Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad sudije trpe duševne bolove

Objavljeno prije

na

Storija o pljačkaškoj privatizaciji poznate budvanske putničke agencije Montenegroexpres i nastojanju da se akteri domognu i upravne zgrade vodeće turističke kopmanije bivše Jugoslavije Montenegroturist AD, koja je pod naslovom Kada se udruže ekspert Harison i bankar Knežević objavljena u Monitoru br. 880 u avgustu 2007. godine, dobila je nevjerovatan sudski epilog.

JEDINSTVEN PRIMJER: Vjerovatno nema sličnog primjera u crnogorskom pravosuđu da sudija izvjestilac u sudskom sporu ustane tužbom protiv stranke u sporu, koja je nezadovoljstvo sudskim ishodom iznijela u javnom glasilu i time, navodno, sudiji nanijela teške duševne bolove i patnju vrijednu 50.000 eura!

Sudija Upravnog suda Crne Gore Ljubinka Popović-Kustudić podnijela je početkom februara 2008. pred Osnovnim sudom u Kotoru tužbu protiv izvršnog direktora Montenegroturista iz Budve dr Ratka Vukčevića za nanošenje duševnih bolova jakog inteziteta, nastalih zbog povrede njene sudijske časti i ugleda izjavama u pomenutom intervjuu u Monitoru.

Podsjećamo, dr Vukčević je govorio o načinu na koji je uništena jedna od najvećih putničkih agencija u bivšoj zajedničkoj državi i kako je poznati ekspert Vlade Crne Gore Mark Harison na ime duga od 150.000 dolara koji je otkupio od beogradskog Geneksa, došao u posjed imovine Montenegroekspresa, vrijedne oko 13 miliona njemačkih maraka.

Bogatstvo Montenegroekspresa – poslovnice na najboljim lokacijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju, Nišu, Podgorici i na Crnogorskom primorju, 53 autobusa, devet turističkih brodova, Autobaza na Jazu, apartmani u Kamenovu – ubrzo prelazi na grupu firmi, fondova i banaka, koje kontroliše Atlas grupa, odnosno Duško Knežević.

Sjedište putničke agencije nalazi se u dijelu poslovne zgrade koju je nakon zemljotresa i na vrhuncu svoje moći izgradio Montenegroturist.

Novi vlasnici Ekspresa poveli su ubrzo „pravnu” bitku za preuzimanje zgrade u cjelini i da iz nje nakon 27 godina stolovanja isele Montenegroturist.

PRESUDNA ULOGA: Direktor Vukčević kazao je kako Montenegroturist ima valjanu i pravno čistu dokumentaciju a Montenegroekspres nevjerovatnu sudsku podršku… „Mi imamo ugovor o gradnji. Građevinska dozvola glasi na Montenegroturist. Svi projekti, kao i upotrebna dozvola glase na Montenegroturist. Postoji i diobni bilans o podjeli zgrade između ove dvije firme, pa se vlasnički list nepokretnosti koji posjeduje Montenegroekspres odnosi samo na prizemlje zgrade.”

Izjava dr Vukčevića, koja je izazvala duševnu patnju sudije-tužiteljice glasi: „Pojedine sudije donose takve presude kojih bi se stidjeli i najokoreliji špekulanti i prevaranti.”

Naročito je apostrofiran zaključak novinara koji nije citat, a u kojem se navodi:

„Među sudijama crnogorskog pravosuđa, koji su davali logističku podršku novim vlasnicima budvanske turističke kompanije u postupku osvajanja vrijedne zgrade u Budvi, Vukčević podvlači presudnu ulogu sudije iz Kotora Ranka Šćekića te sudija Upravnog suda Gordane Pot, Dragane Đuretić i Ljubinke Popović-Kustudić.”

Upravni sud u julu 2007. godine u sporu između Montenegroekspresa i republičke Uprave za nekretnine, u kojem je tužiteljica Popović-Kustudić bila sudija izvjestilac, donosi presudu kojim se pobija prethodno rješenje Uprave za nekretnine i utvrđuje da je Montenegroekspres prema listu nepokretnosti 1177 vlasnik objekta 1 na parceli 1574 ukupne površine 2420 kvadratnih metara.

Tročlano sudsko vijeće svjesno ne vidi jasnu oznaku P na dokumentu, koja označava da je objekat u posjedu Montenegroekspresa prizemlje veličine 1231 kvadrat.

Sudija-tužiteljica Popović-Kustudić nije iskoristila pravo da u Monitoru argumentovano demantuje navedene tvrdnje dr Vukčevića. Tužbu za nadoknadu nematerijalne štete zbog „grubog vrijeđanja njene ličnosti i profesionalne časti” odlučila je da podnese pet mjeseci nakon objavljivanja teksta. Sudu nije dostavila dokaze o intezitetu pretrpljenog bola vještaka medicinske struke, pa je koleginica, sudija Momirka Marović prihvatila potresna svjedočenja same tužilje i članova njene najbliže porodice i donijela presudu kojom se dr Vukćević obavezuje da sudiji Ljubinki Popović-Kustudić isplati 4.000 eura na ime naknade za duševne bolove.

LOGISTIČKA PODRŠKA: Pravni zastupnik Vukčevića advokat Dejan Ćosović smatra da „tužilac-sudija pokušava da kazni tuženog – što je u suprotnosti sa latinskom pravnom izrekom „ludex non potest iniuriam sibi datam punire”. Sudija ne može kažnjavati uvredu koja je njemu nanijeta.

Pozivajući se na Preporuke EU Komiteta ministara o statusu državnih službenika, Evropsku Povelju o zakonu za sudije iz 1988. godine te odredbe Ustava Crne Gore koje se odnose na funkcionalni imunitet sudija, navodi da ovakva tužba sudiji nije dozvoljena.

Da li izraz „logistička podrška” ima uvredljivu konotaciju ili ne, sudiji Marović u „jezičkoj analizi teksta” nije pomoglo tumačenje značenja te riječi u Leksikonu Milana Vujaklije, po kome je to „vještina računanja pomoću slova a ne pomoću brojeva”, već je prihvatila ono iz Opšte Larousove enciklopedije, „u kojoj je logistička podrška definisana kao misija koju sprovodi uslužni sektor armije”.

Sud u Kotoru nije na tako prilježan način analizirao oštar stav Ministarstva finansija iznijet u rješenju o izvršenju presude koje potpisuje ministar Igor Lukšić a po kojem je Upravni sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u listu nepokretnosti 1177 i zanemario podatke o titularu građevinske i upotrebne dozvole.

Spornim rješenjem Upravnog suda br.372/2007 koje kao da su sačinile sudije oštećenog vida, Montenegroturistu je nanijeta milionska šteta, dok će imperija Duška Kneževića biti znatno uvećana. Ukoliko se Vukčević opet požali medijima, može platiti još više.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo