Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori, prate imenovnja u bezbjednosnom sektoru. Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora odlučujući uticaj na izbor Ivice Janovića na čelo ANB imao je Janovićev kum Branko Krvavac, šef kabineta premijera
Zaspali smo s jednim, probudili se s drugim šefom ANB-a. Na telefonskoj sjednici, u sitnim večernjim satima, Vlada je krajem prošle sedmice na brzinu izabrala vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbijednost, Ivicu Janovića. Prethodni šef ANB, Boris Milić je „iz ličnih razloga“ podnio ostavku. Lični razlozi pojavili su se nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Ne smetaju da ostane u Agenciji.
Janović je četvrti direktor ANB u protekle četiri godine. Njegov izbor nijesu podržali samo potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, oboje iz redova Demokratske narodne partije. Sudeći po naknadnim i rijetkim pojašnjenjima mnistara koji su glasali Janovića, svi ga mahom površno poznaju. Preporuka mu je, kako je to objasnio ministar pravde Bojan Božović – premijerovo povjerenje. “Za mene je najveća preporuka Spajićeva odluka. Spajić ima veliko povjerenje u njega”, objasnio je Božović.
Da se premijer oko izbora novog šefa ANB nije konsultovao sa partnerima u vladi, tvrdi lider DNP Milan Knežević. “Spajić nikoga nije upoznao sa radnom biografijom novoimenovanog šefa ANB-a”, kazao je.
Novog direktora ANB ne poznaju ni u bezbjednosnom sektoru.. Prosto, ne dolazi iz tog resora. Privatni je preduzetnik, a prema registru Privrednog suda među osnivačima je dvije kompanije – La Bottega Company i Gvardija. Bio je oficir Plovidbene straže na Italijanskoj kompaniji MSC. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile L Palace u Budvi.
Janovića dobro poznaju u vrhu Pokreta Evropa sad (PES). Mediji su već objavili, on je rođak poslanika te partije Tonćija Janovića, suprug predsjednice Upravnog odbora Morskog dobra Zvezdane Janović, imenovane na tu funkciju u aprilu ove godine. Novi šef ANB je i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca.
Osim rođačkih, sa Tonćijem Janovićem ima i poslovne konekcije, obojica su osnivači La bottega company. Prema privrednim registrima, Tonći Janović bio je osnivač, a Ivica Janović zastupnik te kompanije do jula prošle godine, kada su promijenili odnos snaga. Sada je novi šef ANB stopostotni vlasnik te kompanije, a Tonći Janović zastupnik.
Druga kompanija u kojoj je Janović jedan od osnivača, Gvardija, a koju je i njegova supruga prijavila u svom imovinskom kartonu, dospjela je u fokus javnosti. Osim novog šefa ANB, suosnivač te kompanije je Mato Bošković, bezbjednosno interesantno lice. Bošković se u vodi kao pripadnik škaljarskog klana u bezbjednosnim oprerativnim podacima, a prema pisanju medija, njegova imovina je pretresana u oktobru 2017, u akciji protiv škaljarskog i kavačkog klana.
Premijer je saoštio da je Janović prošao „rigoroznu“ bezbjednosnu kontrolu od strane ANB. U Vladi kao iskorak ističu i to što imenovani kadrovi u bezbjednosnom sektoru te provjere po zakonu ne prolaze, te da je to prvi put da bude provjeren šef ANB.
Šta je rigorozna kontrola pokazala nije pojašnjeno. RTCG je stala u odbranu novog šefa ANB, pa je „istražila“ da Gvardija „ne postoji u evidenciji Poreske uprave, nema rješenje o registraciji i nikada nije poslovala, što znači da nije obavljala bilo kakav promet”. Kao da treba provjeriti je li Janović poslovao s minusom, a ne u kakvim je odnosima sa bezbjednosno interesantnim licem. Kako god, u privrednim registrima navodi se da ova kompanija nije u blokadi i da je aktivna, iako nema priloženih finansijskih iskaza. Da postoji, potvrdio je i sam novi šef ANB-a, pošto ju je prijavio u supruginom imovinskom kartonu.
Što se tiče Janovićević profesionalnih referenci, premijer je javnosti to objasnio ovako: „”Naša morska granica je bila izvor sveg zla u Crnoj Gori, znate da većina droge dolazi uglavnom brodovima. Klanovi su koristili barsku i kotorsku luku za uvoz kokaina, naši ljudi su na brodovima bili kuriri i organizatori, imali smo i cigarete kroz Luku Bar, trgovinu ljudima i mnogo druge nesrećne priče. Tako da, neko ko ima begraund iz te sfere, sigurno će jako puno doprinijeti razumijevanju rizika iz te sfere nacionalne bezbjednosti”, rekao je Spajić. Na stranu valjanost argumentacije, ali premijer nije objasnio šta ćemo sa drugim sferama rizika.
Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora, odlučujući uticaj na izbor Janovića na čelo ANB imao je njegov kum, šef kabineta premijera Branko Krvavac.
Da na premijera utiču bliskih ljudi kada je u pitanju kadrovanje bezbjednosnim sektorom, javno je ustvrdio Predsjednik Jakov Milatović. Milatović je u proljetos saopštio da je ujak premijera Spajića Sreten Kankaraš imao veliki uticaj na PES i da je “sa Demokratama dogovarao novog direktora policije”.
Kankaraš je vlasnik turističke agencije Grand, a da ima uticaj na kadriranje u Vladi i bezbjednosnom sektoru, tvrdio je svojevremeno i bivši premijer i lider URA, Dritan Abazović. “Ujak vrši intervjue za direktora policije, ima kandidata za direktora ANB-a, a i sam je potencijalni kandidat za tu funkciju”, kazao je Abazović.
Nakon što je iste tvrdnje Abazović ponovio u parlmentu, Spajić je to demantovao. “Sve da dobijam savjete od ujaka, rodjaka, Janka ili Marka – šta sa tim”, kazao je, uz objašnjenje da se prije svake važne odluke savjetuje sa onima čije mišljenje cijeni, ali da se kadriranjem bave samo on i ministri.
Izbor Janovića kritikovala je i opozicija. Predsjednik Milatović najavio je da će tražiti od NATO da kontroliše kako je novi vršilac dužnosti šefa ANB dobio dozvolu za pristup tajnim podacima.
Nakon što je imenovan Janović, ostavku na poziciju šefa Uprave policije dao je i Zoran Brđanin, koji je potom izabran za savjetnika u Agenciji.
Brđanin je smijenjen u martu prošle godine, nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama. Brđanin je tužio Abazovićevu vladu, koja je odbila da ga vrati na funkciju uprkos odluci Upravnog suda u njegovu korist. Vratila ga je Spajićeva vlada, nakon čeg je Brđanin bio jedan od razloga sporenja između PES-a i Demokrata, u borbi oko bezbjednosnog sektora. Spajić je svojevremeno insistirao da Brđanin ostaje u “punom mandatu”, a ministar policije Danilo Šaranović na razmatranju inicijative o Brđaninovom razrešenju.
Odlaskom Brđanina u ANB, otvorena je mogućnost da na čelo UP bude postavljen Lazar Šćepanović, kandidat kog je ranije predlagao ministar Šaranović , a premijer Spajić odbio. To kritičari izbora Janovića vide kao razloge ćutanja Demokrata na način izbora novog v.d šefa ANB.
Sukob PES-a i Demokrata oko šefa policije proljetos je rezultirao Šaranovićevom tužbom protiv Vlade, i prijetnjama Demokrata da će nakon dobijanja IBAR-a revidirati ostanak u Vladi. Tada je Spajić izabrao svog kandidata Aleksandra Radovića, ali se Brđanin na tu poziciju vratio nakon nove tužbe protiv vlade.
Brđanin je, prije nego je predao dužnost, saopštio da je podnio zahtjev za prestanak mandata „ Moja neprilagodljivost partikularnim interesima na štetu javnog interesa ostaje nepremostiva prepreka za nastavak angažmana u istim okvirima”, naveo je.
Šćepanović je prije izbora za v.d direktora UP obavljao funkciju v.d. pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala. Po dolasku na čelo policije, najavio je da će je očistiti “od prljavih kadrova”. Odbacio je optužbe da je na toj poziciji zbog političkih dogovora, već da su ga preporučili, kako je rekao rezultati. Na njegovu biografiju i reference nije bilo javnih zamjerki.
Spajić je najavio “opsežne reforme” u bezbjednosnom sektoru i, kako kaže, nikada snažniju borbu protiv svih oblika kriminala. Kazao je da je tim povodom razgovarao sa Šaranovićem i novoizabranim vršiocima dužnosti direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Vidjećemo hoće li se ispuniti premijerovo obećanje o snažnijoj borbi protiv svih oblika kriminala.. Ono o meritokrtiji – nije. Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori, za sada prte imenovnja u bezbjednosnom sektoru.
Milena PEROVIĆ