Posljednjeg dana februara, odbornici u Skupštini Podgorice su usvojili predlog Odluke kojom Glavni grad prenesi Vladi Crne Gore, bez naknade, zemljište od 3.679 kvadrata za potrebe izgradnje Kuće građanskog društva (KGD).
Tokom rasprave odbijen je predlog Demokrata da se ta tačka izostavi iz dnevnog reda – ,,dok se ne obave šire javne konsultacije po ovom pitanju i sve principijelno na raščisti na nivou NVO”.
A na nivou NVO, već par godina, se vode polemike oko Kuće koja bi trebala da bude namijenjena svim organizacijama građanskog društva. Nosioci projekta KGD su Fond za aktivno građanstvo (fAKT), Građanska alijansa i Centar za demokratsku tranziciju (CDT), u saradnji sa Fondom braće Rokfeler (FRB).
Prema memorandumu kojeg su septembra 2015. potpisali tadašnji premijer Milo Đukanović, gradonačelnik Slavoljub Stijepović, predsjednik FRB Stephen Heintz i izvršna direktorica Fondacije KGD Nataša Vulikić, Fond braće Rokfeler će finansirati KGD, a Glavni grad ustupa Vladi zemljište bez nadoknade, oslobođeno od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i uz obavezu investitora da ga komunalno opremi.
Godinu dana prije potpisivanja memoranduma, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, na sjednici Savjeta za razvoj NVO, kritikuje Vladinu tajnovitost oko ovog projekta. Vlada je početkom 2015. obavijestila Savjet da su u prvoj polovini 2013. CDT, FAKT i GA, u saradnji sa Fondom braće Rokfeler, uputili Vladi inicijativu za učešće u regionalnom projektu, koji će se pored Crne Gore, realizovati u Srbiji i na Kosovu. ,,Ideja je da tri organizacije koje čine ‘trougao’: istraživački centar – istraživačko novinarstvo – dodjela projekata drugim NVO, budu koordinatori procesa u svojim zemljama”, navodi se u saopštenju Vlade i dodaje da je spremnost Vlade da učestvuje u projektu izražena nakon sastanka predstavnika CDT-a, FAKT- i GA, sa premijerom Đukanovićem.
Muk je optužio Vladu da krije najvažnije činjenice o ovom projektu i naglasio da njegov cilj nije da ospori realizaciju projekta, već nastojanje ,,da i druge nevladine organizacije mogu da realizuju slične projekte, ali da to mogu da urade u skladu sa javnim, jasnim i preciznim propisima, a ne da moramo da idemo kod Mila Đukanovića da bi ostvarili neko svoje pravo”.
Neposredno prije ovonedjeljnog glasanja, Muk je odbornike u podgoričkoj Skupštini pozvao da ne glasaju za odluku o KGD. Navodeći da Vlada i Glavni grad planiraju da mimo transparentnih procedura, bez jasnog zakonskog osnova i diskriminatorno, bez uvažavanja principa jednakih šansi, stvori državno podržani monopol tri organizacije čime će ih dovesti u nefer prednost prema svima ostalima i omogućiti dominaciju na uštrb pluralizma, ravnopravnosti, ali i autonomije djelovanja NVO sektora.
S druge strane iz Fondacije KGD za Monitor kažu da su sve značajne informacije o ovom projektu javno objavljene i dostupne. Takođe, i da je Savjet za saradnju sa NVO na više svojih sjednica informisan o svim raspoloživim informacijama o projektu KGD i to, kako kažu, ,,upravo na zahtjev onih koji danas jedini dižu buku jer njih nema u projektu”
.
I iz Koalicije NVO saradnjom do cilja upozorili su Vladu ,,da nema pravni osnov za ovu odluku a ministri i predsjednik treba da znaju da bi njihova odluka u ovom slučaju bila nelegalna i nelegitimna”.
Goran Đurović, predsjednik UO Koalicije, za Monitor objašnjava da Zakon o državnoj imovini ne propisuje mogućnost da se državna imovina da na korišćenje bilo kom trećem pravnom licu koje nije dio javne uprave.
Po njemu jedini ispravan put je da Vlada predloži izmjene Zakona o državnoj imovini i donese uredbu, čiji su nacrt dostavili Vladi još u decembru 2015, kojom se utvrđuje procedura za dodjelu zemljišta i prostora nevladinim organizacijama. ,,Ukoliko Vlada Crne Gore želi sistemski pristup u ovoj politici prema nevladinim organizacijama onda mora uvesti precizne procedure, unaprijed svima poznate”, kaže Đurović.
Iz Fondacije KGD navode da su urađene sve potrebne pravne analize ovog posla kroz rad Ministarstva finansija i drugih ovlašćenih državnih organa, a nalaze se u Zakonu o drzavnoj imovini. Ističu ,,da Ustupanje zemljišta i prostora za potrebe KGD nije presedan u dosadašnjoj praksi saradnje Glavnog grada i Vlade sa organizacijama građanskog društva. To se i ranije dešavalo u značajnom broju slučajeva i to je pozdravljeno kao vid podrške razvoju i radu civilnog sektora u službi građana. Sada kada se nekima ukidaju monopoli odmah se vještački stvara problem. KGD nije ništa dobila na poklon i nema pravo svojine već korišćenja. Upravljamo resursom koji je dat na korišćnje jer je pronađen investitor koji želi da sarađuje sa nama. Sve ostalo je izvrtanje činjenica”.
Ono što rađa dodatnu sumnju, kod pojedinih NVO, je i činjenica da je
Glavni grad, početkom prošle godine, formirao radnu grupu za izradu Odluke o davanju na korišćenje prostora grada. Međutim, ona ne funkcioniše.
Ana Novaković, izvršna direktorka CRNVO, izabrana je za članstvo u ovoj radnoj grupi, odlukom gradonačelnika od 29. februara 2016: ,,Nijesmo dobili nijedan poziv niti informaciju u vezi sa radom ovog tijela. Zaključuje se da se za punih godinu dana ovo radno tijelo nije sastalo, a upravo je donošenje ove Odluke trebalo da stvori pravni osnov i transparentne procedure, za fer i pošteno davanje prostora u vlasništvu Glavnog grada”, saopštila je Novaković.
Kritičari načina realizacije projekta KGD smatraju da Vlada svjesno kreira paralelni NVO sektor: ,,Ovakvim djelovanjem Vlade kreira se paralelni nevladin sektor koji će klijentelistički biti povezan sa izvršnom vlašću i raditi za interese pojedinih političkih grupacija”, navodi se u saopštenju Gorana Đurovića.
,,Upravo suprotno”, smatra Darko Ivanović, generalni sekretar GA: ,,Ovaj projekat će doprinijeti osnaživanju NVO sektora. Vlada ne može nikako kontrolisati naš rad – jer radićemo kao i do sad, to jest ono što mislimo da je najbolje za društvo. Žao nam je što se pričom o klijentelizmu u NVO odnose uvodi politička matrica razmišljanja tako svojstvena crnogorskom društvu – kreirajmo ‘neprijatelje’ kako bi u stahu od njih ja izgedao bolji. Uništimo sve gdje nemamo potpunu kontrolu”.
On najavljuje da će Kuća biti otvorena za sve i ističe da ,,civilni sektor nije monopol iako neki žele da tako bude. On podrazumijeva poboljšanje prava za druge, a ne borbu protiv prava drugih. Zato i ne želimo da polemišemo sa kolegama, jer u tom slučaju ne polemišu sa nama već sa istinom. A sa istinom nema polemisanja”.
Ipak, polemika se tek zahuktala – nakon odluke odbornika, iz pojedinih NVO najavljuju da neće odustati od ispitivanja zakonitosti odluka o projektu KGD.
Ovaj slučaj svakako neće poboljšati ocjenu koju je Evopska komisija u prošlogodišnjem Izvještaju notirala Vladi: ,,Nije se radilo na prioritetima koji su utvrđeni Strategijom razvoja nevladinih organizacija (NVO) za period 2014-2016, za transparentne postupke i besplatno ustupanje javnih prostora nevladinim organizacijama”.
Transparentni, a tek besplatni, postupci znamo nijesu manir naših vlada kontinuiteta.
Objekat od 1.000 kvadrata
Prema informacijama koje smo dobili od Fondacije KGD ovim projektom je planirana izgradnja objekta od 1000 m2. Najvažniji sadržaji biće: multimedijalna konferencijska sala, pres centar, sale za sastanke i obuke, kacelarijski prostori za rad organizacija građanskog društva (OGD). Svi sadržaji će biti dostupni OGD pod istim uslovima. ,,KGD je regionalni projekat pokrenut u zemljama zapadnog Balkana, sa ciljem unapređenja uslova za rad, razvoj i dugoročnu održivost organizacija građanskog društva, i na taj način jačanja njihove uloge i doprinosa u stvaranju demokratskog, građanskog i odgovornog društva”, naglašavaju iz Fondacije. Dodaju i da je ovo prvi put da je jedna inostrana fondacija spremna da investira značajan iznos sredstava u razvoj civilnog društva, te da će kompletna investicija biti realizovana u Crnoj Gori i od strane kompanija koje ovdje imaju registrovano sjedište.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice