Povežite se sa nama

Izdvojeno

KADRIRANJE  U BEZBJEDNOSNOM SEKTORU: Familija, opet

Objavljeno prije

na

Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori,  prate imenovnja u bezbjednosnom sektoru.  Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora odlučujući uticaj na izbor  Ivice Janovića na čelo ANB imao je Janovićev kum Branko Krvavac,  šef kabineta premijera

 

 

Zaspali smo s jednim, probudili se s drugim šefom ANB-a. Na telefonskoj sjednici, u sitnim večernjim satima, Vlada je krajem prošle sedmice na brzinu izabrala vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbijednost, Ivicu Janovića. Prethodni  šef ANB, Boris Milić  je  „iz ličnih razloga“ podnio  ostavku.  Lični razlozi pojavili su se nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem.  Ne smetaju da  ostane u Agenciji.

Janović je četvrti direktor ANB u protekle četiri godine. Njegov izbor nijesu podržali samo potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, oboje iz redova Demokratske narodne partije.  Sudeći po naknadnim i  rijetkim pojašnjenjima mnistara koji su glasali Janovića, svi ga mahom površno poznaju.  Preporuka mu je, kako je to objasnio ministar pravde Bojan Božović –   premijerovo povjerenje.  “Za mene je najveća preporuka Spajićeva odluka. Spajić ima veliko povjerenje u njega”, objasnio je Božović.

Da se premijer oko izbora novog šefa ANB nije konsultovao  sa partnerima u vladi, tvrdi lider DNP Milan Knežević. “Spajić nikoga nije upoznao sa radnom biografijom novoimenovanog šefa ANB-a”, kazao je.

Novog direktora ANB ne poznaju ni u  bezbjednosnom sektoru.. Prosto, ne dolazi iz tog resora. Privatni je preduzetnik, a prema registru Privrednog suda među osnivačima je dvije kompanije –   La Bottega Company  i Gvardija. Bio je oficir Plovidbene straže na Italijanskoj kompaniji MSC. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile L Palace u Budvi.

Janovića dobro poznaju u vrhu  Pokreta Evropa sad (PES).  Mediji su već objavili, on je rođak poslanika te partije Tonćija Janovića, suprug predsjednice Upravnog odbora Morskog dobra Zvezdane Janović, imenovane na tu funkciju u aprilu ove godine.  Novi šef ANB je  i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca.

Osim rođačkih, sa Tonćijem Janovićem ima i poslovne konekcije, obojica su osnivači La bottega company. Prema privrednim registrima, Tonći Janović bio je osnivač, a Ivica Janović zastupnik te kompanije do jula prošle godine, kada su promijenili odnos snaga. Sada je novi šef ANB stopostotni vlasnik te kompanije, a Tonći Janović zastupnik.

Druga kompanija u kojoj je Janović jedan od osnivača, Gvardija, a koju je i njegova supruga prijavila u svom imovinskom kartonu, dospjela je u fokus javnosti. Osim novog šefa ANB, suosnivač te  kompanije je Mato Bošković, bezbjednosno interesantno lice. Bošković se u vodi kao pripadnik škaljarskog klana u bezbjednosnim oprerativnim podacima, a prema pisanju medija, njegova imovina je pretresana u oktobru 2017, u akciji protiv škaljarskog i kavačkog klana.

Premijer je saoštio da je Janović prošao „rigoroznu“  bezbjednosnu kontrolu od strane ANB. U Vladi kao iskorak ističu i to što imenovani kadrovi u bezbjednosnom sektoru te provjere po zakonu ne prolaze, te da je to prvi put da bude provjeren šef ANB.

Šta je rigorozna kontrola pokazala nije pojašnjeno.  RTCG je stala u odbranu novog  šefa ANB, pa je „istražila“  da Gvardija „ne postoji u evidenciji Poreske uprave, nema rješenje o registraciji i nikada nije poslovala, što znači da nije obavljala bilo kakav promet”. Kao da treba provjeriti je li Janović poslovao s minusom, a ne u kakvim je odnosima sa bezbjednosno interesantnim licem. Kako god, u privrednim registrima navodi se da ova  kompanija nije u blokadi i da je aktivna, iako nema priloženih finansijskih iskaza. Da postoji, potvrdio je i sam novi šef ANB-a, pošto ju je prijavio u supruginom imovinskom kartonu.

Što se tiče Janovićević profesionalnih referenci, premijer je javnosti  to objasnio ovako: „”Naša morska granica je bila izvor sveg zla u Crnoj Gori, znate da većina droge dolazi uglavnom brodovima. Klanovi su koristili barsku i kotorsku luku za uvoz kokaina, naši ljudi su na brodovima bili kuriri i organizatori, imali smo i cigarete kroz Luku Bar, trgovinu ljudima i mnogo druge nesrećne priče. Tako da, neko ko ima begraund iz te sfere, sigurno će jako puno doprinijeti razumijevanju rizika iz te sfere nacionalne bezbjednosti”, rekao je Spajić. Na stranu valjanost argumentacije, ali premijer nije objasnio šta ćemo sa drugim sferama rizika.

Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora, odlučujući uticaj na izbor Janovića na čelo ANB imao je njegov kum, šef kabineta premijera Branko Krvavac.

Da na premijera utiču bliskih ljudi kada je u pitanju kadrovanje bezbjednosnim sektorom, javno je ustvrdio  Predsjednik Jakov Milatović. Milatović je u proljetos  saopštio da je ujak premijera Spajića Sreten Kankaraš imao veliki uticaj na PES i da je “sa Demokratama  dogovarao novog direktora policije”.

Kankaraš je vlasnik turističke agencije Grand, a da ima uticaj na kadriranje u Vladi i bezbjednosnom sektoru, tvrdio je svojevremeno i bivši premijer i lider URA, Dritan Abazović.  “Ujak vrši intervjue za direktora policije, ima kandidata za direktora ANB-a, a i sam je potencijalni kandidat za tu funkciju”, kazao je Abazović.

Nakon što je iste tvrdnje Abazović ponovio u parlmentu, Spajić je to demantovao. “Sve da dobijam savjete od ujaka, rodjaka, Janka ili Marka – šta sa tim”, kazao je, uz objašnjenje da se prije svake važne odluke savjetuje sa onima čije mišljenje cijeni, ali da se kadriranjem bave samo on i ministri.

Izbor Janovića kritikovala je i opozicija. Predsjednik Milatović najavio je da će tražiti od NATO da kontroliše kako je novi vršilac dužnosti šefa ANB dobio dozvolu za pristup tajnim podacima.

Nakon što je imenovan Janović, ostavku na poziciju šefa Uprave policije dao je i Zoran Brđanin, koji je potom izabran za savjetnika u Agenciji.

Brđanin je smijenjen u  martu prošle godine, nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama. Brđanin je tužio Abazovićevu vladu, koja je odbila da ga vrati na funkciju uprkos odluci Upravnog suda u njegovu korist. Vratila ga je Spajićeva vlada, nakon čeg je  Brđanin bio jedan od razloga sporenja između PES-a i Demokrata, u borbi oko bezbjednosnog sektora. Spajić je svojevremeno insistirao da Brđanin ostaje u “punom mandatu”, a ministar policije Danilo Šaranović  na  razmatranju inicijative o Brđaninovom razrešenju.

Odlaskom Brđanina u ANB, otvorena je mogućnost da na čelo UP  bude postavljen  Lazar Šćepanović, kandidat kog je ranije predlagao ministar Šaranović , a premijer Spajić odbio. To  kritičari izbora Janovića vide kao razloge ćutanja Demokrata na način izbora novog v.d šefa ANB.

Sukob PES-a i Demokrata oko šefa policije proljetos je rezultirao  Šaranovićevom tužbom protiv Vlade, i prijetnjama Demokrata da će nakon dobijanja IBAR-a revidirati ostanak u Vladi.  Tada je Spajić izabrao svog kandidata Aleksandra Radovića, ali se Brđanin na tu poziciju vratio nakon nove tužbe protiv vlade.

Brđanin je, prije nego je predao dužnost, saopštio da je podnio zahtjev za prestanak mandata  „ Moja neprilagodljivost partikularnim interesima na štetu javnog interesa ostaje nepremostiva prepreka za nastavak angažmana u istim okvirima”, naveo je.

Šćepanović je prije izbora za v.d direktora UP obavljao funkciju v.d. pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala. Po dolasku na čelo policije, najavio je da će je očistiti  “od prljavih kadrova”.  Odbacio je optužbe da je na toj poziciji zbog političkih dogovora, već da su ga preporučili, kako je rekao rezultati. Na njegovu biografiju i reference nije bilo javnih zamjerki.

Spajić je najavio “opsežne reforme” u bezbjednosnom sektoru i, kako kaže, nikada snažniju borbu protiv svih oblika kriminala. Kazao je da je tim povodom razgovarao sa Šaranovićem i novoizabranim vršiocima dužnosti direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Vidjećemo hoće li se ispuniti  premijerovo obećanje o snažnijoj borbi protiv svih oblika kriminala.. Ono o meritokrtiji  – nije. Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori, za sada prte imenovnja u bezbjednosnom sektoru.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo