Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KADRIRANJE NOVE VLASTI U BUDVI: Urbanizam sređuje kadar Branimira Gvozdenovića

Objavljeno prije

na

Običaj je da se svakoj novoj vlasti pruži grejs period lišen kritike za (ne)učinjeno od nekih 90 dana pa će tako biti i u slučaju Budve, što se ne odnosi i na predloge kadrovskih rješenja koje nudi opcija koja je osvojila većinu glasova na proteklim oktobarskim izborima, Demokrate CG, Demokratski front, koalicija Bura budi Budvu – SNP i Demos i koalicija Budva mora – URA,SDP, LP. Tri mjeseca nakon izbora i verifikacije odborničkih mandata, te izbora predsjednika Opštine Dragana Krapovića i predsjednika Skupštine Veselina Markovića, izvršna vlast nije kompletirana, ali su predlozi za funkcije opštinskih sekretara i direktora opštinskih preduzeća i javnih ustanova uglavnom poznati i – razočaravajući.

Odabir kadrova gotovo svih političkih partija daleko je od onoga što su građani Budve od ovih izbora očekivali dajući svoj glas strankama koje su obećavale bezuslovni otklon od dosadašnje pogubne vladavine DPS-a, kriminala i nepotizma, koji je blokirao lokalnu upravu posljednjih 15 godina. Grmjeli su lokalni opozicioni lideri tokom kampanje o depolitizaciji lokalne uprave, o nekom potpuno novom načinu vladanja Budvom, o stručnim, poštenim i nekompromitovanim ljudima koji će Budvu podići iz pepela. Pokazalo se, međutim, kako će političke dinastije koje su decenijama vladale Budvom, zamijeniti neke druge. Umjesto Marovića, Rađenovića ili Lazovića instaliraju se nove familije u izvršnoj vlasti.

Lideri lokalnih partija i partijica URA-e, Demosa i ostali, nisu odoljeli izazovu da u foteljama izvršne vlasti vide svoje najrođenije, sinove, kćeri, snahe, braću, sebe same i ostalu širu i dalju rodbinu, što je naišlo na veliko razočarenje birača.

Pronađen je način da se bivši DPS kadrovi ili sa njima povezane osobe i poslovni partneri članova budvanske kriminalne organizacije, ponovo nađu na ključnim mjestima u gradskoj vlasti, pa se mnogi Budvani tri mjeseca nakon izbora pitaju, šta se zapravo promijenilo.

Jedno od skandaloznih kadrovskih rješenja je predlog Demokrata da funkciju opštinskog sekretara za urbanizam povjeri Stevu Davidoviću, rukovodiocu Direktorata za državna planska dokumenta u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Davidović je kadar od povjerenja bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića, u čijem mandatu godinama pokriva vrlo važnu poziciju sa koje je imao direktan uticaj na proces urbanizacije prostora budvanske opštine.

Davidović je na čelu Radnog tima Vlade CG za valorizaciju turističkih lokaliteta obuhvaćenih državnim studijama lokacije u okviru Prostornog plana posebne namjene za Morsko dobro, za Skadarsko jezero, područje Durmitora i u okviru prostornih urbanističkih planova opština. Pa i za realizaciju projekta Buljarica Bay.

Širok je dijapazon nedležnosti Davidovića koje su u sukobu sa interesima Opštine Budva, na koje su opozicione partije tokom izborne kampanje ukazivale.

Ključno pitanje oko kojeg je opozicija bila izuzetno angažovana, na kome je dobila značajan broj glasova, bila je izrada DSL za Luku Budva. Opozicione stranke su se protivile načinu na koji se radi ovaj planski dokument od strateškog značaja za razvoj grada, daleko od očiju javnosti i bez učešća građana Budve. Vodila se polemika u medijima, partije i nevladine organizacije potpisivale su deklaracije na tu temu.

Iz Davidovićevog Direktorata, u ime Ministarstva, opoziciji je upućen arogantan i uvredljiv odgovor u kome se opravdane primjedbe kvalifikuju politikanstvom a konkretni zahtjevi paušalnim i neodređenim, koji tobože ne daju prostora za argumentovan dijalog.

Budući glavni urbanista Budve trenutno pokriva veoma važnu funkciju predsjednika komisije za izradu Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra. Zaslužan je za ucrtavanje niza kafića, diskoteka, restorana po pijesku crnogorskih plaža u skladu sa interesima povlašćene biznis elite iz redova vladajuće partije. Jedan od senzacionalnih betonskih objekata na pješčanom žalu jeste dvospratna diskoteka Torch na Slovenskoj plaži, koju je, navodno, izgradio sin bivšeg ministra Gvozdenovića.

Kako je došlo do preokreta da upravo Demokrate u svoju kvotu kadrovskih rješenja predlože gospodina Davidovića i kome je palo na pamet da se kadrovima iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, čijom je zaslugom Budva postala urbanističko ruglo, spašava Budva, nije baš jasno. Mnogi vjeruju u teoriju ubacivanja Vladinih kadrova u novu lokalnu upravu koji će na licu mjesta biti od pomoći prilikom realizacije projekata od velikog interesa kao Buljarica, Luka Budva, ostrva Sv.Nikola i valorizacije drugih atraktivnih lokacija na teritoriji ove opštine.

Brojna su neočekivana kadrovska rješenja iza kojih je vidan uticaj DPS-a na novu vlast.Ne zna se gdje ih je više, kod Demokrata ili DF-a.

Na mjesto sekretara za investicije DF kandiduje Boža Vavića, višegodišnjeg poslovnog partnera Dragana Marovića sa kojim je osnovao kompaniju Elmos, pionira građevinske stambene industrije u Budvi. Biznis ekipa iz DF-a Vaviću dodjeljuje istu funkciju u sekretarijatu za investicije koju je do 2011, obavljao njegov poslovni partner Marović, zbog koje je uhapšen u poznatoj aferi Zavala.

Za funkciju predsjednika Skupštine predlaže se novi kandidat Đorđije Vujović (DF), dosadašnji direktor Zavoda za izgradnju Budve, koji je u vlasništvu kompanije iza koje stoji Olivera Ilinčić, partnerka Svetozara Marovića, ključnog aktera više budvanskih afera.

Fotelja direktora gradskog preduzeća Vodovod rezevisana je za Marka Radomana, poslovnog partnera Marka Kentere, čija je kompanija Kopirajt potpisnik sporazuma sa Specijalnim tužilaštvom o priznanju krivice za štetu nanijetu Opštini u iznosu od 3,8 miliona eura. Radoman je bio direktor opštinske firme Mediteran reklame koju je osmislio Kentera. Na mjesto direktora Vodovoda dolazi sa funkcije izršnog direktora privatne firme Lovćen film, vlasnika budvanskog bioskopa Cadmus, iza koje opet stoji Marko Kentera.

Poslovni aranžmani između Opštine i bioskopa bili su u lokalnom parlamentu na tapetu kritike opozicije, sadašnje pozicije, koja je tražila intervenciju Specijalnog državnog tužilaštva u ovom predmetu.

Zanimljiva je politička karijera i uspon u novoj vlasti Mihaila Đurovića, predsjednika Opštinskog odbora SDP-a, stranke koja je zajedno sa URA i LP osvojila jedan odbornički mandat. Đurović je duže od deset godina bio čuvar opštinske kase kao sekretar za finansije ispred koalicije DPS-SDP-LP koja je vladala Budvom. Tokom njegovog mandata Opština je doživjela finansijsku propast djelovanjem organizovanog kriminalnog klana. Sekretar Đurović ispratio je sva pustošenja opštinskog budžeta putem raznih cesija i sumnjivih isplata, milionskih garancija privatnim licima, kojima je budžet opštine, prema nalazu Specijalnog tužilaštva oštećen za desetine miliona eura.

U novoj postavi Đurović kao opozicionar napreduje, dobija fotelju potpredsjednika Opštine. Sa visoke funkcije ponovo drži pod svojom kontrolom opštinske pare i budžet, preko Petra Odžića člana opštinskog odbora SDP, predloženog za mjesto sekretara za finansije.

Nekima uspijeva da čitav svoj radni vijek provedu na vlasti bez obzira koja je politička opcija na sceni. Primjer doajena budvanske političke scene Đoka Pribilovića to potvrđuje.

Kao član Demokratske partije socijalista obavljao je funkciju ministra za urbanizam u Vladi Mila Đukanovića, bio je narodni poslanik i predsjednik Opštine Budva. Nakon prelaska u Narodnu stranku osvaja mandat opozicionog odbornika, da bi u novoj opštinskoj upravi, pred odlazak u penziju, kao kandidat DF-a zauzeo mjesto sekretara za društvene djelatnosti.

Uhljebljenje pred penziju stiglo je i za novog direktora Turističke organizacije Mladena Franovića, predstavnika budvanskih Demokrata, što je iznenađenje iz stranke koja favorizuje mlade.

Da nova vlast ne želi raskid sa nasleđem DPS-a očigledno je u postupku produženja mandata dosadašnjem direktoru Javnog servisa Radio i Televizija Budva Draganu Klariću. Njemu je krnji Savjet Televizije sa svega dva člana starog DPS saziva, produžio mandat kao vršiocu dužnosti direktora Javnog servisa. Što je jedinstven primjer da direktor iz aktivnog prelazi u v.d. stanje.

Bilo je za očekivati da vodeći partijski kadrovi jedne vlasti sami, uz prigodne pozdrave, napuste pozicije kada na scenu stupi neka nova garnitura. Što se u praksi po pravilu ne dešava, nego se usluge bez zazora nude svakome, bez obzira koje partijske boje nose.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo