veselin Vukotić. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je, početkom septembra, na povike o neregularnosti izbora i problematičnoj biografiji Vlahovića poručio da se radi o „specifičnom mjestu“ i da državi ne trebaju „brzopletosti (da je) dovedu u neku nezgodnu situaciju“.

Nezvanično, Monitor saznaje da je tehnički premijer i tada bio upoznat sa referancama i biografijom Vlahovića ali je u međuvremenu promijenio mišljenje, dijelom i zbog međunarodnog interesovanja.

Saga za izbor čelne osobe Agencije za civilno vazduhoplovstvo se nastavlja.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo