Povežite se sa nama

Izdvojeno

KADRIRANJE  U BEZBJEDNOSNOM SEKTORU: Familija, opet

Objavljeno prije

na

Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori,  prate imenovnja u bezbjednosnom sektoru.  Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora odlučujući uticaj na izbor  Ivice Janovića na čelo ANB imao je Janovićev kum Branko Krvavac,  šef kabineta premijera

 

 

Zaspali smo s jednim, probudili se s drugim šefom ANB-a. Na telefonskoj sjednici, u sitnim večernjim satima, Vlada je krajem prošle sedmice na brzinu izabrala vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbijednost, Ivicu Janovića. Prethodni  šef ANB, Boris Milić  je  „iz ličnih razloga“ podnio  ostavku.  Lični razlozi pojavili su se nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem.  Ne smetaju da  ostane u Agenciji.

Janović je četvrti direktor ANB u protekle četiri godine. Njegov izbor nijesu podržali samo potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, oboje iz redova Demokratske narodne partije.  Sudeći po naknadnim i  rijetkim pojašnjenjima mnistara koji su glasali Janovića, svi ga mahom površno poznaju.  Preporuka mu je, kako je to objasnio ministar pravde Bojan Božović –   premijerovo povjerenje.  “Za mene je najveća preporuka Spajićeva odluka. Spajić ima veliko povjerenje u njega”, objasnio je Božović.

Da se premijer oko izbora novog šefa ANB nije konsultovao  sa partnerima u vladi, tvrdi lider DNP Milan Knežević. “Spajić nikoga nije upoznao sa radnom biografijom novoimenovanog šefa ANB-a”, kazao je.

Novog direktora ANB ne poznaju ni u  bezbjednosnom sektoru.. Prosto, ne dolazi iz tog resora. Privatni je preduzetnik, a prema registru Privrednog suda među osnivačima je dvije kompanije –   La Bottega Company  i Gvardija. Bio je oficir Plovidbene straže na Italijanskoj kompaniji MSC. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile L Palace u Budvi.

Janovića dobro poznaju u vrhu  Pokreta Evropa sad (PES).  Mediji su već objavili, on je rođak poslanika te partije Tonćija Janovića, suprug predsjednice Upravnog odbora Morskog dobra Zvezdane Janović, imenovane na tu funkciju u aprilu ove godine.  Novi šef ANB je  i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca.

Osim rođačkih, sa Tonćijem Janovićem ima i poslovne konekcije, obojica su osnivači La bottega company. Prema privrednim registrima, Tonći Janović bio je osnivač, a Ivica Janović zastupnik te kompanije do jula prošle godine, kada su promijenili odnos snaga. Sada je novi šef ANB stopostotni vlasnik te kompanije, a Tonći Janović zastupnik.

Druga kompanija u kojoj je Janović jedan od osnivača, Gvardija, a koju je i njegova supruga prijavila u svom imovinskom kartonu, dospjela je u fokus javnosti. Osim novog šefa ANB, suosnivač te  kompanije je Mato Bošković, bezbjednosno interesantno lice. Bošković se u vodi kao pripadnik škaljarskog klana u bezbjednosnim oprerativnim podacima, a prema pisanju medija, njegova imovina je pretresana u oktobru 2017, u akciji protiv škaljarskog i kavačkog klana.

Premijer je saoštio da je Janović prošao „rigoroznu“  bezbjednosnu kontrolu od strane ANB. U Vladi kao iskorak ističu i to što imenovani kadrovi u bezbjednosnom sektoru te provjere po zakonu ne prolaze, te da je to prvi put da bude provjeren šef ANB.

Šta je rigorozna kontrola pokazala nije pojašnjeno.  RTCG je stala u odbranu novog  šefa ANB, pa je „istražila“  da Gvardija „ne postoji u evidenciji Poreske uprave, nema rješenje o registraciji i nikada nije poslovala, što znači da nije obavljala bilo kakav promet”. Kao da treba provjeriti je li Janović poslovao s minusom, a ne u kakvim je odnosima sa bezbjednosno interesantnim licem. Kako god, u privrednim registrima navodi se da ova  kompanija nije u blokadi i da je aktivna, iako nema priloženih finansijskih iskaza. Da postoji, potvrdio je i sam novi šef ANB-a, pošto ju je prijavio u supruginom imovinskom kartonu.

Što se tiče Janovićević profesionalnih referenci, premijer je javnosti  to objasnio ovako: „”Naša morska granica je bila izvor sveg zla u Crnoj Gori, znate da većina droge dolazi uglavnom brodovima. Klanovi su koristili barsku i kotorsku luku za uvoz kokaina, naši ljudi su na brodovima bili kuriri i organizatori, imali smo i cigarete kroz Luku Bar, trgovinu ljudima i mnogo druge nesrećne priče. Tako da, neko ko ima begraund iz te sfere, sigurno će jako puno doprinijeti razumijevanju rizika iz te sfere nacionalne bezbjednosti”, rekao je Spajić. Na stranu valjanost argumentacije, ali premijer nije objasnio šta ćemo sa drugim sferama rizika.

Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora, odlučujući uticaj na izbor Janovića na čelo ANB imao je njegov kum, šef kabineta premijera Branko Krvavac.

Da na premijera utiču bliskih ljudi kada je u pitanju kadrovanje bezbjednosnim sektorom, javno je ustvrdio  Predsjednik Jakov Milatović. Milatović je u proljetos  saopštio da je ujak premijera Spajića Sreten Kankaraš imao veliki uticaj na PES i da je “sa Demokratama  dogovarao novog direktora policije”.

Kankaraš je vlasnik turističke agencije Grand, a da ima uticaj na kadriranje u Vladi i bezbjednosnom sektoru, tvrdio je svojevremeno i bivši premijer i lider URA, Dritan Abazović.  “Ujak vrši intervjue za direktora policije, ima kandidata za direktora ANB-a, a i sam je potencijalni kandidat za tu funkciju”, kazao je Abazović.

Nakon što je iste tvrdnje Abazović ponovio u parlmentu, Spajić je to demantovao. “Sve da dobijam savjete od ujaka, rodjaka, Janka ili Marka – šta sa tim”, kazao je, uz objašnjenje da se prije svake važne odluke savjetuje sa onima čije mišljenje cijeni, ali da se kadriranjem bave samo on i ministri.

Izbor Janovića kritikovala je i opozicija. Predsjednik Milatović najavio je da će tražiti od NATO da kontroliše kako je novi vršilac dužnosti šefa ANB dobio dozvolu za pristup tajnim podacima.

Nakon što je imenovan Janović, ostavku na poziciju šefa Uprave policije dao je i Zoran Brđanin, koji je potom izabran za savjetnika u Agenciji.

Brđanin je smijenjen u  martu prošle godine, nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama. Brđanin je tužio Abazovićevu vladu, koja je odbila da ga vrati na funkciju uprkos odluci Upravnog suda u njegovu korist. Vratila ga je Spajićeva vlada, nakon čeg je  Brđanin bio jedan od razloga sporenja između PES-a i Demokrata, u borbi oko bezbjednosnog sektora. Spajić je svojevremeno insistirao da Brđanin ostaje u “punom mandatu”, a ministar policije Danilo Šaranović  na  razmatranju inicijative o Brđaninovom razrešenju.

Odlaskom Brđanina u ANB, otvorena je mogućnost da na čelo UP  bude postavljen  Lazar Šćepanović, kandidat kog je ranije predlagao ministar Šaranović , a premijer Spajić odbio. To  kritičari izbora Janovića vide kao razloge ćutanja Demokrata na način izbora novog v.d šefa ANB.

Sukob PES-a i Demokrata oko šefa policije proljetos je rezultirao  Šaranovićevom tužbom protiv Vlade, i prijetnjama Demokrata da će nakon dobijanja IBAR-a revidirati ostanak u Vladi.  Tada je Spajić izabrao svog kandidata Aleksandra Radovića, ali se Brđanin na tu poziciju vratio nakon nove tužbe protiv vlade.

Brđanin je, prije nego je predao dužnost, saopštio da je podnio zahtjev za prestanak mandata  „ Moja neprilagodljivost partikularnim interesima na štetu javnog interesa ostaje nepremostiva prepreka za nastavak angažmana u istim okvirima”, naveo je.

Šćepanović je prije izbora za v.d direktora UP obavljao funkciju v.d. pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala. Po dolasku na čelo policije, najavio je da će je očistiti  “od prljavih kadrova”.  Odbacio je optužbe da je na toj poziciji zbog političkih dogovora, već da su ga preporučili, kako je rekao rezultati. Na njegovu biografiju i reference nije bilo javnih zamjerki.

Spajić je najavio “opsežne reforme” u bezbjednosnom sektoru i, kako kaže, nikada snažniju borbu protiv svih oblika kriminala. Kazao je da je tim povodom razgovarao sa Šaranovićem i novoizabranim vršiocima dužnosti direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Vidjećemo hoće li se ispuniti  premijerovo obećanje o snažnijoj borbi protiv svih oblika kriminala.. Ono o meritokrtiji  – nije. Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori, za sada prte imenovnja u bezbjednosnom sektoru.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo