Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kada bol provali

Objavljeno prije

na

Četrdesetdvogodišnji načelnik rožajske policije Ernad Kalač odnio je sa sobom tajnu zbog čega je prije petnaestak dana izvršio samoubistvo. Oproštajno pismo nije ostavio. Zvanično, nije izdržao teret porodične tragedije koji je nosio nekoliko godina, od kada mu je na rukama, gušeći se od oraha, umrla petogodišnja kćerka Hana. Šta je bio prst na okidaču da se na najgore odluči četiri godine nakon te porodične drame, u trenutku kada se činilo da stvari polako liježu na svoje ostaće ipak zagonetno. Ernad je samoubistvo izvršio nad humkom svoje kćerke u rodnom selu Gusnjice, u noći između 23. i 24. marta. U novinskim izvještajima moglo se pročitati kako je te noći izlazeći iz kuće, oko 19 sati, supruzi rekao da ide na sastanak u Berane. Navodno je poslao i SMS poruku da će doći kasno i da ga ne čeka. Direktnija je poruka koju je takođe mobilnim telefonom poslao bratu u Njemačkoj – ,,da mu čuva porodicu, ako se njemu nešto desi”.

Umjesto na sastanak, u Berane, on je vozio prema rodom selu. Da li je bio toliko rastrojen da nije primijetio čak ni da nema dovoljno goriva, takođe će ostati nepoznato, ali je, prema nezvaničnim informacijama iz policije, automobil, bez goriva, pronađen u blizini kafane Venecija.

Iskusni policajac je odatle nastavio pješice prema selu još četiri-pet kilometara. Detalje iz istrage je teško doznati, ali mještani su pričali da je došao do svoje porodične kuće, u koju nije ulazio i da je tu, navodno, satima šetao prije nego je otišao na obližnje groblje.

Poruke je supruzi i bratu poslao negdje oko 23 sata, a smrtonosni hitac u sljepoočnicu ispalio oko jedan poslije ponoći. Beživotno tijelo na groblju, ujutru su prvi primijetili učenici koji su tuda prolazili prema školi. Istoga dana, u četvrtak, obavljena je hitna istraga, a u Rožaje je stigao i direktor Uprave policije Veselin Veljović. Na licu mjesta uzeti su parafinska rukavica, oružje i krvava kapa.

Prvo je rečeno da će tačan uzrok smrti biti ustanovljen nakon obdukcije. Od obdukcije se odustalo jer, porodica, navodno, nije sumnjala u neki drugi razlog smrti. Rodbina i prijatelji vjeruju da Ernad nikada nije uspio da se pomiri sa smrću svoje prve kćerke, što je provejavalo i iz govora na sahrani.

Ovaj čovjek bio je profesionalac. Završio je vojnu akademiju i u vojsci je dugo službovao. Prešao je najprije u crnogorsku graničnu policiju, da bi polovinom 2009. godine bio postavljen za načelnika rožajske Ispostave, u isto vrijeme kada je došlo do još nekih pospremanja u policijama u Bijelom Polju i Andrijevici.

Kvalifikacije mu nijesu falile, ali je sigurno da nije mogao znati da rukovođenje policijom preuzima u trenutku kada će se otvoriti ozbiljne afere na granici, na teritoriji rožajske opštine, i nizati incident za incidentom. Krenula je priča o organizovanom švercu cigara koji nikada nije prestao. Otvorena je afera sa fabrikom duvana u Mojkovcu, koja još nema epilog, ali su upravo rožajski otpušteni granični policajci zaprijetili da će progovoriti o organizovanom švercu koji je vodio putevima preko Rožaja, na legalnim graničnim prelazima, ali i švercerskim ilegalnim šumskim putevima prema Kosovu.

Otkrivena je iznenada i dobro čuvana tajna u vezi sa fiktivnim izvozom nafte preko graničnog pralaza Kula, u kojem su navodno učestvovali i policija i carinici. Nekako u to vrijeme, polovinom februara ove godine, samoubistvo je izvršio granični policajac na kosovskoj strani Kule, tridesečetvorogodišnji Ljuan Ademaj. Ovaj policajac je ostavio pismo u kojem je napisao da ne može više da istrpi pritiske kosovskih vlasti da toleriše i žmuri na organizovani šverc na granici sa Crnom Gorom.

U Rožajama su se u skorije vrijeme nizali i drugi skandali vezani za policiju. Podgoričanka S.B.(22) optužila je policajce Damira Balotu i Rešata Murića, da su je fizički zlostavljali u stanici, i da je potom Balota na silu izveo i silovao u jednom privatnom prenoćištu. S.B. je ispričala da se sve desilo poslije proslave rođendana jednog od policajaca u Ispostavi policije u ovom gradu. Kada je slučaj dospio u javnost oba policajca su suspendovana.

Unutrašnja kontrola MUP Crne Gore još nije obavijestila javnost i istraživača kršenja ljudskih prava Aleksandra Zekovića o svim detaljima incidenta u kojem je prilikom hapšenja bjegunca iz zatvora u Spužu Asmira Dacića (35), ovaj odbjegli Rožajac teško ranjen. Njega je hicem iz pištolja ustrijelio policajac Dejan Radević. Policija je tvrdila da je Radević zajedno sa kolegom Adnanom Bibićem, umalo linčovan od rodbine Dacića. Radević je tada osumnjičen da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju. Porodica Dacić je tvrdila da je Radević bez povoda pucao na Asmira koji mu je navodno bio okrenut leđima. Uprava policije krivicu je bacila na porodicu Dacić.

Malo prije toga mještani Jablanice, sela na granici sa Srbijom, optužili su graničnu policiju da je u potjeri za švercerima umalo pogazila žene i djecu i da im je nanijela štetu jurcajući džipovima kroz selo. Mještani su graničare optužili i za nedoličan odnos prema ženama u selu. Policija je odgovorila da su u toj akciji lakše povrijeđena dva graničara, kojima je, navodno, uspio da izmakne traktor sa švercovanim cigaretama.

Kraj prošlogodišnjeg ljeta u Rožajama je obilježila i priča o autonomiji Sandžaka kao prekogranične regije. Uprava policije je najprije saopštila kako će budno pratiti na “autonomaše” i da ubuduće treba da paze šta rade. Zbog takvog obraćanja na udaru javnosti se našao Veljović, koji je brže bolje organizovao sastanak kolegijuma UP u Rožajama, sa kojeg je poslao poruku da u tom saopštenju nije bilo prijetećih tonova Bošnjacima.

Otpuštanje pripadnika granične policije iz Rožaja, takođe je poprimilo oblik skandala, jer policajci tvrde da su otkaze dobili na nacionalnoj osnovi. Jedan od njih, Enver Dacić, rukovodioca ispostave granične policije iz Berana Veselina Krgovića optužio je da mu je pred svjedocima rekao kako “Šiptari kod njega nemaju šta da traže”, zbog čega je protiv bivšeg starješine Osnovnom sudu u Beranama podnio zahtjev za pokretanje istrage za tri krivična djela – izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zatim zloupotrebe službenog položaja i povrede ravnopravnosti u zapošljavanju. Dacić je nedavno pred sudijom odbio da se pomiri sa svojim bivšim pretpostavljenim, a beranski Osnovni sud još nije donosio odluku o eventualnom otvaranju istrage. Uprava policije je sa druge strane saopštila kako Krgović ima njihovu punu podršku.

Sve su to događaji koji su obilježili teški period u kojem je na čelu policije u Rožajama bio Ernad Kalač. „To se dešavalo bez njegove volje i njegovog učešća. Potpuno čist i častan, odan porodici i poslu”, kratak je komentar jednog od iskusnih policajaca. Ipak, dodaje, nema sumnje da je teret koji je Kalač i profesionalno nosio bio veliki i da se „nakalemio” na nezacijeljenu privatnu ranu. Tada je u duši ovog čovjeka puklo. Provalio je neizdrživi bol.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo