Povežite se sa nama

Izdvojeno

KADRIRANJE U DRŽAVNIM SLUŽBAMA – SLUČAJ AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Sve po babu i po stričevima

Objavljeno prije

na

Odluka Vlade je, po Koliću „skandalozna jer su godišnji izvještaj o radu ACV, kao i finansijski izvještaj o radu, dostavljeni Ministarstvu kapitalnih investija (MKI), u zakonskom roku“. Ipak, iz Vlade tvrde da joj ti izvještaji nijesu dostavljeni, navodeći to kao razlog smjene Kolića i njegovih saradnika iz Savjeta

 

Krajem septembra Vlada je na redovnoj sjednici smijenila kompletan Savjet Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) nakon pokušaja predsjednika Savjeta Dženana Kolića da za direktora Agencije pogura svog kandidata, kontroverznog Vladislava Vlahovića.

Osim Kolića smijenjeni su i Ćamil Kujević, Dr Radoje KaradžićDejan Stojanović i Maja Nišavić. Nakon provedene smjene Vlada je, 3. oktobra, ponovo imenovala stare članove Savjeta Dejana Stojanovića (URA) i Ćamila Kujevića (Bošnjačka stranka) i dodala nove – Edisa ĆatovićaMiljana Kneževića, i Slobodanku Burić. Za Maju Nišavić više nije bilo mjesta u Savjetu ACV jer je njen Pokret za promjene (PZZ) ispao iz političkih kombinacija nakon raspada Demokratskog Fronta (DF), dok je nezavisni član Savjeta Radoje Karadžić ostao van igre jer ga nijedna partija nije prepoznala kao svoj kadar.

Karadžić ima impresivnu biografiju i doktorat iz avionike, što nema ni jedan drugi član i kandidat. Autor je nekoliko knjiga iz struke i brojnih radova na domaćim i inostranim univerzitetima ,gdje je takođe bio i predavač. Međutim, nečija stručnost očigledno nije kriterijum vrijedan pomena, ako uz to ne ide i partijska knjižica. Karadžić je u ranijem konkursu takođe aplicirao za mjesto direktora ACV ali mu je predsjednik ranijeg Savjeta Kolić, kako nezvanično saznajemo, uslovio kandidaturu davanjem ostavke u Savjetu, pa je Karadžić povukao kandidaturu.

Još jedan kandidat za direktora ACV – Nebojša Jušković se javno oglasio rekavši da mu je Kolić pokušao onemogućiti kandidaturu optuživši ga za nestručan i protivzakonit rad, sve zbog namjere da zloupotrebom konkursa progura svog kandidata Vlahovića. Jušković je pri tom optužio Kolića za lažiranje uslova konkursa i rekao da je takvo ponašanje postalo predmet interesovanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Sam Kolić, koji je član Demokrata Crne Gore, je u svom saopštenju za javnost najavio krivične prijave protiv odgovornih u Vladi, zbog, kako tvrdi, nezakonitog rješenje o smjeni Savjeta ACV. Odluka Vlade je, po Koliću „skandalozna jer su godišnji izvještaj o radu ACV, kao i finansijski izvještaj o radu, dostavljeni Ministarstvu kapitalnih investija (MKI), u zakonskom roku“ (iako je Vlada tvrdila da nije, navodeći to kao razlog smjene).

Zato je Jušković okrivio Ministrarstvo finansija „čiji su rukovodioci od samog početka upleteni u konkurs za izbor direktora”.

Inače, među novoimenovanim članovima Savjeta je i Slobodanka Burić – bivša šefica kabineta ministra finansija Aleksandra Damjanovića.

Kolićev favorit za direktora ACV Vladislav Vlahović je od strane iste Vlade u avgustu smijenjen sa mjesta člana Savjeta jer „na osnovu utvrđenih činjenica nema zakonom propisanu adekvatnu školsku spremu“. Vlahović je inače i bivši vojni kontraobavještajac iz doba Slobodana Miloševića i Vojislava Koštunice i sumnjičen je i za veze sa ruskom obavještajnom službom o čemu je Monitor ranije pisao. Kasnije je, nakon referendima o nezavisnosti za čiji je uspjeh i Rusija bila direktno zainteresovana, postao i načelnik Vazduhoplovne baze Golubovci i ujedno i komandant vazduhoplovstva.

Postao je i „saradnik iz prakse“ i profesor ekonomije vazduhoplovstva i ekonomske diplomatije na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) koji su osnivali bivši šef režima Milo Đukanović i njegov saradnik Veselin Vukotić. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je, početkom septembra, na povike o neregularnosti izbora i problematičnoj biografiji Vlahovića poručio da se radi o „specifičnom mjestu“ i da državi ne trebaju „brzopletosti (da je) dovedu u neku nezgodnu situaciju“.

Nezvanično, Monitor saznaje da je tehnički premijer i tada bio upoznat sa referancama i biografijom Vlahovića ali je u međuvremenu promijenio mišljenje, dijelom i zbog međunarodnog interesovanja.

Saga za izbor čelne osobe Agencije za civilno vazduhoplovstvo se nastavlja.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRVA GODINA VLADE: Ibar i ibarska magistrala

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tempo EU integracija nije onakav kakvom smo se nadali, program ES 2 uz povećanje plata i penzija nosi i brojne rizike. Ipak, najviše problema Milojko Spajić i njegova vlada imaju zbog unutrašnjih trvenja i očiglednog nauma dijela uticajnih političkih partnera da u fokus vrate tzv. identitetske teme, gazeći građansko ustrojstvo Ustava Crne Gore

 

 

Prije tačno godinu dana, na sjednici parlamenta na kojoj se glasalo o njegovom programu i personalnom sastavu predložene vlade, tadašnji mandatar Milojko Spajić odbio je da pročita svoj ekspoze. Da ne gubimo vrijeme, lakonski je  preskočio eksplicitnu Ustavnu obavezu. (Mandatar iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade, propisuje član 103). Bila je to naznaka da  će odsustvo javnosti rada i neobavezujući odnos prema pravilima i zakonima biti jedno od najupečatljivijih obilježja njegovog kabineta.

Spajićeva Vlada ipak je izabrana. Već prvog dana mandata, donijela je odluku o odlaganju popisa i početku parlamentarnog dijaloga u potrazi za konsenzusom, kako bi se taj statistički posao vratio u regularne vode. Tako smo od prijetnji bojkotom i zahtjeva Monstata da nadležni izvrše procjenu bezbjednosti njihovih popisivača, stigli do popisnog procesa bez ozbiljnijih tenzija i, kanačno, rezultata kojima su manje-više svi zadovoljni. Makar javno. Samo rijetki su konstatovali kako popisni proces od usvajanja metodologije do objavljivanja prvih preliminarnih i konačnih rezultata nije prošao eksternu reviziju struke. To, kako bi se moglo pokazati, nije sasvim beznačajan (a možda ni slučajan) propust.

Uglavnom, Milojsko Spajić i njegova Vlada dobili su prvi veliki plus na javnoj sceni.

Drugi, veooma značajan i politički upotrebljiv  uspjeh, stigao je krajem juna: Crna Gora je iz Brisela dobila Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava (IBAR). Do tog istorijskog rezultata stigli smo dajući pregršt obećanja i usvajanjem niza Zakona koji su pripremljeni i usvojeni po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i debate u parlamentu.       Spajićevski.

Uočeni problemi biće rješavani u hodu, poručeno je. I zaboravljeno. Baš kao što su zaboravljena obećanja, evo treće vlada od smjene DPS-a 2020., da će Crna Gora konačno dobiti zakone o vladi i Skupštini kojima će se, na primjer, normirati broj ministarstava i propisati procedure u redovnim i posebnim okolnostima (tehnička vlada). Odnosno, urediti rad parlamenta. Da ne dolazimo u situaciju da predsjednik parlament , prvi među jednakima, po vlastitom nahođenju zakazuje i otkazuje sjednice, mijenja obilježja parlamenta, sklanja i postavlja zastave… Ili, čemu smo takođe imali priliku da svjedočimo, sam sa sobom održava sjednice Skupštine i donosi odluke lažirajući prisustvo kvoruma.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo